Ciorbă de perișoare je rumunska kisela čorba sa malim ćufticama, koje se kuvaju u povrtnoj čorbi, a zatim zakisele sastojkom koji joj daje prepoznatljivu svežinu. Ova verzija ima mlevenu svinjetinu i pirinač u ćufticama, a u šerpu idu šargarepa, celer, koren peršuna, zelena babura i paradajz. Pred kraj se dodaju rumunski borș i sveži ljupčac. Izvorni naziv ostaje jer izraz „čorba sa ćufticama“ opisuje oblik jela, ali ne i kisela osnova koja je važan deo tog jela.
Sastav ćuftica menja se od kuće do kuće. Neki kuvaju pirinač u njima, drugi ga izostavljaju; meso može biti svinjsko, juneće ili mešano. Ovde se ispran pirinač dugog zrna sjedini sa mlevenom svinjetinom, jajetom, lukom, peršunom, solju i biberom. Zrna tokom kuvanja upijaju deo tečnosti i doprinose mekanoj, povezanoj sredini. Ispiranje uklanja površinski skrob, a kratko mešanje sprečava da smesa postane zbijena.
Ćuftice su male kako bi se termički obradile, a da i dalje ostanu zalogaj koji staje na kašiku. Vlažne ruke olakšavaju oblikovanje bez dodavanja brašna ili prezli. Kada ih spustite u čorbu, ostavite ih nekoliko minuta bez mešanja dok se površina ne stegne. Posle toga ih pomerajte pažljivo. Lagano vrenje čuva oblik ćuftica; jako ključanje može da ih razmrvi i ošteti povrće pre nego što pirinač omekša.
Osnovu čine korenasto povrće i luk, čija se prirodna slatkoća uklapa sa kiselom tečnošću. Sitne, jednake kockice omekšavaju približno istom brzinom. Povrće se prvo kratko dinsta na malo suncokretovog ulja, bez jačeg rumenjenja, pa čorba ostaje svetla i bistra. Paradajz joj daje punoću i blagu kiselost, ali ne zamenjuje borș. Prethodno dinstanje ne služi da se povrće isprži do zlatne boje; cilj je da luk postane staklast, a korenasto povrće tek počne da omekšava. Tako se u osnovi razvije blaga slatkoća koja zaokružuje kiseli ukus, a da čorba ne postane teška. Gotova čorba treba da ostane tečna, sa jasno vidljivim povrćem i ćufticama, a ne da se pretvori u gustu kašu.
Rumunski borș je fermentisana tečnost od pšeničnih mekinja kojom se zakiseljavaju čorbe. Nije isto što i boršč na bazi cvekle, uprkos sličnom zapisu u drugim jezicima. Kiselost i slanoća razlikuju se po proizvođaču i seriji, zato se borș prvo zasebno prokuva, a zatim dodaje postepeno. Tako se ujedno zagreje i ne hladi čorbu. U ovom receptu predviđeno je 500 ml, ali ukus zavisi i od jačine konkretne fermentisane tečnosti. So dodajte pažljivo, pošto i borș može da doprinese slanoći. Ako ga nema, zamene navedene uz recept mogu da posluže, ali sirće, limunov sok i rasol od kiselog kupusa daju različitu aromu, pa ih dodajte oprezno.
Ljupčac, koji se na rumunskom zove leuștean, jedna je od biljaka po kojoj se mnoge verzije ove čorbe prepoznaju. Njegova aroma je snažnija od peršunove, pa ovde imaju odvojene uloge: peršun začinjava ćuftice i unosi blagu zelenu notu, dok se ljupčac umešava u gotovu čorbu. Dodavanje nakon isključivanja ringle čuva svež miris. Ako vam je ljupčac nov, držite se odmerene količine i probajte čorbu pre nego što dodate još.
Porodične i regionalne razlike odnose se na tečnost za kiseljenje, začinsko bilje i dodatke. Borș je čest, ali koriste se i rasol, sirće ili limun; neke porcije završavaju se kiselom pavlakom. Ovi izbori menjaju kiselost i aromu, zato nisu potpuno zamenljivi. U ovom receptu pavlaka se dodaje zasebno, na stolu, a ne u šerpi. Tako osnovna čorba zadržava jasnu kiselost i aromu začinskog bilja, dok svako može da je učini kremastijom prema želji.
Kratko odmaranje nakon kuvanja pomaže ćufticama da se slegnu, a ljupčacu da pusti aromu u čorbu. Proverite jednu ćufticu: pirinač treba da bude mekan, a termometar u njenoj sredini mora da pokaže najmanje 71 °C, što je bezbedna temperatura za mlevenu svinjetinu. Mekan pirinač i pravilna temperatura dva su odvojena pokazatelja: prvi govori o teksturi, drugi o bezbednoj termičkoj obradi mesa. Gotovu čorbu držite toplom do posluživanja. Ostatke brzo ohladite u plitkim posudama i stavite u frižider u roku od dva sata. Pri podgrevanju zagrejte celu količinu dok ne počne da se pari, ali izbegavajte jako ključanje kako ćuftice i povrće ne bi izgubili oblik.