Salată de boeuf je poznato rumunsko hladno predjelo, naročito za svečane prilike. Naziv upućuje na junetinu, pa je ona i osnova ove verzije; recept ne spaja junetinu sa varijantama koje se u pojedinim domaćinstvima pripremaju od živinskog mesa. Kuvano meso i povrće seku se na sitne, ujednačene komade i povezuju majonezom. Grašak i kiseli krastavci unose boju i kiselkastu notu, dok senf i limun sprečavaju da preliv bude težak i jednoličan.
Priprema je jednostavna kada se isplanira unapred. Junetina se lagano kuva sa korenastim povrćem dok ne omekša, dok se krompir i grašak pripremaju odvojeno. Slabija vatra pomaže da meso postane mekano, a da se povrće ne raspadne. Korenje treba da bude dovoljno kuvano da se lako iseče, ali dovoljno čvrsto da zadrži oblik u salati. Krompir se kuva ceo i u ljusci kako bi se manje raspadao tokom mešanja.
Kada se svi sastojci ohlade, junetina i povrće seku se na male kockice. Ujednačeni komadi daju svakom zalogaju sličan odnos mesa, povrća i preliva i čuvaju prepoznatljivu teksturu salate. Krastavce treba dobro ocediti i osušiti kako rasol ne bi razredio majonez. Preliv se pravi od majoneza, senfa, limuna, soli i malo belog bibera. Dodaje se postepeno: sastojci treba tek da se povežu, a ne da plivaju u sosu. Ako želite da salatu premažete tankim slojem majoneza pre ukrašavanja, malu količinu odvojite unapred.
Rumunski kućni recepti razlikuju se po odnosu sastojaka, izboru komada junetine i načinu na koji se salata ukrašava. Neko stavlja više korenastog povrća, dok drugi pojačavaju kiselost kiselim krastavcima ili koriste blaži preliv. Stariji objavljeni recepti pokazuju da se jelo menjalo i da se u domaćinstvima prave i verzije sa živinskim mesom. Ovde su naziv i sastav usklađeni tako što junetina ostaje osnovni sastojak. Odnos povrća ili ukras možete prilagoditi, ali promena mesa predstavlja drugu varijantu, a ne neprimetnu zamenu u ovoj recepturi.
Bezbednost hrane je važna jer se salata služi hladna i sadrži majonez. Koristite majonez iz prodavnice ili ga napravite od pasterizovanog jajeta, a činiju i tanjir držite u frižideru. Kuvane sastojke ohladite pre mešanja, gotovu salatu hladite najmanje tri sata i vratite je u frižider u roku od dva sata od pripreme. Tokom dužeg obroka poslužite manju količinu na rashlađenom tanjiru, a ostatak držite na hladnom. Ostatke čuvajte pokrivene i iskoristite u roku od tri do četiri dana.
Ovo jelo traži planiranje, a ne žurbu pred samo posluživanje. Junetinu i korenasto povrće možete skuvati ranije i brzo rashladiti, pa ih iseći kada su hladni. Sve sastojke seckajte na čistoj dasci, lagano ih sjedinite i ostavite da se ukusi povežu u frižideru. Za ukrašavanje su dovoljni kolutići krastavca, šargarepa i malo peršuna; raspored zavisi od prilike i kućnog običaja. Salatu poslužite kao predjelo, uz druga svečana jela ili na hladnom bifeu.
Bujon koji preostane posle kuvanja junetine i povrća može se procediti, brzo ohladiti i sačuvati u frižideru ili zamrzivaču za supu. Ipak, sastojci za samu salatu moraju dobro da se ocede i potpuno ohlade. Toplo povrće bi omekšalo majonez i moglo bi da učini smesu retkom. Za veću količinu koristite široku činiju kako biste sastojke mogli da prevrćete bez pritiskanja. Ako pripremate obrok za praznik, skuvajte meso i povrće dan ranije i brzo ih rashladite; seckanje i mešanje ostavite za trenutak kada su svi sastojci hladni. Ukras dodajte pred posluživanje da ostane uredan.
Razlika između salate koja se lako služi i one koja se raspada često je u veličini kockica i količini preliva. Sitni, ali ne sasvim usitnjeni komadi ostaju prepoznatljivi, a zalogaj dobija i meso i nekoliko vrsta povrća. Grašak umešajte pažljivo da se ne zgnječi. Ako se salata oblikuje na pladnju, nežno je poravnajte kašikom i ukras postavite na kraju. Tako pripremljeno predjelo može da se seče ili zahvata kašikom, a hladnoća čuva čvrstinu majoneza i oblik sastojaka.