Papanași su rumunski kolačići od svežeg sira, često oblikovani kao debeli prstenovi sa malom kuglicom koja se služi na vrhu. Naziv se ovde čuva u izvornom obliku, jer nijedan kratak srpski naziv ne obuhvata istovremeno njihov prepoznatljiv oblik i testo zasnovano na svežem kravljem siru. Ova verzija se prži i služi topla sa kiselom pavlakom i džemom od višanja. Kuvani papanași predstavljaju drugačiji način pripreme i mogu imati drugačije testo, pa ovaj postupak ne meša dve varijante. Rumunske kuvarske stranice prikazuju niz porodičnih i regionalnih izvedbi; zato recept beleži jednu proverenu, izvodljivu kućnu verziju, bez tvrdnje da je jedina ili univerzalna.
Najvažniji izbor je sir. Potreban je punomasni sveži kravlji sir čvrste, sitne strukture, bez viška surutke. Ocedite ga pre merenja: mokra masa slabi oblik, lepi se za ruke i podstiče dodavanje brašna. Previše brašna može da napravi teške, zbijene sredine, dok dobro oceđen sir daje mekšu unutrašnjost. Cilj je testo koje je blago lepljivo, ali drži oblik kada se podeli. Sjedinite sastojke kratko, bez dugog mešenja. Odmor u frižideru od 15 minuta daje brašnu vremena da upije vlagu i olakšava oblikovanje, a ne služi za dizanje testa.
Vanilin šećer, malo limunove korice i prstohvat soli daju testu diskretnu aromu. Količina šećera u testu je namerno mala: kiselija pavlaka i džem donose većinu slatkoće, pa preterano zaslađivanje nije potrebno. Sitno narendana žuta kora osvežava ukus bez unošenja dodatne tečnosti. Umešajte je ravnomerno sa sirom, a beli deo kore izbegnite jer može biti gorak. Prašak za pecivo je raspoređen u brašnu, što pomaže da testo naraste tokom prženja. Ne menjajte odnos suvih sastojaka: suviše mekano ili vlažno testo može da se raširi u ulju, a suviše čvrsto daje kompaktniji zalogaj.
Oblik čine prsten i odvojena mala kuglica. Podelite testo na šest jednakih porcija kako bi prstenovi bili približno iste veličine i završili se u slično vreme. Središnji otvor treba da bude dovoljno širok da vrelo ulje dođe do unutrašnje ivice; premali otvor ostavlja sredinu sirovijom dok spoljašnjost tamni. Kuglice su manje i prže se brže, zato ih pržite uz odgovarajući prsten i izvadite čim porumene. Blago nauljene ruke olakšavaju rad bez dodavanja brašna. Ako testo počne da se lepi, ohladite ga kratko; nemojte ga posipati brašnom iz šake, jer se tako lako promeni odnos u receptu.
Za prženje koristite suvu, tešku šerpu prečnika 20 cm i sloj neutralnog ulja dubok oko 3 cm. Termometar pomaže da ulje ostane blizu 175 °C. Kada je temperatura preniska, testo može da upije više ulja; kada je previsoka, površina brzo potamni, a sredina ne stigne da se ispeče. Pržite u malim turama, po dva prstena i dve kuglice, i sačekajte da se ulje vrati na ciljnu temperaturu između tura. Vruće ulje ne ostavljajte bez nadzora i držite vodu dalje od šerpe. Komade spuštajte pažljivo kako biste smanjili prskanje.
Zlatna boja i narasla površina korisni su znaci, ali nisu zamena za proveru središta. Pošto testo sadrži jaja, na kraju jedne ture proverite najdeblji deo probnog papanașa čistim kuhinjskim termometrom; temperatura smese sa jajima treba da dostigne najmanje 71 °C. Ako je spoljašnjost već tamna, a unutrašnjost nije dovoljno zagrejana, smanjite temperaturu ulja i sledeću turu oblikujte sa širim otvorom. Pržene komade stavljajte na rešetku umesto da ih gomilate na papirnom ubrusu ili slažete jedne preko drugih; para se tako lakše oslobađa, pa korica ostaje suvlja.
Kisela pavlaka i džem dodaju se neposredno pre jela. Hladna pavlaka pravi prijatan kontrast toplom testu, a gust džem ostaje na prstenu umesto da odmah sklizne na tanjir. U ovom receptu koristi se džem od višanja, ali se ne tvrdi da je to jedini mogući rumunski izbor. Najbolje je da se papanași posluže dok su još topli i korica hrskava. Ako ih pripremate unapred, ispržite ih i čuvajte bez preliva; pavlaku i džem stavite tek nakon podgrevanja. Ostatke rashladite u roku od dva sata i iskoristite u naredna tri do četiri dana. Zamrzavanje je opisano kao preporuka za kvalitet, a ne kao garancija bezbednosti.