Napitak jugo de ponsigué pominje se u studiji Tehničkog univerziteta u Babahoju iz 2021. godine, u odeljku o pićima sa Galapagosa, odnosno iz ostrvskog regiona Ekvadora. U studiji piše da stanovnici ostrva uživaju u ovom napitku tokom dana i da se zreli plod ponsiguéa može fermentisati sa rumom za pripremu ron de ponsiguéa. To potvrđuje da je naziv regionalno zabeležen. Međutim, studija ne daje recept: nema količina sastojaka, prinosa, postupka za sok, botaničkog naziva lokalnog ploda niti iskaza neke imenovane galapaške porodice. Zato je ovde reč o regionalnom napitku, a ne o zvanično proglašenom nacionalnom piću.
Recept koji sledi predstavlja merenu uredničku kućnu adaptaciju, a ne pronađenu galapašku formulu. Odnosi sastojaka i postupak pasiranja pulpe preuzeti su iz zasebnog venecuelanskog kućnog recepta za napitak istog naziva; autor tog izvora plod identifikuje kao Ziziphus mauritiana. Taj drugi izvor navodi 200 g ploda, 50 g šećera, dve čaše vode i vanilu, a zatim uklanja koštice, blendira pulpu i procedi je. Galapaška studija ne potvrđuje da je tamošnji ponsigué ista botanička vrsta niti da se na ostrvima koristi venecuelanski postupak. Da bi ta granica bila jasna, u ovom receptu koristi se samo plod namenjen ishrani, koji pouzdan prodavac označava kao Ziziphus mauritiana. Ako takav plod nije dostupan, nemojte ga zamenjivati samoniklim ili neidentifikovanim galapaškim plodom.
Jedna mala odluka o meri čini venecuelansku formulu ponovljivom u kućnoj kuhinji: dve neodređene čaše ovde se računaju kao dve čaše od po 240 ml, odnosno ukupno 480 ml vode. To je uredničko ujednačavanje mere; ni galapaška studija ni venecuelanska objava ne navode zapreminu čaše. U izvoru se 200 g odnosi na ceo plod pre uklanjanja tvrdih koštica, pa merenje u toj fazi čuva objavljenu količinu. Količina dobijene pulpe zavisiće od veličine i zrelosti ploda, pa se menja i zapremina oceđenog soka. Zadržano je navedenih 50 g šećera, dok se vanila dodaje samo po ukusu, kako izvor kaže.
Birajte zrele, neoštećene plodove i pijaću vodu. Isperite plodove pod mlazom vode pre sečenja, obrišite ih čistom krpom i bacite sve koji su nagnječeni ili pokvareni. Malim nožem zasecite meso oko svake tvrde koštice i izdvojite jestivu pulpu. Koštice nemojte stavljati u blender: tvrde su i ne pripadaju ovom napitku. Izvorni postupak predviđa seckanje pulpe, blendiranje sa vodom, šećerom i malo vanile, a zatim ceđenje kroz cediljku radi uklanjanja ostataka. Ova verzija prati te radnje, bez dodatka limuna, mleka, začina ili alkohola, jer tih sastojaka nema u formuli soka na kojoj se adaptacija zasniva.
Blenderu dugujemo blago pulpastu teksturu pre ceđenja, a sitna cediljka zadržava komadiće pokožice i vlaknaste delove. Čistom kašikom nežno pritisnite pulpu da iz nje izađe tečnost, ali stanite kada uglavnom ostanu suvi čvrsti delovi. Za ređi napitak možete umešati malo pijaće vode; to je praktično podešavanje, ne regionalno pravilo. Sok probajte nakon blendiranja, pošto se slatkoća plodova razlikuje, ali imajte na umu da izvorna formula navodi 50 g šećera. Poslužite ga odmah sa ledom ili ga kratko rashladite u pokrivenom, čistom bokalu. Izvor predlaže led ili kratko hlađenje u frižideru, ali ne navodi rok čuvanja.
U venecuelanskim izvorima ponsigué se pominje i kao naziv ploda povezanog sa ron de ponsiguéom, alkoholnim maceratom. To je drugi napitak i drugačiji postupak. Kratka rečenica galapaške studije o zrelom plodu i rumu ne daje količine ni bezbedan postupak fermentacije, pa ovaj recept ne pretvara sok u alkoholno piće i ne dodaje rum. Studija takođe iznosi tvrdnje o mršavljenju, zubima, kostima i pamćenju, ali ih ne potkrepljuje dokazima; zato ih ovde ne ponavljamo. Kulturna napomena ograničena je na ono što studija zaista beleži: naziv napitka na regionalnom spisku Galapagosa i kratko pominjanje zrelog ploda i ruma.
Pošto se napitak pravi od sirovog voća i nije pasterizovan, pranje uklanja površinsku prljavštinu i deo nečistoća, ali ne može da ga učini sterilnim. Operite ruke i očistite nož, blender, cediljku i bokal. Sok odmah stavite u frižider na 4 °C ili niže i bacite ga ako je stajao na sobnoj temperaturi duže od dva sata, odnosno duže od jednog sata kada je temperatura iznad 32 °C. Američka Uprava za hranu i lekove upozorava da nepasterizovani sok može sadržati štetne bakterije; deca, starije osobe, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta treba da izaberu pasterizovan ili drugačije obrađen sok. Ova bezbednosna uputstva odnose se na savremenu kućnu pripremu, a ne na navodnu istorijsku praksu na Galapagosu.