Ruska salata sa krompirom, šargarepom, graškom, šunkom i majonezom, uz potpuno hlađenje pre mešanja
Ruska salata kakva se često priprema u Srbiji pripada široj porodici hladnih salata sa kuvanim povrćem i majonezom. Ovde se ne predstavlja kao „izvorna“ formula drugog podneblja, već kao konkretna domaća varijanta: krompir, šargarepa, grašak, kiseli krastavčići, gotova kuvana šunka, potpuno kuvana jaja, majonez i malo senfa. Takva preciznost je važna jer i sastav i odnos sastojaka mogu znatno da variraju od kuće do kuće.
Tekstura je jednako važna kao ukus. Krompir treba da bude skuvan toliko da nož ulazi uz blag otpor, ali da se posle hlađenja može iseći na uredne kocke. Šargarepa treba da bude mekana, ali ne kašasta, a grašak samo dovoljno termički obrađen da zadrži oblik. Ako se povrće prekuva, salata se tokom mešanja pretvara u pastu i majonez više ne oblaže pojedinačne komade.
Hlađenje je zasebna faza, ne kratka pauza između kuvanja i mešanja. Kuvano povrće i jaja raspoređuju se u plitke posude i hlade, zatim idu u frižider sve dok nisu hladni, bez zaostale pare u sredini. Za taj proces je predviđeno 45 minuta pasivnog vremena. Dodavanje majoneza na toplo povrće razređuje preliv, ubrzava kvarenje i narušava čistu teksturu kockica.
Jaja su potpuno kuvana, sa čvrstim belancem i žumancem, a majonez je komercijalni ili drugi proizvod napravljen od pasterizovanih jaja. Kiseli krastavčići moraju biti dobro oceđeni pre sečenja. Njihova tečnost je korisna za kiselost ukusa, ali višak salamure direktno razvodnjava majonez i često je razlog za vodenastu salatu posle nekoliko sati.
Kada se hladni sastojci pomešaju, salata se ne servira odmah. Potreban je još jedan hladni odmor od 60 minuta na 4 °C ili niže. Tada se preliv ravnomernije rasporedi, a kockice ostaju čvrste. Posle toga salata se iznosi dobro rashlađena i vraća u frižider između serviranja. Na sobnoj temperaturi ne treba da stoji duže od 2 sata.