Meka lepinja odnosno somun iz kućne rerne
Lepinja i somun su nazivi koji se u regionalnoj upotrebi često preklapaju, ali iza njih ne stoji jedna jedina mera ili oblik. Za kućnu pripremu važnije je razumeti kakvo testo treba dobiti: meko, dosta hidrirano i dovoljno razvijeno da zadrži mehuriće, a ipak dovoljno nežno oblikovano da u rerni naglo poraste.
Ova verzija koristi 400 g belog pšeničnog brašna i 300 ml vode, što daje znatno mekše testo nego kod čvrstog hleba. Dodavanje brašna „dok ne prestane da se lepi“ pokvarilo bi upravo ono što je potrebno za laganu sredinu. Umesto toga, testo se mesi ili presavija dok ne postane elastičnije i glađe, ali ostaje blago lepljivo.
Kvasac prvo radi u zajedničkoj masi. Tokom približno 45 minuta testo treba vidljivo da naraste i pokaže mehuriće ispod površine. Nije potrebno čekati matematičko udvostručenje zapremine; mnogo je korisnije pratiti da je masa porasla približno tri četvrtine i da je očigledno prozračnija.
Posle prvog narastanja testo se deli na četiri jednaka dela i zaobljava bez grubog izbacivanja gasa. Svaki komad se spljošti na približno 15 cm i ostavi još 25 minuta. To drugo odmaranje omogućava da se gluten opusti i da se krugovi ponovo blago naduvaju pre nego što uđu u rernu.
Rerna i težak pleh moraju da budu potpuno zagrejani na 240 °C. Domaća rerna ne daje isti intenzitet kao pekarska peć ili peć na drva, pa je zagrevanje pleha posebno važno: donja strana odmah dobija energiju, a para iz mekog testa podiže sredinu. Na vrhu se prstima prave samo plitka udubljenja, bez istiskivanja vazduha.
Pečenje traje svega 10–12 minuta. Cilj nije tvrda, debela korica, već naduvana lepinja sa zlatnim pegama i bokovima koji ostaju savitljivi. Predugo pečenje brzo pretvara ovakav tanji hleb u suvu ploču. Kratko pokrivanje čistom krpom nakon pečenja blago omekšava koricu dok je hleb još topao.
Lepinja je u Srbiji prirodan pratilac roštilja, a u užičkoj tradiciji ima i posebnu ulogu kao osnova za komplet lepinju. U ovom receptu ostaje samostalan hleb; kajmak, ajvar, meso ili drugi dodaci nisu deo sastojaka ni nutritivne procene.