Hrvatska pogača

Zlatna pogača sa brašnastom korom i vidljivom

Hrvatska kuhinja · Okrugli hleb · Recept

Hrvatska pogača sa hrskavom koromi mekom, otvorenom sredinom

Okrugla pogača od pšeničnog brašna, vode i kvasca sporo narasta, zatim se peče na jako zagrejanoj podlozi do hrskave kore i elastične sredine.

  • Kategorija: Hleb
  • Kuhinja: Hrvatska
  • Metod: Mešenje, dizanje i pečenje
  • Težina: Srednje zahtevno
Količina
1 pogača, 12 kriški
Priprema
25 min
Pečenje
40 min
Dizanje
2 h
Ukupno
3 h 5 min
Po kriški
≈ 230 kcal
Okrugla zasečena pogača sa izdvojenom kriškom na drvenoj dasci i nožem ispred
Duboko zlatna pogača sa hrskavom korom i mekom, ravnomerno otvorenom sredinom.

Jednostavno testo, pravilno dizanje i snažna kora

Pogača je širok naziv za okrugle hlebove i peciva koji se u Hrvatskoj razlikuju po regionu, prilici i sastavu. Neke verzije su beskvasne i zbijene, druge obogaćene mlekom, jajima ili mašću, a obalske pogače mogu biti punjene ribom, lukom i paradajzom. Ovaj recept predstavlja osnovnu kvasnu pogaču nalik seoskom belom hlebu: sastoji se od brašna, vode, kvasca, soli, vrlo malo šećera i maslinovog ulja. Cilj je zlatna, ispucala kora i meka sredina sa nepravilnim, ali ne prevelikim rupama.

Dodatno brašno čini testo urednijim na stolu, ali sredinu često pretvara u suv, zbijen hleb.

Odnos vode i brašna je dovoljno visok da sredina ostane vlažna, ali testo ipak može da se oblikuje bez korpe za fermentaciju. Brašno sa više proteina daje bolju elastičnost i visinu, dok obično glatko brašno daje nežniju, nešto nižu pogaču. Voda treba da bude mlaka, ne vrela. Kvasac počinje da slabi iznad približno 45 °C, pa je bezbedan raspon oko 25–30 °C. Mala količina šećera ubrzava početak fermentacije, ali ne daje slatkoću. Maslinovo ulje omekšava sredinu i produžava svežinu za nekoliko sati.

Mešenje razvija mrežu glutena koja zadržava gas. Testo je u početku lepljivo i ne treba ga zatrpavati dodatnim brašnom. Deset minuta ručnog mešenja ili sedam minuta mikserom dovoljno je da površina postane glatka i rastegljiva. Provera tankog prozora pokazuje da li je gluten razvijen: mali komad testa može da se razvuče u skoro providnu opnu pre nego što pukne. Preterano tvrdo testo lakše se oblikuje, ali daje zbijenu sredinu i brzo se suši.

Prvo dizanje traje dok zapremina ne poraste približno dvostruko, a ne po strogo određenom satu. U toploj kuhinji to može biti sedamdeset minuta, u hladnijoj i duže od devedeset. Testo se zatim nežno istisne, oblikuje zatezanjem površine i postavi spojem nadole. Drugo dizanje je kraće. Pogača treba da se primetno podigne, ali da zadrži otisak prsta koji se polako vraća. Ako otisak odmah nestane, treba joj još vremena; ako ostane dubok i testo se sleže, fermentacija je otišla predaleko.

Zasecanje nije samo ukras. Plitki radijalni rezovi određuju gde će se kora otvoriti kada se gas naglo proširi u rerni. Oštar žilet ili tanak nož prolazi brzo, bez pritiskanja. Pečenje počinje na 230 °C, uz malu posudu sa vrelom vodom ili nekoliko mlazeva pare u prvih deset minuta. Vlažan vazduh odlaže stvaranje kore i omogućava pogači da se podigne. Posle toga para se uklanja, temperatura smanjuje na 210 °C i kora se suši do duboke zlatne boje.

Gotova pogača zvuči šuplje kada se kucne po dnu, ali pouzdaniji znak je unutrašnja temperatura od 96–98 °C. Hleb se hladi najmanje četrdeset pet minuta na rešetki. Sečenje dok je vruć sabija vlažnu sredinu i stvara lepljivu liniju duž noža. Pogača se tradicionalno lomi ili seče na debele kriške i služi uz variva, sir, suhomesnate proizvode ili maslinovo ulje. Najbolja je istog dana, kada kora ostaje jasna, a sredina još blago topla i elastična.

Vlažnost vazduha i vrsta brašna menjaju količinu vode koju testo prihvata. Zato se poslednjih tridesetak mililitara može zadržati i dodavati postepeno, ali samo ako je testo zaista previše meko za mešenje. U većini slučajeva kratki odmor pre mešenja smanjuje lepljivost bolje nego dodatno brašno i čuva željenu otvorenu sredinu.

Sastojci

Za jednu veliku pogaču

  • 700 g jakog pšeničnog brašnaBrašno za hleb sa približno 12% proteina daje stabilniju sredinu.
  • 500 ml mlake vode
  • 7 g suvog instant kvasca
  • 10 g kristal šećera
  • 14 g fine soli
  • 20 ml maslinovog ulja
  • 20 g pšeničnog brašna za oblikovanje i posipanjeKoristi se samo koliko je potrebno da se testo ne zalepi.

Priprema, korak po korak

Mešenje i prvo dizanje

  1. Sjedinite suve sastojke

    U velikoj činiji pomešajte 700 g brašna, kvasac i šećer. So dodajte sa suprotne strane činije, pa sve kratko promešajte.

  2. Dodajte vodu i ulje

    Sipajte mlaku vodu i maslinovo ulje. Mešajte dok ne nestanu suve zone, zatim ostavite testo 10 minuta da brašno ravnomerno upije tečnost.

  3. Razvijte gluten

    Mesite 8–10 minuta na vrlo blago pobrašnjenoj površini ili 7 minuta mikserom sa kukom. Testo treba da bude meko, elastično i blago lepljivo, a mali komad da može da se razvuče u tanku opnu.

  4. Ostavite da udvostruči zapreminu

    Prebacite testo u blago nauljenu činiju, pokrijte i ostavite 75–90 minuta na umerenoj sobnoj temperaturi, dok ne naraste približno dvostruko.

Oblikovanje, drugo dizanje i pečenje

  1. Oblikujte okruglu pogaču

    Testo istresite na radnu površinu, nežno istisnite krupne mehure i uvucite ivice ka sredini. Okrenite spojem nadole i zategnite površinu kratkim kružnim pokretima.

  2. Završno dizanje

    Pogaču postavite na papir za pečenje, pokrijte i ostavite 30–40 minuta. Otisak prsta treba da se vraća polako, bez potpunog nestajanja.

  3. Zagrejte rernu i zasecite

    Rernu i težak pleh ili kamen zagrejte na 230 °C najmanje 30 minuta. Pogaču lagano pospite brašnom i napravite 5–6 plitkih radijalnih rezova.

  4. Pecite uz početnu paru

    Pogaču prenesite na zagrejanu podlogu. U donji deo rerne stavite malu metalnu posudu sa vrelom vodom i pecite 10 minuta, zatim uklonite posudu i smanjite temperaturu na 210 °C.

  5. Dovršite i ohladite

    Pecite još 28–32 minuta. Kora treba da bude duboko zlatna, a sredina da dostigne 96–98 °C. Hladite najmanje 45 minuta na rešetki pre sečenja.

Serviranje, čuvanje i praktične izmene

Serviranje i slaganje ukusa

Pogača se lomi rukama ili se seče na debele kriške. Dobro prati variva, sarme i jela sa sosom, a može da se posluži i sa blagim sirom, maslinovim uljem ili tankim kriškama suhomesnatog proizvoda.

Čuvanje i podgrevanje

Potpuno hladnu pogaču čuvati u papirnoj kesi unutar kutije do 2 dana. Plastična kesa čuva sredinu, ali brzo omekšava koru. Kriške se mogu zamrznuti do 2 meseca. Odmrzavaju se direktno u rerni na 180 °C 6–8 minuta ili u tosteru.

Četiri upotrebljive varijacije

  • Do 150 g belog brašna može da se zameni integralnim, uz dodatnih 20–30 ml vode.
  • Jedna kašičica kima može da se umeša u testo za izraženiju aromu.
  • Površina može da se premaže vodom i pospe susamom pre pečenja.
  • Za mekšu koru pogača se odmah posle pečenja vrlo tanko premaže maslinovim uljem.

Tri zapažanja iz test kuhinje

  1. Zapremina testa je pouzdaniji znak prvog dizanja od vremena na satu.
  2. Zaobljavanje mora da zategne površinu bez cepanja spoljnog sloja.
  3. Hleb se hladi na rešetki; puna daska zadržava paru i omekšava dno.

Potrebna oprema

  • Velika činija ili samostojeći mikser sa kukom
  • Digitalna vaga
  • Težak pleh ili kamen za pečenje
  • Papir za pečenje
  • Žilet ili vrlo oštar tanak nož
  • Digitalni termometar
  • Rešetka za hlađenje

Nutritivne vrednosti po kriški

Kalorije
≈ 230 kcal
Ugljeni hidrati
≈ 43 g
Proteini
≈ 7 g
Masti
≈ 3 g
Vlakna
≈ 2 g
Natrijum
≈ 460 mg

Porcija: 1 kriška (1/12 pogače). Ključni alergeni: gluten. Vrednosti su okvirna procena prema standardnim referentnim podacima; stvarni rezultat zavisi od brendova, oceđivanja, upijanja masnoće i veličine porcije.

Kora i sredina

Dobra pogača se čuje pod nožem, ali ostaje meka i elastična u sredini.

Recept se oslanja na procenu fermentacije, vlažno testo i dovoljno zagrejanu rernu. Kada se pogača ohladi pre sečenja, otvorena sredina ostaje čista, a kora zadržava snažan lom.

Podeli ovaj članak