Prolom Banja

Prolom Banja

Prolom Banja, banjsko naselje sa 131 stanovnikom prema popisu iz 2011. godine, nalazi se u opštini Kuršumlija na jugu Srbije. Smeštena u šumovitom podnožju planina Radan i Sokolovica, na nadmorskoj visini između 550 i 670 metara, zauzima osamljenu dolinu u nekadašnjem vulkanskom regionu. Trajna privlačnost njenih šest termalnih izvora – koji izviru na temperaturi vode od 26 °C do 33,8 °C – oblikovala je njen razvoj od praistorijskog mesta za lečenje do moderne destinacije za zdravlje i velnes.

Smeštena među vrhovima koji se uzdižu između 943 i 1.409 metara, topografija Prolom Banje odražava njeno vulkansko poreklo. Na severu, Sokolovica se uzdiže na 1.050 metara; na severoistoku, Arbanaška se uzdiže na 1.109 metara; na istoku, glavni deo Radana dostiže 1.409 metara; južno, Prolomska planina se nalazi na 1.104 metra; a na jugozapadu, Mejanska planina dostiže 943 metra. Ova šumovita uzvišenja, sa prosečnom visinom od oko hiljadu metara, oblikuju umereno kontinentalnu klimu sa subalpskim karakteristikama: leta donose umerenu toplinu, ograničene padavine i hladan noćni vazduh; zime su produžene, obeležene stalnom hladnoćom i obilnim snežnim padavinama.

Arheološka istraživanja ukazuju na to da su termalni izvori Prolom Banje neprekidno služili lokalnim zajednicama od praistorijskih vremena do kasnog osmanskog doba, kada su banje širom regiona prestale da se koriste. Lokalni preporod počeo je posle Prvog svetskog rata na privatnom zemljištu u vlasništvu porodice Ćurčić. Do 1940. godine, periodične publikacije su zabeležile približno dve hiljade godišnjih posetilaca izvora, privučenih izveštajima o terapeutskim koristima. Transformacija se ubrzala 1956. godine, a 1961. godine preduzeće „Planinka“ iz Kuršumlije preuzelo je odgovornost za prijem gostiju i medicinske programe. Prvi hotel „Radan“ otvoren je 1968. godine sa dvadeset osam kreveta; aneks 1976. godine dodat je 128 kreveta, a 1982. godine omogućeno je dalje proširenje otkrićem – putem geo-istraživačkog bušenja – jedanaest litara u sekundi izvorske vode temperature 29 °C. Godine 1989, drugi aneks je uveo 270 dodatnih kreveta, terapeutski blok i zatvoreni bazen.

Sami izvori se dele na dva glavna izvora udaljena 950 metara. Centralno banjsko naselje je domaćin istočnom izvoru, koji se sastoji od šest bunara koji daju 4,5 l/s vode temperature 30–33,8 °C. Zapadni, ili izvor „Pupavci“, nalazi se u zaseoku Vukovići Veliko Pupavce, gde bunar B-5 proizvodi približno 6,5 l/s na 30,5 °C. Termalna voda iz B-5 se cevovodom transportuje do centralnog rezervoara, iz kojeg se raspoređuje u kupatila, terapeutske objekte, bazene za rehabilitaciju, grejanje prostorija u hotelskim objektima i sisteme za piće. Klasifikovana kao azotna, umereno alkalna, nisko mineralizovana natrijum hidrokarbonatna voda bogata silicijumskom kiselinom i sa minimalnim sadržajem fluora, Prolom voda spada u retku kategoriju visoke balneološke vrednosti.

Pored direktne hidroterapije, Prolom Banja koristi lekovito blato u režimima lečenja. Istorijski gledano, posetioci su sakupljali blato iz obližnjih termalnih izvora za lokalnu primenu na zglobovima i koži kako bi lečili reumatska i dermatološka stanja. Savremena praksa sintetiše blato mešanjem termalne vode sa zemljom iz okoline izvora Pupavci, čime se dobija pulpa koja se koristi u blatninim kupkama namenjenim za kožne oboljenja, cirkulatorne tegobe i odabrane bolesti prostate.

Balneološki domet Prolom vode proteže se i van banjskog prostora. Komercijalno flaširanje je počelo 1989. godine, a zatim je 2005. godine otvorena namenski izgrađena fabrika. Vađena sa dubine od 220 metara i punjena u PET posude bez hemijskih ili fizičkih promena, Prolom voda služi domaćem i svetskom tržištu. NJene glavne terapijske indikacije obuhvataju hronične infekcije bubrega i urinarnog trakta, bubrežne kamence i postoperativna stanja bubrega; hiperaciditet gastritis, peptičke ulkuse, crevni katar, holecistitis, žučne kamence i postoperativnu negu digestivnog trakta; ekcem, psorijazu i proširene ulkuse; periferne vaskularne poremećaje; i ekstraartikularni reumatizam, uključujući fibrozitis, miozitis, tendinitis, periartritis i burzitis.

Samo naselje, iako skromno po broju stanovnika, podržava niz turističkih modaliteta: medicinsku rehabilitaciju, odmor i kongresna okupljanja. Prolom Banja je zabeležila 98 odraslih stanovnika sa prosečnom starošću od 50,2 godine - 48,3 za muškarce i 52,3 za žene - u 48 domaćinstava sa prosečno 2,31 člana po domaćinstvu. Demografski sastav ostaje pretežno srpski.

Mogućnosti smeštaja se usredsređuju na hotel Radan, objekt sa tri zvezdice kojim upravlja AD „Planinka“ iz Kuršumlije. Kompleks nudi 212 soba i četiri apartmana raspoređenih u tri međusobno povezane zgrade, od kojih su dve direktno povezane sa susednim medicinskim i velnes centrom preko grejanih hodnika. Hotel ima zatvoreni i otvoreni bazen, restoran, kafe bar i salon pored bazena. Privatni smeštaj obuhvata niz odvojenih kuća, prodavnica opšte robe i restorana, od kojih su najznačajniji hotel Garetov Konak – smešten na ulazu u banju sa dva apartmana, 26 soba i 60 kreveta – kafana Božiji Raj i švedski stolovi Laz i Horizont. Na obali reke nalazi se Etno kuća, drvena građevina stilizovana pod seosko imanje s početka dvadesetog veka, sa kulinarskim programom usmerenim na regionalne specijalitete pečene na ognjištu.

Versko nasleđe obogaćuje iskustvo posetioca. Brvnara Lazarica, posvećena Svetom Lazaru, nalazi se na 640 metara iznad Prolomske reke, 2,5 kilometra od jezgra banje. Izgrađena 1890. godine od strane doseljenika sa planine Golija na ranijim crkvenim temeljima, to je jedina sačuvana drvena crkva u Toplici. Lokalno predanje pripisuje uvijeni rast šest stabala šljive u njenom dvorištu ritualnim krugovima koje su pravili srpski vojnici pre Kosovske bitke 1389. godine; svaki obilazak je savijao mlada stabla u pravcu marša, a naredne generacije su reprodukovale ovaj fenomen.

Unutar banjskog naselja nalazi se Crkva Preobraženja Gospodnjeg, podignuta blagoslovom pokojnog patrijarha Irineja. Radovi na temeljima počeli su 2010. godine, most patrijarha Irineja završen je 2013. godine, a freske u vizantijskom stilu krasile su unutrašnjost do 2014. godine. Crkva obeležava praznik Preobraženja 19. avgusta svake godine, kada se služi Božanska liturgija i deli osvećeno vino. NJena arhitektura otelotvoruje motiv trodelnog skinije opisan u jevanđeljskim izveštajima: jedno svetilište odaje počast trojici apostola - Petru, Jakovu i Jovanu - dok odvojene kapele poštuju Iliju i Mojsija, koji su se pojavili pored Hrista na gori Tavor. Zvonik krije Mojsijevo svetilište, u temeljima crkve nalazi se Ilijino, a most se završava u niši apostola. Zidaci mešaju srpske i ruske srednjovekovne ikonografske tradicije kako bi evocirali svetlost i radost kod vernika.

Hidrološke karakteristike se protežu i dalje od termalnih izvora. Prolomska reka izvire iz više izvora na planini Radan i teče 23 kilometra pre nego što se ulije u Kosanicu kod Rudara. NJene netaknute vode podržavaju lokalno ribarstvo i rekreativne aktivnosti, i doprinose slivovima reka Kosanica i Toplica koje prolaze kroz region.

Uprkos svojoj osamljenosti, Prolom Banja ostaje pristupačna. Banja se nalazi jedanaest kilometara od magistrale Niš–Podujevo–Priština i dvadeset i tri kilometra jugoistočno od Kuršumlije, povezana asfaltiranim putevima sa Rudarima. Direktne autobuske linije povezuju se sa Kuršumlijom, Prokupljem (59 km), Nišom (85 km drumom, 90 km autobusom), Kruševcem (98 km), Aleksincem (121 km), Beogradom (290 km preko Kruševca ili 322 km preko Niša) i Novim Sadom (368 km). Železnički koridor od Niša preko Kuršumlije ka Kosovu Polju i Peći prolazi u blizini, što povećava logističke mogućnosti za domaće i strane goste.

Tokom decenija, Prolom Banja se razvila u višestruki centar lečenja, odmora i kulturnog angažovanja. NJene trajne snage leže u sinergiji geološkog bogatstva, stroge, ali negovajuće klime, nasleđa kontinuirane upotrebe i naučne podrške, kao i spektra usluga koje se kreću od hidroterapije zasnovane na dokazima do gostoprimstva prožetog nasleđem. U doba kada autentičnost često ustupa mesto komodifikaciji, Prolom Banja zadržava jedinstven kvalitet: ona ostaje mesto gde se geološko i ljudsko spajaju u odmerenoj harmoniji, nudeći i predah i obnovu onima koji putuju ka njenim mirnim padinama.

srpski dinar (RSD)

Valuta

/

Osnovan

/

Pozivni kod

131

Populacija

18,17 km2 (7,02 kvadratnih milja)

Područje

srpski

Službeni jezik

717 m (2352 stopa)

Visina

UTC+1 (CET) • Leto (DST) UTC+2 (CEST)

Vremenska zona

Pročitajte sledeće...
Srbija-putnički-vodič-Travel-S-pomoćnik

Srbija

Srbija, ranije poznata kao Republika Srbija, je republika bez izlaza na more koja se nalazi na ušću jugoistočne i centralne Evrope, između Balkana...
Pročitajte više →
Kopaonik-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Kopaonik

Kopaonik, veličanstveni planinski venac, nalazi se u južnom delu Srbije. Ovaj prostrani planinski masiv dom je za oko 16.000 stanovnika raštrkanih širom ...
Pročitajte više →
Kragujevac-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Kragujevac

Kragujevac, četvrti po veličini grad u Srbiji, svedoči o bogatoj istoriji i industrijskoj snazi zemlje. Smešten u srcu ...
Pročitajte više →
Niš-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Niš

Niš, grad od značajnog istorijskog i savremenog značaja, strateški je pozicioniran na jugu Srbije. Prema popisu iz 2022. godine, može se pohvaliti populacijom od ...
Pročitajte više →
Novi-Sad-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Novi Sad

Novi Sad, drugi po veličini grad u Srbiji, je aktivan urbani centar smešten uz reku Dunav. Metropolitansko područje ovog grada u ...
Pročitajte više →
Zlatibor-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Zlatibor

Zlatibor je živopisno planinsko područje koje se nalazi u zapadnoj Srbiji, sa brojem stanovnika koji varira sezonski zbog svog statusa turističke atrakcije. Poznati ...
Pročitajte više →
Čačak-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Čačak

Administrativni centar Moravičkog okruga u centralnoj Srbiji je Čačak, grad od velike istorijske i kulturne vrednosti. Smešten u prelepoj Zapadnoj Moravi ...
Pročitajte više →
Beograd-Travel-Guide-Travel-S-Helper

Beograd

Beograd, glavni i najveći grad Srbije, je dinamična metropola smeštena na ušću reka Save i Dunava. Ne samo ...
Pročitajte više →
Banja Vrujci

Banja Vrujci

Smeštena u zapadnom delu Srbije, Banja Vrujci je slikovito banjsko mesto koje je privuklo putnike svojim lekovitim vodama i mirnim okruženjem. ...
Pročitajte više →
Palić

Palić

Palić, u severnom delu autonomne pokrajine Vojvodine u Srbiji, oličenje je prirodnih lepota i kulturnog nasleđa ovog kraja. Sa populacijom od ...
Pročitajte više →
Banja Ždrelo

Banja Ždrelo

Ždrelo, koje se nalazi u Braničevskom okrugu u Srbiji, predstavlja primer i istorije zemlje i prirodnih lepota. Prema popisu iz 2011. godine, ovo malo naselje u opštini ...
Pročitajte više →
Divčibare

Divčibare

Smešteno u srcu zapadne Srbije, Divčibare predstavljaju slikovito planinsko odmaralište koje očarava posetioce svojom prirodnom lepotom i raznovrsnom ponudom. Nalazi se ...
Pročitajte više →
Jošanička Banja

Jošanička Banja

Jošanička Banja, gradsko naselje smešteno u opštini Raška u okviru Raškog okruga u Srbiji, ima 1.036 stanovnika prema podacima iz 2011. godine ...
Pročitajte više →
Kuršumlijska Banja

Kuršumlijska Banja

Kuršumlijska Banja, banjski grad smešten u opštini Kuršumlija na jugu Srbije, može se pohvaliti bogatom istorijom koja datira još iz rimskog doba. Od ...
Pročitajte više →
Lukovska Banja

Lukovska Banja

Lukovska Banja, mirno banjsko mesto smešteno na jugu Srbije, nalazi se na istočnim padinama Kopaonika na nadmorskoj visini od 681 ...
Pročitajte više →
Mataruška Banja

Mataruška Banja

Smeštena u srcu centralne Srbije, Mataruška Banja predstavlja dokaz lekovite moći prirode. Ovo živopisno gradsko naselje, smešteno u Raškom ...
Pročitajte više →
Niška Banja

Niška Banja

Niška Banja, gradsko naselje koje se nalazi u opštini Niška Banja u Nišavskom okrugu, ima 4.380 stanovnika. Ova lokacija, 9 ...
Pročitajte više →
Novopazarska Banja

Novopazarska Banja

Novopazarska Banja, koja se nalazi u Raškom okrugu na jugozapadu Srbije, ima oko 3.000 stanovnika. Tri kilometra od Novog Pazara, ovo selo je ...
Pročitajte više →
Ovčar Banja

Ovčar Banja

Smeštena u centralnoj Srbiji, Ovčar Banja odražava veliko duhovno i ekološko nasleđe zemlje. Na osnovu popisa iz 2023. godine, ovo naselje i banja, ...
Pročitajte više →
Prolom Banja

Prolom Banja

Prolom, ponekad poznat kao Prolom Banja, je mirno banjsko mesto u južnoj Srbiji unutar opštine Kuršumlija. Smešten iza planina Radan i Sokolovica ...
Pročitajte više →
Sijarinska Banja

Sijarinska Banja

Sijarinska Banja, smeštena u južnoj Srbiji, je mali, ali šarmantni grad sa 327 stanovnika, prema popisu iz 2022. godine. Smeštena u ...
Pročitajte više →
Sokobanja

Sokobanja

Sokobanja, banjski grad u istočnoj Srbiji, ima 7.188 stanovnika od 2022. godine. Obuhvatajući grad i njegovu okolinu, veća opština ima ...
Pročitajte više →
Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja, slikovit grad smešten u Raškom okrugu u centralnoj Srbiji, može se pohvaliti sa 10.065 stanovnika unutar svojih gradskih granica, dok ...
Pročitajte više →
Najpopularnije priče
Istraživanje tajni drevne Aleksandrije

Од настанка Александра Великог до свог модерног облика, град је остао светионик знања, разноликости и лепоте. Његова непролазна привлачност потиче од…

Istraživanje tajni drevne Aleksandrije