Nedjelja, 28. aprila 2024
Bilbao Travel Guide - Travel S Helper

bilbao

turistički vodič

Bilbao je opština i grad u Španiji, značajna metropola u pokrajini Biskaja u autonomnoj zajednici Baskije. Sa populacijom od 353,187 stanovnika 2010. godine, to je najveća opština u Autonomnoj zajednici Baskije i deseta po veličini u Španiji. Metropolitan region Bilbao ima oko milion stanovnika, što ga čini jednim od najnaseljenijih metropolitanskih oblasti u severnoj Španiji; comarca Velikog Bilbaa je peta najveća urbana oblast Španije, sa 1 stanovnika. Bilbao je ujedno i najveći grad u regiji koja je poznata kao Velika Baskija.

Bilbao se nalazi u sjeverno-centralnoj Španiji, oko 16 kilometara (10 milja) južno od Biskajskog zaljeva, gdje se odvija ekonomski i društveni rast i gdje se stvara ušće Bilbaa. Njegov glavni gradski centar omeđen je sa dva mala planinska lanca koji se uzdižu do visine od 400 metara u prosjeku (1,300 stopa).

Bilbao je bio komercijalna metropola Baskije koja je imala ogroman značaj u Zelenoj Španiji od svog stvaranja početkom 14. veka od strane Diega Lopeza V de Hara, vođe bogate porodice Haro. To je bilo zahvaljujući lučkim aktivnostima koje su bile usmjerene na izvoz željeza iz biskajskih kamenoloma. Bilbao je svjedočio značajnoj industriji u devetnaestom i ranom dvadesetom vijeku, što ga je učinilo centrom drugog najindustrijaliziranijeg područja Španije, iza Barselone. Istovremeno, neviđena ekspanzija stanovništva iziskivala je aneksiju brojnih susjednih gradova. Bilbao je sada uspješan uslužni grad koji prolazi kroz tekuću društvenu, ekonomsku i estetsku revitalizaciju, koja je započela kultnim muzejom Bilbao Guggenheim, a nastavlja se infrastrukturnim investicijama kao što su aerodromski terminal, sistem brzog prijevoza, tramvajska linija, Alhóndiga, i trenutno u izgradnji projekti obnove Abandoibarra i Zorrozaurre.

Atletski klub iz Bilbaa, ključni simbol baskijskog nacionalizma zahvaljujući podršci baskijskim igračima, takođe se nalazi u Bilbau. Jedan je od najuspješnijih klubova u historiji španskog fudbala.

Letovi i hoteli
pretražite i uporedite

Uspoređujemo cijene soba sa 120 različitih usluga rezervacije hotela (uključujući Booking.com, Agodu, Hotel.com i druge), omogućavajući vam da odaberete najpovoljnije ponude koje čak nisu ni navedene na svakoj usluzi zasebno.

100% najbolja cijena

Cijena za jednu te istu sobu može se razlikovati ovisno o web stranici koju koristite. Poređenje cijena omogućava pronalaženje najbolje ponude. Takođe, ponekad ista soba može imati različit status dostupnosti u drugom sistemu.

Bez naknade i bez naknada

Našim kupcima ne naplaćujemo nikakve provizije niti dodatne naknade i sarađujemo samo sa provjerenim i pouzdanim kompanijama.

Ocjene i recenzije

Koristimo TrustYou™, sistem pametne semantičke analize, da prikupimo recenzije sa mnogih servisa za rezervacije (uključujući Booking.com, Agodu, Hotel.com i druge) i izračunamo ocjene na osnovu svih recenzija dostupnih na mreži.

Popusti i ponude

Tražimo destinacije kroz veliku bazu podataka usluga rezervacija. Na ovaj način pronalazimo najbolje popuste i nudimo vam ih.

Bilbao | Uvod

Bilbao – Info kartica

STANOVNIŠTVO: • Opština 345,141
• Metro 950,155
OSNOVAN :   15 juni 1300
VREMENSKA ZONA : • Vremenska zona CET (UTC+1)
• Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
LANGUAGE:
RELIGIJA :
PODRUČJE: • Opština 41.50 km2 (16.02 kvadratnih milja)
• Urbano 18.22 km2 (7.03 kvadratnih milja)
• Ruralno 23.30 km2 (9.00 kvadratnih milja)
VISINA : Najviša nadmorska visina 689 m (2,260 stopa)
Najniža nadmorska visina 0 m (0 ft)
KOORDINATE:  43°15′25″N 2°55′25″W
SEX RATIO :  Muški: 49.5%
 Žene: 50.5%
ETNIČKI :
POVREDNI KOD :  94
POŠTANSKI BROJ :  48001 - 48015
BIRNI KOD :  + 34 94
WEB STRANICA:   Službena web stranica

Turizam u Bilbau

Bilbao je najveći grad u španskoj Baskiji, smješten na obali rijeke Nervión. Zelenilo Bilbaa je i dar i prokletstvo: klima je i ugodan odmor od vrućine sušnih ravnica na jugu i trn u oku onima koji traže dan na plaži. Ali obala Biskajskog zaliva nije glavna atrakcija; prije, Bilbao je možda najbolje mjesto na svijetu za učenje o staroj kulturi i jeziku baskijskog naroda, koji se uporno održavao hiljadama godina i koji je sada potpuno drugačiji od bilo koje moderne civilizacije u Evropi.

Početna ideja o Bilbau kao turističkoj destinaciji nastala je 1872. godine, otvaranjem željezničke pruge između Bilbaa i primorskog naselja Las Arenas u općini Getxo. Bilbao je postao manja plaža kao rezultat veze.

Do velikog priliva turista, međutim, došlo je mnogo kasnije, otvaranjem Gugenhajmovog muzeja u Bilbau 1997. godine. Nakon toga, broj turista je nastavio da raste, dostigavši ​​preko 615,000 turista u 2009. S obzirom da je Bilbao 25,000. godine imao samo 1995 posetilaca, tendencija je bila eksponencijalna. Bilbao također prima 31% svih turista u Baskiju, što ga čini vodećom atrakcijom u ovoj autonomnoj zajednici, nadmašujući San Sebastián. Većina posetilaca su domaći, a većina dolazi iz Madrida i Katalonije. Međunarodni posjetioci su uglavnom Francuzi, koji prelaze granicu na istoku. Drugi stižu iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije. Turizam svake godine doprinosi oko 300 miliona eura biskajskom BDP-u. Bilbao privlači i korporativne turiste, zahvaljujući objektima kao što su Euskalduna konferencijski centar i koncertna dvorana, kao i izložbeni centar Bilbao, koji se nalazi u susjednom Barakaldu.

Klima Bilbaa

Bilbao ima okeansku klimu (Cfb) zbog svoje blizine Biskajskom zalivu, s padavinama koje se javljaju tokom cijele godine i bez izrazitog sušnog ljeta. Padavine su obilne, a s obzirom na geografsku širinu i atmosfersku dinamiku, vlažni dani čine 45 posto ukupnog godišnjeg, dok oblačni dani čine 40 posto. Kišna sezona traje od oktobra do aprila, a novembar je najkišniji mjesec. Snijeg u Bilbau ne pada često, iako ga je moguće primijetiti na vrhovima susjednih planina. Susnježica je češća, javlja se oko 10 dana godišnje, uglavnom tokom zimskih mjeseci. Uz srednju srednju dnevnu temperaturu u avgustu od 20.9 °C (69.6 °F), Bilbao je najbliži atlantski obalni grad suptropskoj granici svih gradova u zemlji. Ljeta su na sličan način suva, sa samo oko 50 milimetara (2.0 in) kiše u julu – ali nedovoljno suva da bi se klasifikovala kao mediteranska.

Jer u neposrednoj blizini vode, dva najbolje definisana godišnja doba (ljeto i zima) ostaju umjerena, sa niskim intenzitetom termičkih fluktuacija. Ljeti se prosječne maksimalne temperature kreću između 25 i 26 °C (77.0 i 78.8 °F), dok se prosječne minimalne temperature kreću između 6 i 7 °C (42.8 i 44.6 °F).

Najviša temperatura u Bilbau bila je 42.2 °C (108.0 °F) 13. avgusta 2003., dok je najniža temperatura bila 8.6 °C (16.5 °F) (3. februara 1963.). 26. avgusta 1983. godine, kada je rijeka Nervión izazvala značajne poplave, najveća količina padavina u danu iznosila je 225.6 mm (9 inča).

Geografija Bilbaa

Bilbao se nalazi na sjevernom dijelu Iberijskog poluotoka, otprilike 16 kilometara (10 milja) od Biskajskog zaljeva. Ima ukupnu površinu od 40.65 kvadratnih kilometara (15.70 kvadratnih milja), od čega je 17.35 kvadratnih kilometara (6.70 kvadratnih milja) urbano, a preostalih 23.30 kvadratnih kilometara (9.00 kvadratnih milja) je planinsko. Navedena prosječna visina je 19 metara (62 stope), međutim očitanja se kreću od 6 metara (20 stopa) do 32 metra (105 stopa). To je također administrativni centar Velike Bilbao comarca. Na sjeveru je omeđen opštinama Derio, Etxebarri, Galdakao, Loiu, Sondika i Zamudio; na zapadu Arrigorriaga i Basauri; južno od Alonsotegija; a na istoku Barakaldo i Erandio.

Bilbao se nalazi na baskijskom pragu, koji odvaja veće Kantabrijske planine od Pirineja. Tlo je uglavnom sastavljeno od mezozojskih stijena (krečnjak, pješčenjak i lapor) koje su sedimentirane na primitivnoj paleozojskoj osnovi. Reljef provincije karakterišu nabori usmjereni SZ-JI i ZSZ-IJI. Primarni nabor je antiklinala Bilbaa, koja se proteže od Elorrija do Galdamesa. Unutar Bilbaa postoje dva sekundarna nabora: jedan na sjeveroistoku, kojeg čine planine Artxanda, Avril, Banderas, Pikota, San Bernabé i Cabras, a drugi na jugu, sastavljen od planina Kobetas, Restaleku, Pagasarri i Arraiz. Planina Ganeta, sa 689 metara (2,260 stopa), najviša je tačka u opštini, a prati je planina Pagasarri, sa 673 metra (2,208 stopa), obe na granici sa Alonsotegijem.

Ekonomija Bilbaa

Bilbao je bio ekonomski centar Baskije još od konzulata, prvenstveno zbog trgovine kastilskim proizvodima u gradskoj luci, ali tek u 19. stoljeću eksperimentira s velikim razvojem, prvenstveno zasnovanim na eksploataciji rudnika željeza i siderurgije, koja je promovirala pomorski promet, portuarske aktivnosti i gradnju brodova. Tokom tih godina, prvi put se pojavljuju Banco de Bilbao (Biskajska banka), osnovana u Bilbau 1857. i Banco de Vizcaya (Biskajska banka), osnovana 1901. godine, obe u Bilbau. Godine 1988. dvije kompanije su se udružile i postale BBV konglomerat (Banco Bilbao Vizcaya, Bank of Bilbao-Biscay). 1999. godine BBV se udružio sa Argentariom i postao sadašnji biznis, BBVA. Caja de Ahorros Municipal de Bilbao (Opštinska štedionica Bilbaa) 1907. i Caja de Ahorros Provincial de Vizcaya (Pokrajinska štedionica Biskaja) 1921. godine će se spojiti 1990. i postati Bilbao Bizkaia Kutxa (BBK). Tu je i Privredna, industrijska i navigacijska komora Bilbaa, kao i berza u Bilbau, koja je formirana 1890. godine.

Bilbao je bio primoran da preispita svoje osnovne ekonomske korijene nakon razorne industrijske krize 1980-ih. Tako je postao uspješan uslužni grad. Bilbao je dom brojnih domaćih i međunarodnih preduzeća, uključujući dva koja su rangirana među 150 najboljih u svijetu prema časopisu Forbes: BBVA na 40. mjestu i Iberdrola na 122. mjestu. U 2005. godini, gradski BDP po glavi stanovnika iznosio je 26,225 €, što je mnogo više od nacionalnog prosjeka od 22,152 €. Najjače industrije, prema zvaničnom ekonomskom godišnjaku, su građevinarstvo, trgovina i turizam. U 2009. godini stopa nezaposlenosti iznosila je 14.4 posto, daleko ispod nacionalnog prosjeka od 18.01 posto. Ipak, to je najveća stopa u posljednjih 10 godina.

Azija

Afrika

južna amerika

Evropa

Pročitaj dalje

Butan

Butan, formalno Kraljevina Butan, suverena je država bez izlaza na more u istočnim Himalajima južne Azije. Butan je na sjeveru omeđen Kinom...

Surinam

Surinam, formalno Republika Surinam, suverena je država smještena na sjeveroistočnoj obali Atlantika Južne Amerike. Sa istoka je omeđen...

Santa Marta

Santa Marta je kolumbijski grad. Sjedište je departmana Magdalena i treći po veličini grad u kolumbijskoj Karipskoj regiji, nakon...

Soči

Soči je grad u Krasnodarskom kraju, Rusija, na obali Crnog mora, blizu granice sa Gruzijom/Abhazijom. Region Velikog Sočija, koji obuhvata...

Tripoli

Tripoli je glavni grad Libije, najveća metropola, primarna luka i vodeći trgovački i industrijski centar. Tripoli se nalazi u severnoj Libiji, na Sredozemnom moru...

Madagaskar

Madagaskar je ostrvska republika u Indijskom okeanu, uz obalu jugoistočne Afrike. Njegov službeni naziv je Republika Madagaskar, a...