Olimpijsko skijalište Jahorina je najveće i najpopularnije skijalište u Bosni i Hercegovini koje nudi niz sportova i aktivnosti na otvorenom. Sa skoro 40 km (25 mi) skijaških staza i savremenim sadržajima, to je uglavnom destinacija za alpsko skijanje, bordanje, planinarenje i sanjkanje. Tokom februara, prosječna visina snijega na ski stazama je 106 cm (42 in) (desetogodišnji prosjek).
Tokom 2012. i 2013. godine renoviran je sistem žičara Jahorina novim Leitner žičarama. Jahorina ima jedan od najnaprednijih sistema žičara na ovom području, koji uključuje gondolu (koja je sada u razvoju). Gondola za 8 putnika će povezivati Pale i skijalište, otvarajući oko 15 kilometara (9 milja) dodatnih skijaških staza.
Jahorina, do koje se iz Sarajeva može lako i brzo doći iz dva pravca: autoputa u dužini od 28 km preko Pala i 32 km preko Trebeva, nudi skijašima više od 20 km odlično osmišljenih staza za alpsko skijanje povezanih žičarama i ski liftovima sa ukupan kapacitet od 10 skijaša na sat, uključujući i uvijek u funkciji baby ski lift za najmlađe.
Mjesta poput Jahorine, gdje je priroda bila tako milostiva da podari sve što je čini privlačnom i prihvatljivom za sve vrhunske sportiste, amatere, lovce, ribolovce, penjače, poljoprivrednike i sve one koji žele uživati i odmoriti se u prirodnim ljepotama, su neuobičajeno. Svjež planinski zrak umiruje ne samo tijelo već i psihu. Jahorina je drugačija od bilo koje druge planine. Ovdje čovjek nikada nije sam jer je sve u jednom i pred očima. Njegov mir, dalekosežni i prekrasni vidici na snijegom prekrivene planine, izvore i potoke, te raznolika flora i fauna čine ga najljepšim draguljem Republike Srpske.
Jahorina je dio Dinarskog planinskog lanca. Ogromna koja dominira okolinom i bez izrazitih morfoloških, ekoloških i hidroloških granica, kao i jasne granice prema obližnjim planinama, duga je 25-30 km i široka 5-15 km. Ogorjelica je najviši vrh sa 1916 metara. Odlikuje ga činjenica da je pod utjecajem dvije vrste klime (mediteranska i kontinentalna), kao i njen reljef, geološki sastav, flora i riječni slivovi kao ključne komponente koje modificiraju klimu. Od novembra do aprila, planina je pokrivena snijegom oko 180 dana svake godine. Prosječna visina je preko 100 cm, a najhladniji mjesec je januar sa prosječnom dnevnom temperaturom od -9.9 0 C. Magla je neuobičajena i javlja se samo u proljeće i jesen. Nema značajnijeg sjevernog vjetra, a vrhove Jahorine duvaju južni vjetrovi.
Jahorina je bogata izvorima zbog svog vodootpornog geološkog sastava, posebno u višim predjelima, koji su inače na istom nivou sa morem. Stotine izvora rasprostire se poput paukove mreže prema rijekama Miljacki, Prai i Eljeznici. Hladna, bistra i čista voda jahorinskih potoka i rijeka obiluje ribom, a ovdje se mogu nasititi i najvatreniji ribolovci. Riječna pastrmka, klen, lipan, lipljen i glavatica su najčešće ribe, a ima čak i riječnih rakova.
Šume čine značajan dio Jahorine. Zeleni sjaj crnogorične šume smiruje, a miris smole četinara osvježava. Od prvih proplanaka do vrha nižu se zone hrasta, bukve, jele i mješovite šume jele i smrče. Na grebenima iznad njih mogu se naći stabla planinskog javora. Šuma je prema vrhu sve manje gusta, sa oborenim planinskim borovima, a najviši vrhovi su obrasli mahovinom.
