Privreda Ženeve je uglavnom orijentirana na usluge. Grad ima značajnu i istorijsku finansijsku industriju koja je specijalizovana za privatno bankarstvo (upravljanje imovinom vrednom oko 1 bilion dolara) i međunarodno finansiranje trgovine.
JT Worldwide (JTI), Mediterranean Shipping Company, Vitol, Gunvor i Mercuria Energy Group imaju svoje međunarodno sjedište u Ženevi. Merck Serono, SITA, Société Générale de Surveillance, STMicroelectronics i Weatherford International su među uključenim kompanijama. Mnoge druge multinacionalne korporacije, uključujući Caterpillar, DuPont i Cargill, imaju međunarodno sjedište u gradu, kao i Take Two Interactive, Electronic Arts, INVISTA, Procter & Gamble i Oracle Corporation. Hewlett Packardovo sjedište za Evropu, Afriku i Bliski istok nalazi se u Meyrinu, blizu Ženeve. Sjedište PrivatAira je u Meyrinu, blizu Ženeve.
Satarstvo ima dugu istoriju (Baume et Mercier, Charriol, Chopard, Franck Muller, Patek Philippe, Gallet, Jaeger-LeCoultre, Rolex, Universal Genève, Raymond Weil, Omega, Vacheron Constantin, Frédérique Constant, i tako dalje). Firmenich i Givaudan, dva istaknuta svjetska proizvođača aroma i parfema, imaju sjedište i primarne proizvodne pogone u Ženevi.
Privatni sektor je organiziran u mnoge sindikate poslodavaca, kao što su Fédération des Entreprises Romandes Genève (FER Genève) i Fédération des métiers du bâtiment (FMB).
Mnogi pojedinci također rade u sjedištima raznih međunarodnih organizacija u Ženevi (oko 22,233 u martu 2012.).
Sajam automobila u Ženevi jedan je od najvećih svjetskih automobilskih događaja. Palexpo, masivni konferencijski centar u blizini međunarodnog aerodroma, domaćin je događaja.
Ženeva je proglašena četvrtim najskupljim gradom na svijetu u 2009. Ženeva se popela za četiri mjesta sa sedme pozicije prethodne godine. Ženeva je četvrta, nakon Tokija, Osake i Moskve, koji su prvi, drugi i treći. Ženeva je savladala i Hong Kong, koji je završio šesti.
Ženeva ima stopu nezaposlenosti od 6.3 posto u 2011. godini. U 2008. bilo je pet osoba koje su radile u glavnom ekonomskom sektoru, a oko tri preduzeća su bila aktivna u ovoj industriji. U sekundarnoj industriji radilo je 9,783 ljudi i 1,200 firmi. Tercijarna industrija zapošljavala je 134,429 ljudi i podržavala 12,489 firmi. Opština je imala 91,880 osoba koje su radile u nekom svojstvu, a žene su činile 47.7 posto radne snage.
Ukupan broj radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena u 2008. godini iznosio je 124,185. Primarni sektor zapošljavao je četiri osobe, od kojih su svi radili u poljoprivredi. Sekundarna industrija zapošljavala je 9,363 ljudi, pri čemu je prerađivačka industrija činila 4,863 (51.9 posto), a građevinarstvo 4,451 (47.5 posto). U tercijarnom sektoru zaposleno je 114,818 ljudi. U tercijarnom sektoru 16,573 ili 14.4 posto radilo je u veleprodaji ili maloprodaji ili popravci motornih vozila, 3,474 ili 3.0 posto je radilo na transportu i skladištenju robe, 9,484 ili 8.3 posto radilo je u hotelu ili restoranu, 4,544 ili 4.0 posto radilo je u informatici. industriji, 20,982 ili 18.3 posto radilo je u osiguranju ili finansijskoj industriji, 12,177 ili 10.6 posto radilo je kao tehnički stručnjaci ili naučnici, 10,007 ili 8.7 posto radilo je u obrazovanju, a 15,029 radilo
U 2000. godini, 95,190 ljudi je stiglo na posao u opštinu, dok je 25,920 ljudi odlazilo na posao. Opština je neto uvoznik zaposlenih, sa oko 3.7 radnika koji dolazi na svaki odlazak. Oko 13.8 posto radne snage u Ženevi dolazi izvan Švicarske, dok 0.4 posto domorodaca putuje van zemlje radi zaposlenja. 38.2 posto radno sposobnog stanovništva koristilo je javni prijevoz za odlazak na posao, dok se 30.6 posto samostalno vozilo.