Godišnje u grad i regiju, kao i na festival, dođe četiri miliona posjetilaca. Palais des Papes bila je najpopularnija turistička atrakcija 2011. godine, sa 572,972 posjetitelja. Godišnji Festival d'Avignon najveći je kulturni događaj u gradu. U 2012. zvaničnom događaju prisustvovalo je 135,800 pojedinaca.
Riječni turizam započeo je 1994. godine osnivanjem tri brodske kuće. U 2011. godini postojala je flota od 21 riječnog broda-hotela, uključujući šest čamaca za razgledanje pristajala na keju duž šetališta Oulle. Tokom 2000-ih, posjećenost se popela na oko 50,000 posjetitelja, od kojih je većina došla iz Sjeverne Evrope i Sjeverne Amerike. Besplatni čamac povezuje Avignon sa otokom Île de la Barthelasse, a lučki kapetan nadgleda sav riječni promet od 1987.
Avignon ima značajan broj istorijskih građevina i građevina (173) koje su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Zgrade unutar gradskih zidina su drevne, iako je većina renovirana ili obnovljena (na primjer, pošta i Licej Frederika Mistrala). Zgrade u Rue de la République, glavnoj ulici, potječu iz Drugog carstva (1852–70), sa Haussmannovim fasadama i objektima koji okružuju Place de l'Horloge (centralni trg), neoklasičnu gradsku vijećnicu i pozorište.
Avignon ima vlažnu suptropsku klimu sa polutoplim zimama i ekstremno toplim ljetima sa umjerenim padavinama tokom cijele godine. Jul i avgust su najtopliji mjeseci, sa srednjim dnevnim maksimalnim temperaturama oko 28 stepeni Celzijusa, dok su januar i februar najhladniji, sa prosječnim dnevnim maksimalnim temperaturama oko 9 stepeni Celzijusa. Najsušniji mjesec je jul, sa prosječnom mjesečnom količinom padavina od 35 milimetara, što čini klimu previše vlažnom da bi se mogla kategorizirati kao mediteranska (Köppen Csa). Grad je često izložen vjetrovitim uvjetima; najjači vjetar je maestral. Avene ventosa, sine vento venenosa, cum vento fastidiosa je prenaglašena srednjovjekovna latinska poslovica (Vjetroviti Avignon, tjera štetočine kad nema vjetra, vjetar muči kada ima).
Avignon se nalazi na levoj obali reke Rone, nekoliko kilometara pre njenog ušća u Durans, oko 580 kilometara (360 milja) južno od Pariza, 229 kilometara (142 milje) južno od Liona i 85 kilometara (53 milje) severo-sjeverozapadno od Marseillea. Graniči s departmanom Gard i komunama Villeneuve-lès-Avignon i Les Angles na zapadu, te departmanom Bouches-du-Rhône i komunama Barbentane, Rognonas, Châteaurenard i Noves na jugu.
Grad je blizu Orangea (sjever), Nimesa, Montpelliera (jugozapad), Arlesa (jug), Salon-de-Provencea i Marseillea (jugoistok). Komune Caumont-sur-Durance, Morières-lès-Avignon, Le Pontet i Sorgues su direktno uz istok i sjever.
Avignon je sjedište Trgovačke i industrijske komore Vaucluse, koja nadgleda aerodrom Avignon-Caumont i pristaništa Avignon-Le Pontet.
U Avinjonu postoji 7,000 preduzeća, kao i 1,550 organizacija, 1,764 prodavnice i 1,305 pružalaca usluga. Metropolitanska regija ima jedno od najvećih slivnih područja u Evropi, sa preko 300,000 kvadratnih metara maloprodajnog prostora i 469 m2 na hiljadu stanovnika, u poređenju sa 270 u Francuskoj u prosjeku. Poslovni kvart Avignon Nord jedan je od najvećih u Evropi.
Zbog značajne proizvodnje ranog voća i povrća u Vaucluseu, tercijarni sektor je daleko najaktivniji u odjelu. MIN (Tržište od nacionalnog značaja) postalo je centralni centar komercijalnih aktivnosti u odeljenju, uzimajući prioritet nad manjim lokalnim tržištima (uključujući Carpentras). Uspon trgovine između sjevera i juga Evrope 1980-ih i 1990-ih ojačao je poziciju Avinjona kao logističkog centra i podstakao osnivanje transportnih i skladišnih firmi za odjeću i hranu.
Uspostavljena je osjetljiva urbana zona za preduzeća koja žele da se presele i imaju koristi od poreskih i socijalnih koncesija. Nalazi se u četvrtima Croix Rouge, Monclar, Saint-Chamand i La Rocade, južno od Avignona, između gradskih zidina i Durancea.