Split je sjedište Splitsko-dalmatinske županije u srednjoj Dalmaciji, Hrvatska. Grad je nastao oko Dioklecijanove palate (palača/tvrđava podignuta za rimskog cara Dioklecijana u penziji) godine, u kojoj su stanovnici tražili sigurnost. Rimske zidine, trgovi i hramovi još uvijek se mogu vidjeti dok šetate starim centrom Splita.
Split ima razne nadimke, uključujući "najljepši grad na svijetu" i "mediteranski cvijet", zbog svog odličnog ambijenta, koji svake godine ima 2,800 sunčanih sati. Budući da je u Splitu rođeno toliko istaknutih hrvatskih sportaša, lokalni stanovnici su grad prozvali "najsportskijim gradom na svijetu". Fudbalski klub Hajduk je najpopularnija sportska institucija. Boje i grb kluba oslikani su po cijelom gradu. Za to je zadužena Torcida, najstarija evropska navijačka organizacija, osnovana 1950. godine. Dalmatinski pas i magarac su ikone grada, uz zvonik Sv. Duje. Zbog prijašnjeg značaja magarca u poljskom radu i transportu kroz Dalmatinsko gorje, mještani ga vrlo poštuju.
Zime u Splitu su umjerene, s temperaturama iznad 0°C, iako unatoč tradicionalnom vjerovanju da grad padne snijeg samo jednom u 30 godina, gotovo svake godine se dogodi barem jedan snježni dan, obično u siječnju ili početkom veljače. Očekujte veće zastoje u saobraćaju ako posjetite Split na dan kada je padao veliki snijeg.
Split ima klimu koja je na pola puta između vlažne suptropske (Cfa) i mediteranske (Csa), budući da samo jedan ljetni mjesec dobije manje od 40 milimetara (1.6 in) padalina, što ga sprečava da bude kategorizirano kao vlažno suptropsko ili mediteransko. Ljeta su vruća i relativno suva, dok su zime ugodne i vlažne (iako sjeverni vjetar može učiniti da zime izgledaju prohladno). Bura i njen faktor hlađenja vjetra – na primjer, ako je temperatura zraka 5 stepeni Celzijusa (41 stepen celzijusa) i puše jaka bura, oseća se kao -10 stepeni Celzijusa (14 stepeni celzijusa). U prosjeku svake godine padne više od 820 mm kiše (32.28 in).
Jul je najtopliji mjesec, sa tipičnim visokim temperaturama od otprilike 30 stepeni Celzijusa (86 stepeni Farenhajta). Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom niskom temperaturom od 5 °C (41 °F). Novembar je najkišniji mjesec, sa oko 113 mm (4.45 in) padavina i 12 kišnih dana. Najsušniji mjesec je jul, sa ukupnom količinom padavina od oko 26 mm (1.02 in). Najkišnija sezona je zima, ali u Splitu može padati kiša u bilo koje doba godine. Snijeg je neuobičajen; decembar i januar su u proseku imali jedan snežni dan od početka evidencije, dok je februar bio u proseku dva. Split je u februaru 2012. doživio nenormalno veliku količinu snijega, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u saobraćaju. Split ima oko 2,600 sati sunčeve svjetlosti svake godine.
Split se nalazi na poluotoku između istočnog kraja zaljeva Katela i Splitskog kanala. Na zapadnoj strani poluotoka uzdiže se brdo Marjan (178 m). Grebeni Kozjak (779 m) i Mosor (1339 m) dijele grad od zaleđa i brane ga sa sjevera i sjeveroistoka.
Recesija izazvana tranzicijom na tržišnu ekonomiju i privatizacijom još uvijek pustoši splitsko gospodarstvo. Međutim, tokom jugoslovenskog perioda, grad je bio veliki privredni centar sa modernom i raznolikom industrijskom i ekonomskom osnovom, uključujući brodogradnju, prehrambenu, hemijsku industriju, industriju plastike, tekstila i papira, kao i značajan prihod od turista. Splitski BDP po glavi stanovnika bio je 37 posto veći od jugoslovenskog prosjeka 1981. Grad je pokušao da se fokusira na trgovinu i usluge, ostavljajući alarmantno veliki broj fabričkih radnika nezaposlenim. Danas je većina fabrika prestala poslovati (ili su daleko ispod predratnih kapaciteta proizvodnje i zapošljavanja), a grad se pokušao koncentrirati na trgovinu i usluge, ostavljajući alarmantno veliki broj fabričkih radnika nezaposlenim.
Najveće brodogradilište u Hrvatskoj je Brodosplit. Zapošljava preko 2,300 ljudi i proizveo je oko 350 plovila, uključujući kontejnerske brodove, brodove za rasuti teret, bagere, platforme na moru, fregate, podmornice, patrolne čamce i putničke brodove. Osamdeset posto proizvedenih brodova prodaje se stranim brodogradilištima.
Nova autocesta A1, koja povezuje Split s ostatkom hrvatske cestovne mreže, potaknula je gospodarsku aktivnost i ulaganja, a nova poduzeća niču u centru grada i njegovim širokim predgrađima. U julu 2005. godine otvorena je kompletna ruta. Danas je privreda grada uglavnom zasnovana na trgovini i turizmu, a neki stariji poslovi kao što su hrana (ribolov, proizvodnja maslina i vina), papir, beton i hemikalije doživljavaju preporod. Croatia Boat Show održava se u Splitu svake godine od 1998. godine.
Internet kafei se mogu naći širom istorijskog centra grada.
Brojni su dodatni internet kafići u blizini željezničke stanice, direktno sjeverno od rive. Ubuntu Linux obezbeđuje jedan.
Na Narodnom trgu, u blizini Lacoste shopa, dostupan je besplatni WiFi. Potražite “Split Hotspot” u polju za pretragu.
