Hrvatska

Turizam dominira hrvatskim uslužnim sektorom i doprinosi do 20% hrvatskom BDP-u. Godišnji prihod turističke privrede u 7.4. godini procijenjen je na 2014 milijarde eura. Njegov pozitivan utjecaj osjeća se u cijelom hrvatskom gospodarstvu, o čemu svjedoči povećan obim poslovanja u sektoru maloprodaje, narudžbe u prerađivačkoj industriji, te sezonsko zapošljavanje u ljetnim mjesecima. U razdoblju od završetka hrvatskog rata, turistička industrija je doživjela značajan i brz rast, s povećanjem broja turista 4 puta, dostižući više od 11 milijuna turista godišnje. Najveći broj turista dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije i Češke te iz same Hrvatske. Prosječna dužina boravka turista u Hrvatskoj je 4.9 dana.

Većina turističke industrije koncentrirana je duž jadranske obale. Opatija je bila prvo ljetovalište od sredine 19. stoljeća. Krajem 19. vijeka postaje jedno od najvažnijih evropskih lječilišta. Kasnije se uz obalu i na otocima razvilo niz ljetovališta, od masovnog turizma do gastronomije i raznih tržišnih niša. Najvažniji je nautički turizam, jer postoje brojne marine sa više od 16 hiljada vezova, te kulturni turizam, baziran na privlačnosti srednjovjekovnih primorskih gradova i brojnih kulturnih manifestacija koje se održavaju tokom ljeta. U unutrašnjosti se nalaze planinska odmarališta, agroturizam i lječilišta. Zagreb je također velika turistička destinacija koja se natječe s velikim obalnim gradovima i toplicama.

Hrvatska je blagoslovljena nezagađenim morskim područjima, što se ogleda u brojnim rezervatima prirode i nevjerojatnih 116 plaža s Plavom zastavom. Hrvatska je rangirana kao 18. najpopularnija turistička destinacija svijeta. Oko 15% ovih posjetitelja (preko milijun godišnje) bavi se naturizmom, industrijom po kojoj je Hrvatska svjetski poznata. Ova zemlja je takođe postala prva evropska zemlja koja je razvila komercijalno nudistička odmarališta.

Veći dio Hrvatske ima umjereno toplu i kišovito kontinentalnu klimu prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Prosječna mjesečna temperatura kreće se od -3 °C (u januaru) do 18 °C (u julu). Najhladnija područja u zemlji su Lika i Gorski kotar. Najtopliji dijelovi Hrvatske nalaze se na jadranskoj obali, a posebno u neposrednom zaleđu, koje karakterizira mediteranska klima, jer temperaturne vrhove ublažava more. Posljedično, temperaturni vrhovi su izraženiji u kontinentalnim područjima – najniža temperatura od -35.5 °C izmjerena je u Čakovcu 3. veljače 1919., a najviša temperatura od 42.4 °C izmjerena je u Karlovcu 5. srpnja 1950. godine.

Prosječna godišnja količina padavina kreće se od 600 milimetara do 3500 milimetara, ovisno o geografskom području i preovlađujućem tipu klime. Najmanje oborina zabilježeno je na najudaljenijim otocima (Vis, Lastovo, Biševo, Svetac) i u istočnoj Slavoniji. Najveće količine padavina zabilježene su na Dinari iu Gorskom kotaru.

U unutrašnjosti prevladavaju slabi do umjereni sjeveroistočni ili jugozapadni vjetrovi, au priobalnom području prevladavaju vjetrovi koji su određeni lokalnim prilikama na tom području. Jači vjetrovi se češće bilježe u hladnijim obalnim mjesecima, tipično kao bura ili, rjeđe, kao siroko. Među najsunčanijim područjima zemlje su vanjski otoci, Hvar i Korčula, sa preko 2700 sunčanih sati godišnje, a zatim slijede srednji i južni Jadran općenito, kao i obala sjevernog Jadrana, koji svi imaju preko 2000 sati. sunca svake godine.

Smještena u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, Hrvatska se graniči sa Mađarskom na sjeveroistoku, na istoku sa Srbijom, na jugoistoku sa Bosnom i Hercegovinom, na jugoistoku sa Crnom Gorom, na jugozapadu Jadranskim morem i na sjeverozapadu sa Slovenijom. Leži uglavnom između geografskih širina 42° i 47° N i 13° i 20° E. Dio teritorija na krajnjem jugu oko Dubrovnika je praktična eksklava povezana s ostatkom kopna teritorijalnim vodama, iako je na kopnu odvojena kratki obalni pojas koji pripada Bosni i Hercegovini oko Neuma.

Prostire se na površini od 56,594 km2 i sastoji se od 56,414 km2 kopna i 128 km2 vode. Zemlja je 127. po veličini. Nadmorska visina se kreće od planina Dinarskih Alpa sa najvišom tačkom vrha Dinara na 1,831 metar (6,007 stopa) u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom na jugu do Jadranskog mora koje čini njenu cijelu jugozapadnu granicu. Otočnu Hrvatsku čini više od tisuću otoka i otočića različitih veličina, od kojih je 48 stalno naseljeno. Najveći otoci su Cres i Krk, svaki od njih ima površinu od oko 405 km2.

Brdoviti sjeverni dijelovi Hrvatskog zagorja i ravničarske ravnice Slavonije na istoku (dio Panonskog bazena) presijecaju velike rijeke poput Save, Drave, Kupe i Dunava. Dunav, druga po dužini reka u Evropi, preseca grad Vukovar na krajnjem istoku i deo je granice sa Srbijom. Centralne i južne regije u blizini obale i otoka Jadrana sastoje se od niskih planina i šumovitih visoravni. Među prirodnim resursima koji se u zemlji nalaze u dovoljnim količinama za proizvodnju su nafta, ugalj, boksit, niskokvalitetna željezna ruda, kalcijum, gips, prirodni asfalt, silicijum dioksid, liskun, glina, so i hidroenergija.

Krška topografija predstavlja oko polovicu Hrvatske, a posebno je važna u Dinarskim Alpama. U Hrvatskoj postoji niz dubokih špilja, od kojih ih je 49 dubina veća od 250 m, 14 dubina veća od 500 m i tri dubina veća od 1,000 m. Najpoznatija jezera u Hrvatskoj su Plitvička jezera, sustav od 16 jezera sa slapovima koji ih povezuju slapovima dolomita i vapnenca. Jezera su poznata po svojim posebnim bojama, koje se kreću od tirkizne do mentozelene, sive ili plave.

Sa procijenjenom populacijom od 4.20 miliona do 2015. godine, Hrvatska se nalazi na 125. mjestu u svijetu. Gustina naseljenosti je 75.9 stanovnika po kvadratnom kilometru. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u Hrvatskoj je 78. godine iznosio 2012 godina. Ukupna stopa fertiliteta od 1.5 djece po majci među najnižima je u svijetu. Od 1991. godine stopa smrtnosti u Hrvatskoj konstantno je viša od stope nataliteta. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda iz 2013. godine, 17.6% hrvatskog stanovništva čine imigranti.

Smanjenje broja stanovnika također je posljedica Domovinskog rata. Rat je raselio značajan dio stanovništva i doveo do povećanja emigracije. Godine 1991., više od 400 000 Hrvata i drugih nesrba u područjima sa većinski srpskim stanovništvom protjerano je iz svojih domova ili je pobjeglo od nasilja snaga hrvatskih Srba. Posljednjih dana rata 1995. godine, više od 120 000 Srba, a možda čak 200 000, pobjeglo je iz zemlje prije nego što su hrvatske snage stigle tokom operacije Oluja. U roku od deset godina od završetka rata, samo 117 000 srpskih izbeglica vratilo se od 300 000 raseljenih tokom celog rata. Većina preostalih Srba u Hrvatskoj nikada nije živjela na područjima okupiranim tokom Domovinskog rata. Srbi su se samo djelimično doselili na područja koja su ranije naseljavali, dok su neka od naselja koja su ranije naseljavali Srbi osnovali Hrvati izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, uglavnom iz Republike Srpske.

Hrvatska je pretežno naseljena Hrvatima (90.4%) i etnički je najhomogenija među 6 zemalja bivše Jugoslavije.

Hrvatska nema zvaničnu religiju. Sloboda veroispovesti je pravo zagarantovano ustavom, koji takođe definiše sve verske zajednice kao jednake pred zakonom i odvojene od države.

Popis stanovništva iz 2011. godine pokazao je da se 91.36% Hrvata izjašnjava kao kršćani. Islam zauzima drugo mjesto (1.47%). 4.57% stanovništva sebe opisuje kao nereligiozne. Većina Hrvata religiju smatra važnom u svakodnevnom životu.

Glavni jezik je hrvatski, slovenski jezik vrlo sličan srpskom i bosanskom.

Mnogi Hrvati donekle govore engleski, ali njemački i talijanski su također vrlo popularni (uglavnom zbog velikog godišnjeg priliva njemačkih i talijanskih turista). Stariji ljudi rijetko govore engleski, iako mogu razgovarati na njemačkom ili talijanskom. Ako znate poljski ili češki, ovi jezici imaju neke sličnosti s hrvatskim. Neki ljudi govore i francuski ili ruski. Mnogi stariji ljudi govore ruski, ali među mlađom generacijom ovaj jezik je u velikoj mjeri istisnut engleskim

Telefon

Hrvatska za mobilne telefone koristi GSM 900/1800 sistem. Postoje tri provajdera, T-Mobile (koji takođe koriste prepaid brend Bonbon), Vip (koji takođe upravlja prepaid brendom Tomato) i Tele2. Pokriveno je više od 98% zemlje. Od 3. godine dostupan je i UMTS (2006G), a od 2013. HSDPA i LTE. Ako imate otključan telefon, možete kupiti prepaid SIM karticu za 20 kn. Bilo je promocija gdje su se SIM kartice dijelile besplatno uz novine (7 kn), a ponekad čak i doslovno na ulici. GSM telefone sa prepaid SIM karticama T-Mobile ili Vip možete pronaći u poštama, prodavnicama i kioscima po različitim cenama.

Alternativa mobilnom telefonu je telefonska kartica, koja je dostupna u poštanskim uredima i kioscima. Postoje dva provajdera, Dencall i Hitme. Karte možete kupiti već od 25 kn.

Pozivni brojevi: Kada zovete između gradova (zapravo okruga) ili s mobilnog telefona, morate birati određene pozivne brojeve: (pozivni broj)+(broj telefona)

Zagreb (01) Split (021) Rijeka (051) Dubrovnik (020) Šibenik/Knin (022) Zadar (023) Osijek (031) Vukovar (032) Virovitica (033) Požega (034) Slavonski Brod (035) Čakovec (040 ) Varaždin (042) Bjelovar (043) Sisak (044) Karlovac (047) Koprivnica (048) Krapina (049) Istra (052) Lika/Senj (053) Mobilni telefoni (091) (092) (095) (097) ( 098) ili (099)

Internet

ADSL je široko dostupan u Hrvatskoj. Veza od 4 Mbita s neograničenim preuzimanjem košta 178 kn (24 €) mjesečno kod T-Coma i samo 99 kn kod nekih drugih provajdera poput Metroneta ili Iskona. Kablovski internet je dostupan na B.netu sa širokim rasponom brzina i cijena.

Internet kafei postoje u svim većim gradovima. Relativno su jeftini i pouzdani. Besplatan Wi-Fi signal se može naći u gotovo svakom gradu (kafići, restorani, hoteli, neke biblioteke, škole, univerziteti). Neosigurane privatne mreže postale su rijetke.

Poštanske usluge

Hrvatska pošta je općenito pouzdana, iako ponekad malo spora. Svaki grad i grad ima poštu.

Televizija, radio i štampani mediji

HRT, javni TV kanal, ima četiri kanala, dok komercijalni kanali RTL i Nova TV imaju po dva kanala. Strani filmovi i serije emituju se sa zvukom na izvornom jeziku (engleski, turski, njemački, talijanski...) i s hrvatskim titlovima. Sinhronizovani su samo programi za decu. Mnogi hoteli i privatne rezidencije nude kanale iz drugih evropskih zemalja (uglavnom Njemačke).

Radio stanice koje emitiraju pop/rock glazbu na engleskom jeziku su HRT-HR 2, Otvoreni i Totalni. Svi imaju povremene prometne izvještaje, ali samo ih HR 2 ljeti prevodi na engleski, njemački i talijanski. Ostale nacionalne stanice su HRT-HR 1 (vijesti), HRT-HR 3 (uglavnom klasična glazba), Narodni (hrvatska pop glazba) i HKR (katolički radio).

U Hrvatskoj su dostupne novine i časopisi iz Austrije, Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Slovenije, Srbije i drugih zemalja. U Zagrebu i sjevernom primorju neke strane novine stižu na vrijeme, drugdje kasne.

Hrvatska ima ekonomiju s visokim dohotkom. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nominalni BDP Hrvatske je 52 milijarde dolara, odnosno 12 dolara po stanovniku za 405. godinu, dok je BDP po paritetu kupovne moći 2017 milijardi dolara, odnosno 97 dolar po stanovniku. Prema podacima Eurostata, hrvatski BDP u PPS po glavi stanovnika bio je 23% prosjeka EU u 171. godini.

Realni rast BDP-a u 2007. godini iznosio je 6.0%. Prosječna neto plaća hrvatskih radnika u veljači 2016. iznosila je 5,652 kune mjesečno, a prosječna bruto plaća 7,735 kuna mjesečno. U ožujku 2016. stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 17.2 posto.

Ekonomskom proizvodnjom u 2010. godini dominirao je uslužni sektor, koji je predstavljao 66% BDP-a, dok je industrija imala 27.2% i poljoprivreda 6.8% BDP-a. Stopa zaposlenosti u poljoprivredi iznosila je 2.7% radne snage, 32.8% u industriji i 64.5% u uslugama, prema podacima iz 2004. godine. U industrijskom sektoru dominiraju brodogradnja, prehrambena industrija, farmacija, informacione tehnologije, biohemija i drvna industrija. U 2010. hrvatski izvoz iznosio je 64.9 milijardi kuna (8.65 milijardi eura), a uvoz 110.3 milijarde kuna (14.7 milijardi eura). Više od polovice hrvatske trgovine ostvaruje se s drugim državama članicama Europske unije.

Privatizacija i potraga za tržišnom ekonomijom tek su započeli pod novom hrvatskom vladom kada je izbio rat 1991. godine. Kao posljedica rata, ekonomska infrastruktura je pretrpjela ogromnu štetu, posebno turistička industrija koja je bogata prihodima. Hrvatska država još uvijek kontrolira značajan dio gospodarstva, a javna potrošnja iznosi i do 40% BDP-a. Zakasneli pravosudni sistem, u kombinaciji sa neefikasnom javnom administracijom, posebno u oblastima vlasništva nad zemljištem i korupcije, je poseban razlog za zabrinutost. U 2011. godini, zemlja je bila na 66. mjestu Transparency Internationala, sa indeksom korupcije od 4.0. Korupcija je jedan od glavnih uzroka ovog zaostatka. U junu 2013. godine javni dug je iznosio 59.5% BDP-a zemlje.

Hrvatska se obavezala na implementaciju Šengenskog sporazuma, iako to još nije učinila. Za državljane Evropske unije (EU) ili Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) (tj. Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske), za ulazak je dovoljna zvanično priznata lična karta (ili pasoš). Za druge nacionalnosti obično je potreban pasoš.

Putovanje u ili iz druge zemlje (šengenske ili nešengenske) iz ili u Hrvatsku podliježe (od sada) uobičajenim imigracijskim kontrolama, ali se carinske kontrole ukidaju za putovanja u ili iz druge zemlje EU.

Provjerite kod svog turističkog agenta ili u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu.

Oni koji nisu izuzeti od viznog zahtjeva moraju podnijeti zahtjev za vizu unaprijed u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu. Naknada za hrvatsku kratkoročnu vizu iznosi 35 EUR.

Za više informacija o izuzeću od viza i proceduri podnošenja zahtjeva za vizu posjetite web stranicu hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova [www].

Jedini letovi izvan Evrope su iz Tel Aviva i Dohe, a povremeni čarter letovi iz Tokija i Seula. Ako dolazite iz Sjeverne Amerike, morat ćete prijeći u čvorište kao što je London ili Frankfurt.

• Croatia Airlines, nacionalni prevoznik i član Star Alliance-a, leti za Amsterdam, Berlin, Brisel, Dizeldorf, Frankfurt, London, Madrid, Milano, Moskvu, Minhen, Pariz, Prag, Tel Aviv, Rim, Sarajevo, Skoplje, Beč, Cirih i – tokom turističke sezone – Mančester.
• Adria Airways – Slovenačka nacionalna avio-kompanija leti iz Ljubljane za Split i Dubrovnik (napomena: nema letova iz Ljubljane za Zagreb, jer su dva grada blizu jedan drugom i udaljena su oko 2 sata vožnje automobilom/vozom/autobusom).
• Aer Lingus Dublin – Dubrovnik
• Air Serbia leti iz Beograda za Dubrovnik, Pulu i Split ljeti
• Austrian Airlines leti iz Beča za Zagreb, Split i Dubrovnik.
• Alitalia leti iz Milana Malpense za Zagreb i Split.
• British Airways leti iz London Gatwicka za Dubrovnik
• CSA Czech Airlines – član SkyTeam-a; leti tijekom cijele godine iz Praga za Zagreb i ljeti za Split.
• Darwin Airline leti između Ženeve i Dubrovnika (četvrtak i nedjelja) te Zuricha i Dubrovnika (subota).
• EasyJet nudi letove do sljedećih odredišta u Hrvatskoj:
  • London Gatwick - Split
• Nordica leti iz Tallinna za Dubrovnik.
• FlyBe upravlja linijama između Dubrovnika i dvije britanske destinacije, Exeter i Birmingham.
• GermanWings – low-cost veze iz Berlina, Kelna, Stuttgarta i Hamburga do Zagreba, Splita, Zadra i Dubrovnika
• KLM povezuje Amsterdam sa Zagrebom
• Norveški jezik povezuje Oslo s Rijekom, Splitom i Dubrovnikom.
• Ryanair leti iz Dublina i Karlsruhe-Badena za Zadar.
• Scandjet je skandinavska niskotarifna avio kompanija koja povezuje Švedsku, Norvešku i Dansku sa Hrvatskom. Djeluje od:
  • Oslo će se odvojiti
  • Od Stockholma do Pule, Splita i Dubrovnika
  • Od Geteborga do Zagreba, Pule, Zadra i Splita
  • Od Kopenhagena do Pule, Split.
• TAP Portugal saobraća na relaciji Zagreb-Lisabon preko Bolonje tri puta tjedno (srijeda, petak, nedjelja).
• Vueling, španjolski niskotarifni avioprijevoznik, leti između Dubrovnika i Barcelone.
• Wizz Air leti između Zagreba i Londona (zračna luka Luton).
• Osim toga, možete koristiti zračne luke susjednih zemalja koje su udaljene svega nekoliko sati od Zagreba i Rijeke (s izuzetkom nekih od navedenih opcija u Italiji):
  • Ljubljana (za letove EasyJeta za London Stansted ili druge letove Adria Airwaysa)
  • Graz i Klagenfurt (za letove Ryanair-a iz Londona Stansted)
  • Trst (za letove Ryanaira iz Londona Stansted). Također možete koristiti Venice Marco Polo (za letove British Airwaysa iz UK) ili Venice Treviso (letovi Ryanaira iz Stansteada). Ancona je također opcija (Ryanair iz Stansteda) za one koji žele uzeti trajekt [www] ili hidrogliser [www] to Zadar i Split. Ryanair također leti za Peskaru, koja je kratka vožnja od Ancone.
  • Neki biraju aerodrom Tivat (u Crnoj Gori), koji je lako dostupan iz Dubrovnika.

Željeznička mreža povezuje sve veće hrvatske gradove osim Dubrovnika (možete doći vlakom do Splita, a zatim uhvatiti jedan od frekventnih autobusa ili slikovitiji trajekt za Dubrovnik, stanica je na pristaništu). Postoje direktne linije iz Austrije, Češke, Švicarske, Njemačke, Mađarske (trenutno obustavljene zbog imigracione krize), Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Postoje indirektne linije iz gotovo svih drugih evropskih zemalja.

Turisti koji dolaze iz susednih zemalja ili idu u njih treba da obrate pažnju na sledeće linije EuroCity i InterCity, kao i linije EuroNight:

• EK “Mimara”: Frankfurt – Minhen – Salcburg – Ljubljana – Zagreb
• IC “Croatia”: Beč – Maribor – Zagreb, također EuroNight vozom
• DE 414: Zurich – Zagreb – Beograd (može se rezervirati online kod SBB-a ili telefonom u bilo kojoj drugoj željezničkoj agenciji).
• IC “Adria”: Budimpešta – Zagreb – Split (trenutno obustavljena zbog imigrantske krize, direktna veza sa Splitom samo ljeti)

Deutsche Bahn ima a Europe Special/Hrvatska gdje nude München-Zagreb od 39 eura.

NB: Iako je Hrvatska pokrivena nekim Eurail karticama, osoblje na domaćim šalterima obično nema pojma kako provjeriti valjanost kartice prvog dana korištenja. Zabilježeni su slučajevi u kojima je osoblje izjavilo da će vozač potvrditi karticu, a vozač je jednostavno tretira kao normalnu kartu. Srećom, osoblje na međunarodnim šalterima (posebno u Zagrebu) zna kako ovjeriti propusnicu i poznato je da je po potrebi ovjerava retroaktivno. Čak traže i kontakt podatke nacionalnog prodavca karata koji je dao pogrešne podatke.
Stoga se preporučuje da putnici svoju Eurail propusnicu ovjere po dolasku u Hrvatsku ili da je ovjere na međunarodnom šalteru, čak i ako će prvo putovanje s ovom propusnicom biti domaće.

Za ulazak u Hrvatsku potrebna vam je vozačka dozvola, registracijska iskaznica i dokumenti o osiguranju automobila. Ako vam je potrebna pomoć na putu, morate birati 1987. Dozvoljene su sljedeće brzine:

• 50 km/h – u naseljenim područjima
• 90 km/h – van grada
• 110 km/h – na glavnim putevima
• 130 km/h – na autoputevima
• 80 km/h – za motorna vozila sa kamp prikolicama
• 80 km/h – za autobuse sa lakom prikolicom

Kada vozite po kiši, morate prilagoditi brzinu mokrom putu. Vožnja sa farovima nije obavezna tokom dana (tokom letnjeg vremena; obavezna je u zimskim mesecima). Upotreba mobilnih telefona tokom vožnje nije dozvoljena. Maksimalno dozvoljeni nivo alkohola u krvi trenutno iznosi 0.05% (u skladu sa susjednom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom), iako je u posljednje vrijeme fluktuirao, snižavajući se na 0% sve dok se nije smatralo nepodnošljivim u zemlji. Vezivanje sigurnosnih pojaseva je obavezno.

Hrvatski Auto Klub [www] je hrvatski automobilski klub posvećen podršci vozačima i promicanju veće sigurnosti na cestama. Stranica pruža najnovije informacije, stanje u prometu u zemlji, vremensku prognozu, brojne karte i web kamere diljem Hrvatske. Sadržaj je dostupan na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Vrlo dobra autobuska mreža jednom u zemlji – jeftina i redovna.

Ako dolazite iz Italije, postoje dva autobusa dnevno u 11 i 1.45 sati iz Venecije za Istru, sa završnom stanicom u Puli. Ovim autobusima upravljaju dvije različite autobuske kompanije, ali karte za oba autobusa možete kupiti u uredu ATVO-a na autobuskoj stanici u Veneciji. Kancelarija je na autobuskoj stanici, ali napolju, u prizemlju, ispred mesta gde se parkiraju svi autobusi. Oba autobusa prolaze poziciju b15. Putovanje traje oko 5 sati, sa zaustavljanjem u Trstu i Rovinju. Autobus možete uhvatiti i na autobuskoj stanici u Mestreu, petnaest minuta nakon planiranog polaska iz Venecije. Iz Trsta je Italija vrlo popularna među Evropljanima, jer je Trst destinacija Ryanaira. Prvo pređete italijansko-slovensku granicu, pa slovenačko-hrvatsku granicu, ali oni su jako blizu jedno drugom.

Dubrovnik i Split su glavne destinacije za međunarodne autobuse iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Postoje svakodnevni autobusi za gradove poput Sarajeva, Mostara i Kotora (neke linije poput Split-Mostar voze svakih nekoliko sati). Sezonske linije saobraćaju i između Dubrovnika i Skoplja. Granične formalnosti u autobusima su izuzetno efikasne i ne zahtijevaju napuštanje autobusa (ranije veze od Dubrovnika do Kotora zahtijevale su promjenu autobusa na hrvatskoj granici).

Osijek je, pored lokalnih autobusa, veoma veliko čvorište za međunarodni transport za Mađarsku, Srbiju i Bosnu, a u blizini je i željeznička stanica. Kroz Varaždin prolaze mnogi autobusi iz Zagreba za sjevernu Mađarsku ili Austriju.

Trajekti su jeftini i redovno povezuju različite dijelove obale. Iako nisu najbrži, vjerojatno su najbolji način da vidite prekrasne hrvatske otoke na Jadranu.

Jadrolinija [www] je glavna hrvatska putnička brodarska kompanija koja upravlja najvećim brojem redovnih međunarodnih i domaćih trajektnih i brodskih linija. Trajektima saobraćaju sljedeće međunarodne rute:

• Rijeka - Zadar - Split - Hvar - Korčula - Dubrovnik - Bari
• Split - Ancona - Split
• Korčula - Hvar - Split - Ancona
• Zadar - Ancona - Zadar
• Zadar - Dugi otok - Ancona
• Dubrovnik - Bari - Dubrovnik

Blue Line International [www] pokriva i međunarodnu liniju:

• Split - Ancona - Split

Venice Lines [www] nudi redovne katamaranske linije između Venecije i hrvatskih gradova Poreča, Pule, Rovinja i Rapca.

Nacionalni prevoznik Croatia Airlines povezuje glavne hrvatske gradove među sobom i sa stranim destinacijama. Zbog relativno kratkih udaljenosti i relativne poteškoće zračnog putovanja – posebno kada se putuje s prtljagom – domaći letovi se uglavnom koriste za postizanje krajnjih točaka – na primjer od Zagreba do Dubrovnika (vidi kartu) i obrnuto.

Još jedan popularan let (dostupan samo ljeti) je između Splita i Osijeka, čime se izbjegava dugo povratno putovanje kroz Hrvatsku ili srednju Bosnu.

Željeznički promet u Hrvatskoj značajno se poboljšava, a novac se ulaže u modernizaciju infrastrukture i starenje željezničkih vozila. Vozovi su čisti i uglavnom na vrijeme.

Hrvatska željeznička mreža povezuje sve veće hrvatske gradove osim Dubrovnika. Ako želite posjetiti Dubrovnik, morate doći vlakom do Splita, a zatim autobusom za Dubrovnik. Vlakovi za Pulu su zapravo povezani preko Slovenije zbog povijesne nesreće, iako postoje određeni povezujući autobusi iz Rijeke.

Željeznica ostaje najpogodnija veza između unutrašnjosti i obale, čak i ako nije najčešća. Od 2004. godine postupno se uvode novi "nagibni vlakovi" od 160 km/h koji povezuju Zagreb sa Splitom i drugim većim hrvatskim gradovima poput Rijeke i Osijeka, poboljšavajući udobnost i znatno ubrzavajući vrijeme putovanja između gradova (Zagreb-Split sada 5.5 sati umjesto 9, Osijek 3, dok ostali vozovi voze oko 4.5h). Ako rezervišete dovoljno rano, možete ostvariti značajan popust, ili ako imate ISIC karticu itd.).

Informacije o vlakovima možete pronaći na web stranici Hrvatskih željeznica – Hrvatskih željeznica [www] na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući vozne redove i cijene.

Karte se obično ne prodaju u avionu, osim ako se ne ukrcate u voz na nekoj od nekoliko stanica/stanica na kojima se karte ne prodaju. Međutim, samo lokalni vozovi staju na ovim stanicama. U svim ostalim slučajevima karta kupljena u vozu košta znatno više od karte kupljene u vozu.

Široka autobuska mreža povezuje sve regije u zemlji. Autobusne linije između većih gradova (međugradske linije) su relativno česte, kao i regionalne linije. Najčešći autobusni kolodvor u Hrvatskoj je autobusni kolodvor u Zagrebu (na hrvatskom Autobusni kolodvor Zagreb). Uprkos nedavnim poboljšanjima u željezničkoj mreži, autobusi su brži od vozova u međugradskom saobraćaju.

• AutobusnikodvorZagreb – Autobusni kolodvor Zagreb, informacije o voznom redu, sadržaj na hrvatskom, engleskom
• CroatiaBus – Autobusna kompanija – informacije o voznim redovima, cijenama, sadržaju na hrvatskom i engleskom jeziku.
• AutotransRijeka – Autobusna kompanija – informacije o voznim redovima, cijenama, sadržaju na hrvatskom i engleskom jeziku.
• AutobusniprometVaraždin – Autobusna kompanija – informacije o voznim redovima, cijenama, sadržaju na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.
• Sa tvojim – Autobusna kompanija – Informacije o voznim redovima, cijenama, sadržaju na hrvatskom i engleskom jeziku.
• Libertas Dubrovnik – Informacije o autobusnom kolodvoru i tvrtkama u Dubrovniku, s međunarodnim i nacionalnim informacijama. Sadržaj uglavnom na hrvatskom jeziku.

Hrvatska ima prekrasnu obalu koju je najbolje istražiti trajektom kako biste došli do stotina otoka.

U mnogim slučajevima, jedini način da se stigne do ostrva je trajektom ili katamaranom. Ako planirate koristiti bilo koji od njih, trebali biste pogledati ove web stranice jer sadrže uobičajene informacije o trajektima i katamaranima.

• Jadrolinija [www] – Jadrolinija je nacionalna hrvatska trajektna kompanija. Osim veza između većih gradova i otoka, vozi trajekt duž jadranske obale od Rijeke do Dubrovnika (a zatim do Barija, Italija), sa zaustavljanjem u Splitu, Hvaru, Mljetu i Korčuli. Provjerite raspored [www] kako je raspored sezonski. Čamci su veliki i imaju prostor za spavanje jer je dionica Rijeka-Split noćna.
• SNAV je talijanska kompanija koja povezuje Split s Anconom i Pescarom. Konsultujte red vožnje [www] pošto su vozni redovi sezonski.
• Azzura lines, talijanski je operater koji povezuje Dubrovnik s Barijem. Provjeri [www] pošto su vozni redovi sezonski.
• Split Hvar taxi brod servis koji radi od 0 do 24 sata i može vas odvesti kuda god želite.
• Čarter jahte u Hrvatska, charter tvrtka s jednom od najvećih flota, sa sjedištem u ACI marini u Splitu.
• Čarter jahte Hrvatska nudi razne jedrilice, škune i katamarane.
• Antlos nudi niz skiperskih odmora u Hrvatskoj, uključujući Split, Hvar, Brač i cijelu dalmatinsku obalu.
• Navi-jev čarter usluga je za one koji žele tjedan dana ili više istraživati ​​obalu i uvale skrivene uz more.
• Europe Yachts Charter Europe Yachts Charter nudi usluge čartera u Hrvatskoj i nekim drugim mediteranskim zemljama.
• Croatia Cruise Cabin Charter Otkrijte potpuno novo iskustvo krstarenja koje vam daje slobodu da plovite pojedinačno ili u malim grupama.
• Sa posadom Najam jahti enCroatieLion Queen Charter nudi krstarenja guletom Hrvatska kao jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti.
• Ako putujete kao pojedinac ili u manjoj grupi, turoperatori kao npr Med Experience nudimo pojedinačne karte za izlet jahtom duž obale.
• Karta s hrvatskim marinama Postoji 6 glavnih regija u kojima možete iznajmiti jahtu: Istra, Kvarnerski zaljev, Zadarska regija, Šibenska regija, Splitska regija i Dubrovnik. Sve ove regije dobro opslužuju hrvatski aerodromi.

Izvan ljetnih mjeseci često je teško, ako ne i nemoguće, napraviti jednodnevni izlet na udaljenija ostrva. To je zato što su rasporedi trajekata dizajnirani tako da se prilagode putnicima koji žive na otocima i putuju na kopno, a ne obrnuto.

Ceste u Hrvatskoj općenito su dobro održavane, ali su obično vrlo uske i pune krivina. Neke lokalne ceste u Istri su zbog normalnog trošenja svedene na glatku površinu i mogu biti izrazito skliske kada su mokre. Teško je pronaći pravu autocestu s više od jedne trake u svakom smjeru, izuzeci su samo veze između Rijeke, Zagreba, Osijeka, Zadra i Splita. Ograničenja brzine su stoga niska (60-90 km/h) i nije preporučljivo voziti brže (iako većina ljudi to čini), posebno noću. Pazite na životinje koje prelaze cestu. Ako želite da prestignete sporo vozilo na uskom putu, vozači ispred vas će često uključiti svoja žuta desna svetla i voziti desnom stranom kako bi signalizirali vozačima iza sebe da je preticanje dozvoljeno. Ali na vlastitu odgovornost.

Iznajmljivanje automobila košta otprilike isto kao u EU (od oko 40 eura). Gotovo svi automobili su opremljeni ručnim mjenjačem. Većina kompanija za iznajmljivanje automobila na Balkanu omogućava vam da iznajmite automobil u jednoj zemlji i vozite se u susjednim zemljama. Međutim, pokušajte da izbegnete iznajmljivanje automobila u Srbiji i vožnju do Hrvatske (ili obrnuto) kako biste izbegli negativnu pažnju nacionalista.

Cestarina se naplaćuje na novoizgrađenim hrvatskim autocestama (i može se platiti u kunama ili eurima). Autocesta A6 između Zagreba i Rijeke završena je krajem 2008. godine, dok je glavna autocesta A1 od Zagreba do Dubrovnika još u izgradnji (trenutna destinacija je Vrgorac, udaljen 70 km od Dubrovnika). Imajte na umu da da biste došli do južne Dalmacije, uključujući Dubrovnik, morate prijeći kratki dio Bosne i Hercegovine. Stoga provjerite da li vam je potrebna viza ili drugi posebni uvjeti za ulazak u Bosnu (državljanima EU i SAD-a nije potrebna viza). Drugi važan autoput je A3, koji povezuje slovenačku granicu (nedaleko od Zagreba) sa istočnom Hrvatskom i granicom Srbije (120 km od Beograda). Opšte ograničenje brzine na autoputevima je 130 km/h (81 mph). Vjerovatno ćete sresti automobile koji idu mnogo brže, ali je naravno vrlo opasno slijediti njihov primjer.

Zatražite račun za putarinu na izlazu sa autoceste ako ga ne dobijete, kako biste bili sigurni da niste prenaplaćeni (možda ćete dobiti neočekivanu promjenu usmeno navedene cijene uz račun).

Ako vam stranac pokaže svoja svjetla u automobilu, to može biti znak da je upravo prošao policijsku jedinicu koja provjerava ograničenja brzine. Poštujte sva saobraćajna pravila kako biste izbjegli zaustavljanje i kaznu.

Traženje parkirnog mjesta u blizini starih hrvatskih primorskih gradova ljeti može biti uzaludan poduhvat. Iako se cijene kreću od 7 kuna u Splitu do 30 kuna po satu u Dubrovniku, mjesta se vrlo brzo popunjavaju. Izvan starih gradova, međutim, parking je pogodan i često besplatan u trgovačkim centrima i velikim supermarketima, u sportskim halama, u blizini stambenih kula i u restoranima (besplatno za kupce).

Možete koristiti taksi uslugu pozivom na 970, ili ponekad na drugi broj privatne kompanije – provjerite članke za svaki grad. Taksi obično dolazi u roku od 10 do 15 minuta od poziva, osim u ljetnoj sezoni, kada to zavisi od usluge. Hrvatski taksiji su obično prilično skupi.

Prijevoz možete rezervirati i unaprijed, što je vrlo zgodno ako ste u žurbi ili imate veliki broj ljudi za prijevoz, ili jednostavno želite da se sve organizira unaprijed.

Za još veću udobnost i uštedu novca, možete unaprijed dogovoriti taksi uslugu putem e-pošte, jer su ovi taksiji jeftiniji od običnih taksija.

Autostopiranje je obično dobro. Ako stignete do naplatne stanice za autoput, samo zamolite ljude da vas odvezu otvaranjem prozora kako biste platili putarinu. Naplatnici putarine se obično neće protiviti. Najteže je, naravno, doći do naplatne kućice. Ako ste u Zagrebu i krećete na jug kao i većina ljudi, idite autobusom 111 sa zagrebačkog kolodvora Savski most i pitajte vozača autobusa gdje sići da dođete do naplatne kućice. Benzinske pumpe su drugo najbolje mjesto da zamolite ljude da vas pokupe. Na kraju, ali ne i najmanje važno, samo upotrijebite svoj dobri stari palac i sve ostalo će raditi ako ništa ne uspije. Na nekim putevima nije dozvoljeno stopiranje. Ceste na kojima ne smijete stopirati obično su označene znakom s precrtanom riječju “stopirati” (“trampen” je hrvatska riječ za “stopirati”).

U Hrvatskoj postoje tri različita područja: nizinska Hrvatska (cr: Nizinska Hrvatska), primorska Hrvatska (Primorska Hrvatska) i planinska Hrvatska (Gorska Hrvatska), koji se može podijeliti u pet turističkih regija:

• Istra (Istra)
  Poluotok na sjeverozapadu koji graniči sa Slovenijom
• Kvarner
  Obala i gorje sjeverno od Dalmacije obuhvaćaju podregije: Kvarnerski zaljev i gorje (Liku i Gorski Kotar)
• Dalmacija (Dalmacija)
  Pojas kopna i ostrva između Mediterana i Bosne i Hercegovine
• Slavonija (Slavonija)
  Uključujući podregije Slavonije i Baranje (sjeverno od Drave), sjeveroistočno područje šuma i polja koje graniči sa Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.
• Središnja Hrvatska (Središnja Hrvatska)
  Sjeverno-srednje gorje, lokacija Zagreba

• Zagreb – glavni i najveći grad
• Dubrovnik – povijesni primorski grad i UNESCO-ova svjetska baština
• Split – antički lučki grad sa rimskim ruševinama
• Pula – najveći grad u Istri s rimskim amfiteatrom (običnim imenom Arena).
• Osijek – glavni grad Slavonije i važan grad
• Kaciga – najveća riječna luka, grad na tri rijeke i grad koji je zaustavio širenje Turaka u Evropi 1593. godine, biv. Siscia.
• Slavonski Brod – nekada važna zvijezda osmanske odbrambene linije
• Rijeka – najveća i najvažnija luka u Hrvatskoj
• varaždin – nekadašnja barokna prijestolnica Hrvatske
• Zadar – najveći grad sjeverne srednje Dalmacije, bogate povijesti

• Nacionalni park Krka – dolina rijeke kod Šibenika
• Otok Cres
• Otok Hvar
• Otok Brač
• Otok Krk
• Otok Šolta
• Makarska na Makarskoj rivijeri
• Nacionalni park Plitvička jezera
• Žumberak – planinsko područje koje se proteže od granice između Slovenije i Hrvatske

Hrvatska ima impresivnu povijest, što se najbolje može vidjeti u mnoštvu mjesta koja vrijedi vidjeti. Većina gradova ima istorijski centar sa tipičnom arhitekturom. Postoje razlike između obale i kopna, pa se oba područja moraju vidjeti. Najpoznatiji grad je vjerojatno Dubrovnik, savršen primjer primorske arhitekture, ali nije jedini koji vrijedi posjetiti. Jednako važan je i glavni i najveći grad Zagreb sa oko milion stanovnika. To je moderan grad sa svim modernim karakteristikama, ali ima opušten izgled. Na istoku, regija Slavonija je izvor inspiracije, s regionalnim glavnim gradom Osijekom i ratom razorenim gradom Vukovarom. Vinogradi i vinski podrumi su raštrkani po cijeloj regiji i većina njih nudi obilaske i degustacije vina.

Postoji mnogo kulturnih mesta koja vredi videti širom zemlje. Hrvatska ima 7 zaštićenih područja UNESCO-a, 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode. Ukupno, zemlja ima 444 zaštićena područja. Prelijepo Jadransko more proteže se na 1,777 km obale, ima 1,246 otoka za vidjeti, što Hrvatsku čini atraktivnom nautičkom destinacijom.

Jedrenje je odličan način da vidite otočje i mreže malih arhipelaga. Većina čartera polazi iz Splita ili okolice na sjeveru ili jugu, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Dobra opcija je rezervirati paket u lokalnoj tvrtki, iako mnoge hrvatske kompanije nude i čartere s posadom ili bez posade.

Rezervacija iznajmljenog plovila u osnovi se vrši iz dva dijela. Polovina cijene najma plaća se odmah, nakon čega se potvrđuje rezervacija. Preostalih pedeset posto se obično plaća četiri sedmice prije datuma najma. Prije prve uplate, trebate zatražiti da vidite ugovor o čarteru u agenciji u kojoj ste iznajmili plovilo. Imajte na umu naknade za otkazivanje, jer ako otkažete svoj odmor, često rizikujete da izgubite pedeset posto koje ste već platili u trenutku rezervacije. Nakon toga, spremni ste za odmor na jedrenju.

Kada stignete u marinu u kojoj je vezana vaša iznajmljena jahta, morat ćete se prijaviti (obično oko 4 sati subotom) i obaviti kupovinu za čarter odmor. Nemojte zanemariti kupovinu jer je more nepredvidivo i ne želite ostati zaglavljeni na brodu bez nečega za jelo ili piće.

Možete kupovati u marini (iako su cijene tamo puno veće) ili možete naručiti od službi za opskrbu čamcima, koje obično dostavljaju proizvode na vaš charter brod bez dodatnih troškova. Ovo je zgodno jer skida pritisak s vas i stvari koje morate obaviti kada stignete u marinu na vaš odmor čamcem.

Hrvatska je bila prva zemlja u Europi koja se pozabavila konceptom komercijalnih naturističkih ljetovališta. Prema nekim procjenama, oko 15% svih turista koji posjećuju zemlju su naturisti ili nudisti (više od milion godišnje). Postoji više od 20 službenih nudističkih odmarališta, kao i veliki broj takozvanih besplatnih plaža, koje su nezvanične nudističke plaže koje ponekad kontroliraju i održavaju lokalne turističke vlasti. Zapravo, vjerovatno ćete pronaći naturiste na bilo kojoj plaži izvan centra grada. Naturističke plaže u Hrvatskoj nose oznaku „naturističke“.

Najpopularnije naturističke destinacije su Pula, Hvar i otok Rab.

Hrvatska sve više postaje popularno mjesto za zdravstveni turizam. Brojne stomatološke ordinacije imaju iskustva u liječenju kratkotrajnih posjetitelja u Hrvatskoj. Hrvatski stomatolozi studiraju 5 godina u Zagrebu ili Rijeci. Započelo je usklađivanje obuke sa standardima EU, u sklopu priprema za pristupanje Hrvatske.

Svjetionici su jedna od “najdivljih” opcija za odmor u Hrvatskoj. Većina ih se nalazi na pustoj obali ili na otvorenom moru. Njihova posebnost je to što se možete izolovati od ostatka svijeta i odvojiti vrijeme da “pomirišete ruže”. Ponekad je najbolji način da se opustite je da se pridružite Robinson Crusoe odmoru.

Hrvatska ima 11 svjetionika za iznajmljivanje duž jadranske obale: Savudrija, Sv. Ivan, Rt Zub, Porer, Veli Rat, Prišnjak, Sv. Petar, Pločica, Sušac, Struga i Palagruža.

Hrvatska kuhinja je vrlo raznolika, pa je teško reći koje je jelo najtipičnije hrvatsko. U istočnim kontinentalnim krajevima (Slavonija i Baranja) pikantne kobasice vole kulen or kulenova seka moraju. pastir (“čobanski paprikaš”) je mješavina različitih vrsta mesa sa puno ljute crvene paprike. U Hrvatskom zagorju i središnjoj Hrvatskoj poznata je poslastica tjestenina punjena sirom štrukli (priča se da se najbolji štrukli u Hrvatskoj poslužuju u restoranu hotela Esplanade u Zagrebu), kao i ćuretina sa mlincima (ćuretina pečena u rerni sa posebnom vrstom peciva). Sir i vrhnje (pavlaka sa svježim sirom) može se kupiti svježa na glavnoj zagrebačkoj tržnici, Dolac. Hrvati vole malo ulja i naći ćete ga u izobilju piroška. U planinskim predjelima Like i Gorskog kotara vrlo su popularna jela na bazi gljiva, šumskog voća i mesa divljači. Jedno od tipičnih jela u Lici je policija (krumpir prekriven slaninom) i razni sirevi (dimljeni sir i škripavac).

Primorski region je poznat po svojim delicijama od tartufa i maneštra od supa bobić (Istra), dalmatinski pršut i paški sir (sir s otoka Paga). Jela bazirana na svježoj ribi i drugim morskim plodovima (lignje, hobotnice, rakovi, langoši) nikako ne smijete propustiti! Mnoga mjesta služe ribu koju je dan ranije dostavio lokalni ribar – saznajte koju!

Hrvatska kuhinja tek treba da nađe predstavnika hrvatske brze hrane. Tržištem dominiraju hamburgeri i pice, koji su prisutni širom svijeta, ali ćete naći i burek i ćevapčiće, koji su uvezeni iz srednjovjekovnog Osmanskog carstva koje se protezalo od Turske do susjedne Bosne. Ova posljednja dva jela vrlo su popularna širom južne i istočne Evrope. Burek je vrsta sirnog tijesta, dok je ćevapčići su začinjeno mleveno meso u obliku prstiju koje se servira u hlebu i često prekriveno lukom. Iako nije brzi obrok (za pripremu je potrebno nekoliko sati), kiseli kupus ili sarma rolnice punjene mlevenim mesom i pirinčem su takođe stranog porekla. Za one koji se vraćaju iz noćnih klubova u 4 ili 5 ujutro, popularno je, kao i u Hrvatskoj, otići u lokalnu pekaru i uzeti svježi kruh, burek ili krafne (hrvatske krafne s čokoladnim nadjevom) direktno iz pećnice. Delicious! Što se tiče brze hrane, kome treba kad se može kupiti ukusan pršut tokom dana i topao hleb uz njega uveče. Većina Hrvata općenito gleda prezirano na brzu hranu.

Deserti: Ono što nedostaje odjelu brze hrane, Hrvatska ispunjava raznovrsnim desertima. Najpoznatija je vjerovatno njena ukusna kremasta torta tzv kremšnite, ali razne vrste gibanica, štrudla i pita (slično štrudli i torti) kao npr orehnjača (orah), makovnjača (mak) ili tikva ( bundeva i sir) se također jako preporučuju. Dubrovačka torta od skorupa je ukusno, ali ga je teško pronaći. To se kaže paprenjaci (paprika) odražavaju burnu hrvatsku povijest jer spajaju ratnu oštrinu (papar) s prirodnim ljepotama (med). Mogu se kupiti u većini suvenirnica, iako su svježi keksi uvijek bolji izbor. Rab cake (torta s otoka Raba) radi se s bademima i poznatim Maraschino liker od višanja. Valja napomenuti da ova lista nipošto nije konačna i da bi i jednostavan pogled u hrvatsku kuharicu mogao biti vrijedan truda. Čokoladni slatkiši “Bajadera” dostupni su u svim prodavnicama u zemlji i zajedno sa “Schattenmorelle” su među najpoznatiji proizvodi hrvatske industrije čokolade.

Bitan sastojak mnogih jela koja se pripremaju u Hrvatskoj je „Vegeta“. Riječ je o začinu koji proizvodi “Podravka”.

Masline: Mnogi tvrde da su hrvatske masline i njihovo maslinovo ulje najbolje na svijetu, što se u Hrvatskoj, a još manje u svijetu, ne zna. Brendova je mnogo, a neki od njih su dobili nekoliko svjetskih nagrada. Pokušajte kupiti maslinovo ulje iz Istre (iako je odlično i dalmatinsko), a kada su masline u pitanju, birajte samo hrvatske brendove (posebno Sms, koji se rijetko nagrađuje kao najbolji u svijetu). Pokušajte prije kupovine pročitati deklaraciju kako biste bili sigurni da kupujete hrvatske masline i hrvatsko ulje, jer ima mnogo uvoza (uglavnom jeftini proizvodi iz Grčke). Sve se to može naći u većini supermarketa, ali stvarno morate paziti na uvoz, većina Hrvata nije stručna i preferira jeftinije proizvode, pa oni dominiraju. Maslinovo ulje je nezamjenjiv 'sastojak' u primorskoj kuhinji, ali treba imati na umu da u restoranima koristite jeftinije, nehrvatsko ulje, jer većina turista ne primjećuje razliku, a restoranima nije isplativo koristiti odlično ulje. ; umjesto toga koriste jeftinije špansko ili grčko ulje. Obično pomaže da od konobara zatražite bolje ulje (i da izgledate kao stručnjak), a uskoro će vam sa skrivenog mjesta nabaviti prvoklasno ulje.

Alkoholičar: Brandy, vrsta rakije koja se može praviti od šljive (šljivovica), grožđa (loza), smokve (smokovača), med (medicina) i mnogo drugog voća i začinskog bilja, glavno je destilirano piće u Hrvatskoj. Pelinkovac je gorki biljni liker popularan u središnjoj Hrvatskoj i ima sličan okus lijeku protiv kašlja. Poznati Maraschino, liker aromatiziran višnjama Marasca iz Zadra u Dalmaciji.

Hrvatska također proizvodi široku paletu visokokvalitetnih vina (do 700 vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom), piva i mineralnih voda. Na primorju ljudi uglavnom služe „bevandu“ uz obroke. Bevanda je teško crno vino bogatog okusa pomiješano sa običnom vodom. Njegov pandan u sjevernim krajevima Hrvatske je “gemišt”. Ovaj pojam se odnosi na suha i aromatizirana bijela vina pomiješana s mineralnom vodom.

Dva popularna domaća piva su “Karlovačko” i “Ožujsko”, ali su “Velebitsko” i “Tomislav pivo” posljednjih godina stekli polukultni status. Služi se samo na određenim mjestima u Zagrebu i Hrvatskoj. Mnogi poznati europski brendovi (Stella Artois, Beck's, Carling, Heineken i drugi) proizvode se po licenci u Hrvatskoj.

Bezalkoholna: mineralna voda, voćni sok, kafa (espresso, turska ili instant), čaj, Cedevita (instant multivitaminski napitak) i napitak od jogurta. Sok od bazge (sok od bazge) se ponekad, ali vrlo rijetko, nalazi na kopnu. Vrijedi pokušati! U Istri postoji i piće pašareta, crveno pjenušavo piće s biljnim ekstraktima. Veoma slatko i osvježavajuće! U nekim dijelovima Istre (osobito na jugu) u lokalnim podrumima možete probati "smrikvu" - bezalkoholno osvježavajuće piće od bobičastog voća koje raste na vrsti bora. Okus je malo kiselkast, ali vrlo osvježavajući.

Alkoholna pića ne smiju se prodavati niti služiti osobama mlađim od 18 godina, iako se ovo pravilo ne primjenjuje striktno.

Službena valuta Hrvatske je Kuna (HRK). Iako mnogi vlasnici turističkih trgovina mogu prihvatiti eure, oni nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Bilo koji iznos kuna koji ostane na kraju vašeg boravka može se zamijeniti za eure u lokalnoj banci ili mjenjačnici.

Cijene su oko 10-20% niže nego u većini drugih zemalja EU. Turističke destinacije i turistički artikli su mnogo skuplji.

bankomati (na hrvatskom bankomat) lako dostupni u cijeloj Hrvatskoj. Prihvataju razne evropske bankovne kartice, kreditne kartice (Diners Club, Eurocard/MasterCard, Visa, American Express itd.) i debitne kartice (Cirrus, Maestro, Visa electron itd.). Prije upotrebe pročitajte naljepnice/upute na mašini.

Napojnice nisu naročito česte, iako se mogu davati u restoranima i barovima. Cijene su obično već prilagođene naviše, a radno zakonodavstvo garantuje minimalnu platu za sve radnike, tako da se napojnice uglavnom ne očekuju.

Taksisti i frizeri često dobivaju napojnice zaokružujući navedenu cijenu na najbliži višekratnik od 5 ili 10 kuna.

Jedinstvena praksa davanja bakšiša postoji među penzionerima koji primaju penzije poštom u ruralnim područjima. Svaki novčić mogu ostaviti poštaru, koji ga predaje u znak zahvalnosti.

Ako kupite robu u vrijednosti većoj od 740 kuna, imate pravo na povrat PDV-a (POS) kada napustite zemlju. Imajte na umu da se ovo odnosi na svu robu osim naftnih derivata. Zatražite od prodavca PDV-P obrazac u trenutku kupovine. Popunite ga i otisnite na licu mjesta. Pri izlasku iz Hrvatske, račun će biti provjeren od strane hrvatske carine. Povrat poreza na naftne derivate u kunama možete ostvariti u roku od šest mjeseci, bilo u trgovini u kojoj ste kupili robu (u tom slučaju se porez vraća odmah), ili vraćanjem ovjerenog računa u trgovinu, zajedno sa broj računa na koji se vraća povraćaj novca. U tom slučaju, povraćaj će biti obrađen u roku od 15 dana od prijema zahtjeva.

Postoji još jedan, mnogo lakši način za povrat novca. Kupujte svoju robu u trgovinama s oznakom “CROATIA TAX FREE SHOPPING”. Ova oznaka je istaknuta na ulazu u radnju, obično pored naljepnica kreditnih i debitnih kartica koje određena trgovina prihvaća. Korištenjem međunarodnog vaučera, povrat je moguć u svim zemljama članicama međunarodnog TAX-FREE lanca. U tom slučaju, naknada za uslugu će se odbiti od iznosa povrata poreza.

Hrvatska sada koristi Global Blue System. Vraćaju novac i naplaćuju proviziju. To možete učiniti na aerodromu ili poslati poštom nakon povratka.

Korišteni sastojci (začinsko bilje, maslinovo ulje, itd.) uzgajaju se u Hrvatskoj. U usporedbi s nekim svjetski poznatim kozmetičkim proizvodima, hrvatska prirodna kozmetika ima vrlo zanimljiv omjer cijene i kvalitete.

Ulola proizvodi sapune, soli za kupanje, putere za tijelo i još mnogo toga. Sve je prirodno i dolazi u kombinacijama poput: narandže i cimeta, kozjeg mlijeka i bademovog ulja itd.

S-Atea proizvodi sapune, gelove za tuširanje, putere za tijelo i još mnogo toga. Morske alge, maslinovo ulje, ruzmarin i lavanda neki su od njihovih glavnih sastojaka.

Bracfinisapuni (Brački kvalitetni sapuni) proizvodi širok spektar prirodnih sapuna. Najnoviji dodatak njihovoj liniji za kupanje je Aurum Croaticum napravljen od djevičanskog maslinovog ulja i finog 23-karatnog zlata!

Mnogo je hrvatskih dizajnera i stručnjaka za odjeću.

Etnobutik “Mara” (dizajn Vesne Milković) nudi niz zaista jedinstvenih odevnih predmeta i dodataka sa natpisom „glagoljica“ (glagoljica; staroslovensko pismo). Neki od njezinih dizajna zaštićeni su kao originalni hrvatski proizvodi.

Pogledaj Modni studio dvije Nataše dizajnerice Mihaljčišin i Martina Vrdoljak-Ranilović. Njihova odjeća se prodaje u Harvey Nicholsu u Knightsbridgeu (London);

Nebo (“raj”) je modna kuća koja proizvodi vrlo lijepu i funky odjeću i obuću.

Navoj (“Thread”) zasigurno nije previše poznat, čak ni među Hrvatima, ali ga zaista vrijedi posjetiti jer imaju neku “funky i umjetničku, ali ozbiljnu” odjeću koja je “dobra vrijednost za novac”.

Borovo je moderna i pristupačna kompanija za obuću koja proizvodi sve, od japanki do pustinjskih čizama i visokih potpetica.

Državni praznici u Hrvatskoj su regulirano Zakonom o državnim praznicima, zadušnicama i neradnim danima (na hrvatskom: Zakon o praznicima, spomendanima i neradnim danima).

Bilješka: Građani Republike Hrvatske koji slave različite vjerske praznike imaju pravo ne raditi u ove dane. Tu spadaju kršćani koji slave Božić 7. januara po julijanskom kalendaru, muslimani na dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te Jevreji na dane Roš Hašane i Jom Kipura.

• pokladni utorak (Pokladni utorak) je prilika za obilježavanje karnevala u većini gradova i sela.
• Neki gradovi slave i de fakto praznike povodom praznik njihovih svetaca zaštitnika. Na primjer, Split slavi Svetog Dujma (Sveti Duje) 7. maja, dok se u Dubrovniku slavi sv.Sveti Vlaho) na 3. februara.

Ne zaboravite da su devedesete bile obilježene etničkim sukobima i da je krvavi i brutalni rat u Hrvatskoj još uvijek bolna tema, ali općenito ne bi trebao biti problem ako se toj temi pristupite s poštovanjem. Posjetitelji će uvidjeti da su domaća politika i europski poslovi svakodnevne teme razgovora u Hrvatskoj.

Posetioci bi trebalo da izbegavaju da govore o Hrvatskoj kao o balkanskoj zemlji, jer Hrvati više vole da svoju zemlju vide kao mediteransku i srednjoevropsku, a neki će se uvrediti na reč „Balkan“. Geografski, južna i primorska Hrvatska dio je Balkana, dok regije sjeverno od rijeke Save i Kupe nisu.

Društveno, izrazi naklonosti mlađe generacije su isti kao u zapadnoj Evropi, ali starija generacija (preko 65 godina) ostaje prilično konzervativna.

Na seoskim putevima, posebno kada vozač mora da stane da bi vas propustio, uobičajeno je da se drugom vozaču zahvalite podizanjem ruke sa volana.

Većina Hrvata će na “hvala” odgovoriti nečim poput “nije bilo ništa” ili “uopšte nije”, što je ekvivalentno “ne spominji”.

Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulture. Od podjele Zapadnog rimskog carstva i Vizantijskog carstva, ono je raskršće utjecaja zapadne i istočne kulture, kao i srednjeevropske i mediteranske kulture. Ilirski pokret bio je najznačajnije razdoblje u nacionalnoj kulturnoj povijesti, jer se devetnaesto stoljeće pokazalo odlučujućim za emancipaciju hrvatskog jezika i doživjelo neviđen razvoj u svim područjima umjetnosti i kulture, iznjedrivši niz povijesnih ličnosti.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nadležno je za očuvanje narodne kulturne i prirodne baštine i praćenje njenog razvoja. Ostale aktivnosti koje podržavaju razvoj kulture provode se na nivou lokalne samouprave. U Hrvatskoj se nalazi sedam lokaliteta na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Zemlja je također bogata nematerijalnom kulturom i ima deset svjetskih nematerijalnih kulturnih remek-djela UNESCO-a, što nadmašuje sve evropske zemlje osim Španije, koja ima isti broj uvrštenih objekata. Jedan od kulturnih doprinosa Hrvatske svijetu je kravata, nastala od marame koju su izvorno nosili hrvatski plaćenici u Francuskoj u 17. stoljeću.

U 2012. godini u Hrvatskoj postoji 60 profesionalnih kazališta, 17 profesionalnih dječjih i 60 amaterskih kazališta koje godišnje posjeti više od 1.8 milijuna gledatelja. Profesionalna pozorišta zapošljavaju 1,121 umjetnika. U zemlji postoje 23 profesionalna orkestra, ansambla i horova, koji godišnje privlače 294,000 gledalaca. Ima 162 bioskopa sa više od 4 miliona gledalaca. Hrvatska ima 175 muzeja koje je 2.2. godine posjetilo gotovo 2009 miliona ljudi. Postoji i 1,731 biblioteka sa 24.5 miliona svezaka i 18 arhiva.

U 2009. godini objavljeno je više od 7,200 knjiga i brošura, kao i 2,678 časopisa i 314 novina. Država također ima 146 radio stanica i 21 televizijski kanal. U posljednjih pet godina filmska produkcija u Hrvatskoj proizvela je do pet dugometražnih i 10 do 51 kratki film, uz 76 do 112 televizijskih filmova. U 2009. godini postoje 784 amaterska kulturno-umjetnička društva i više od 10,000 kulturno-prosvjetnih i umjetničkih manifestacija koje se organiziraju svake godine. Tržištem izdavaštva knjiga dominira nekoliko velikih izdavačkih kuća i perjanica industrije, Interliber, koji se održava svake godine na Zagrebačkom velesajmu.

Hrvatska je uspostavila visoku razinu humanog razvoja i rodne ravnopravnosti u odnosu na Indeks humanog razvoja. Promoviše prava osoba sa invaliditetom. Priznavanje istospolnih partnerstava u Hrvatskoj postupno se poboljšalo tijekom posljednjeg desetljeća, što je dovelo do registracije građanskih partnerstava u srpnju 2014., koja istospolnim parovima daju jednaka prava nasljedstva, porezne olakšice i ograničena prava na usvajanje. Međutim, u decembru 2013. Hrvati su glasali za ustavni referendum koji su podržale konzervativne grupe koje su brak definirale kao “životni savez između žene i muškarca”.

Arhitektura u Hrvatskoj odražava utjecaje susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaj vidljiv je u javnim prostorima i zgradama u sjevernom i središnjem dijelu, dok arhitektura na dalmatinskoj i istarskoj obali pokazuje venecijanski utjecaj. Veliki trgovi nazvani po kulturnim herojima, uređeni parkovi i pješačke zone karakteristični su za ove uređene gradove, posebno tamo gdje se odvijalo barokno urbanističko planiranje velikih razmjera, primjerice u Osijeku (Tvrđi), Varaždinu i Karlovcu. Kasniji utjecaj secesije se ogleda u suvremenoj arhitekturi: duž obale arhitektura je mediteranska, sa snažnim venecijanskim i renesansnim utjecajem u velikim urbanim sredinama, o čemu su primjeri djela Giorgia da Sebenica i Niccolò Fiorentina, poput katedrale sv. Jakova u Šibeniku. Najstariji sačuvani primjeri hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća, od kojih je najveća i najreprezentativnija crkva Donata iz Zadra.

Uz arhitekturu, koja se sastoji od najstarijih umjetničkih djela u Hrvatskoj, u Hrvatskoj postoji duga povijest umjetnika koja seže do srednjeg vijeka. Kameni portal trogirske katedrale u to vrijeme izradio je Radovan i najvažniji je spomenik romaničke skulpture u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Na jadranskoj obali najveći utjecaj imala je renesansa, jer je ostatak Hrvatske bio upleten u stogodišnji hrvatsko-osmanski rat. Sa propadanjem Osmanskog carstva, barokna i rokoko umetnost cvetaju. U 19. i 20. stoljeću došlo je do uspona brojnih hrvatskih obrtnika, uz podršku nekih mecena poput biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Hrvatski umjetnici ovog razdoblja koji su stekli svjetsku slavu su Vlaho Bukovac i Ivan Meštrović.

Bašćanska ploča, kamen s glagoljicom pronađen na otoku Krku i datiran u 1100. godinu, smatra se najstarijom sačuvanom prozom na hrvatskom jeziku. Početak snažnijeg razvoja hrvatske književnosti obilježavaju renesansa i Marko Marulić. Pored Marulića, dramaturga renesansnog marinaca Držića, baroknog pjesnika Ivana Gundulića, pjesnika hrvatskog narodnog preporoda Ivana Mažuranića, romanopisca, dramatičara i pjesnika Augusta Šenoe, pjesnika i književnika Antuna Gustava Matoša, pjesnika Antuna Branka. Šimić, književnik ekspresionist i realist Miroslav Krleža, pjesnik Tin Ujević i romanopisac i pripovjedač Ivo Andrić često se spominju kao najveće ličnosti hrvatske književnosti.

Sloboda štampe i sloboda izražavanja zajamčeni su hrvatskim ustavom. Hrvatska je rangirana na 62. mjestu u Indeksu slobode medija Reportera bez granica 2010. Državna novinska agencija HINA vodi informativni servis na hrvatskom i engleskom o politici, gospodarstvu, društvu i kulturi.

Ipak, unatoč odredbama sadržanim u Ustavu, sloboda tiska i sloboda izražavanja u Hrvatskoj od 2000. godine Freedom House, nezavisna nevladina organizacija koja prati slobodu medija u cijelom svijetu, ocjenjuje slobodu medija kao djelomično slobodnu. Zemlja je rangirana na 85. mjestu (od 196 zemalja). Izvještaj Freedom Housea za 2011. konstatirao je poboljšanje relevantnog zakonodavstva koje odražava pristupanje Hrvatske EU, ali je također ukazao na slučajeve pokušaja političara da opstruiraju istraživačko novinarstvo i utiču na sadržaj izvještavanja, poteškoće u pristupu javnosti informacijama i činjenicu da većina tiska medijsko tržište kontrolišu njemački Europapress Holding i austrijska Styria Media Group. Amnesty International izvještava da je 2009. godine u Hrvatskoj povećan broj fizičkih napada i ubistava novinara. Ovi incidenti su uglavnom počinjeni protiv novinara koji istražuju ratne zločine i organizovani kriminal.

Od listopada 2011. u cijeloj zemlji postoji devet besplatnih DVB-T televizijskih kanala, od kojih dva upravljaju Hrvatska radiotelevizija (HRT), Nova TV i RTL televizija, a ostala tri Hrvatski olimpijski odbor, Kapital Net doo i Author doo. Osim toga, postoji 21 regionalni ili lokalni TV kanal u DVB-T. HRT također emitira satelitski televizijski kanal. U 2012. godini u Hrvatskoj je bilo 146 radijskih postaja i 25 televizijskih kanala. Kablovske i IPTV mreže su u porastu u zemlji, a kablovske TV mreže već opslužuju 450,000 ljudi, ili 10% ukupne populacije zemlje.

U Hrvatskoj izlazi 314 novina i 2,678 časopisa. Tržištem štampanih medija dominiraju Europapress Holding i Styria Media Group, koji izdaju svoje vodeće dnevne novine Jutarnji list, Stara lista i 24sata. Druge uticajne novine su Novi list i Slobodna Dalmacija. U 2013, 24sata bio je najtiražniji dnevni list, a slijede ga Stara lista i Jutarnji list.

Hrvatska filmska industrija je mala i jako je subvencionirana od strane vlade, uglavnom kroz grantove koje dodjeljuje Ministarstvo kulture, a filmovi su često u koprodukciji HRT-a. Pulski filmski festival, svečana dodjela nacionalnih filmskih nagrada koja se svake godine održava u Puli, najprestižnija je filmska manifestacija na kojoj se prikazuju domaće i međunarodne produkcije. Najveće dostignuće hrvatskih filmaša ostvario je Dušan Vukotić kada je osvojio Oskara za najbolji animirani kratki film za zamjena (na hrvatskom: Surogat) 1961. godine.

Tradicionalna hrvatska kuhinja razlikuje se od regije do regije. Dalmacija i Istra crpe inspiraciju iz kulinarskih utjecaja talijanske i drugih mediteranskih kuhinja, koje uključuju razne plodove mora, kuhano povrće i tjesteninu te začine poput maslinovog ulja i češnjaka. Kontinentalna kuhinja je pod velikim uticajem mađarskih, austrijskih i turskih stilova kuvanja. Na ovom području prevladavaju jela od mesa, slatkovodne ribe i povrća.

U Hrvatskoj postoje dvije različite vinorodne regije. Kopnena regija na sjeveroistoku zemlje, posebno Slavonija, sposobna je za proizvodnju visokokvalitetnih vina, posebno bijelih. Uz sjevernu obalu vina iz Istre i Krka podsjećaju na vina iz susjedne Italije, dok su južnije, u Dalmaciji, uobičajena crvena vina mediteranskog tipa. Godišnja proizvodnja vina prelazi 140 miliona litara. Hrvatska je bila gotovo isključivo zemlja koja je konzumirala vino sve do kraja 18. stoljeća, kada počinje masovnija proizvodnja i potrošnja piva. U 2008. godišnja potrošnja piva iznosila je 83.3 litre po stanovniku, što je Hrvatsku svrstalo na 15. mjesto među zemljama svijeta.

Ljeti obavezno koristite odgovarajući faktor zaštite od sunca kako biste se zaštitili od opekotina od sunca. Nad Hrvatskom nema ozonskih rupa, ali je vrlo lako izgorjeti. U tom slučaju treba se zaštititi od sunca, piti dosta tečnosti i rehidrirati kožu. Lokalni stanovnici često savjetuju da se opečeno područje prekrije hladnim jogurtom kupljenim u supermarketu.

U hitnim slučajevima možete nazvati 112 – on je odgovoran za upućivanje svih hitnih službi kao što su vatrogasna brigada, policija, hitna medicinska pomoć i gorsko spašavanje.

Od završetka neprijateljstava 1995. godine, procjenjuje se da u Hrvatskoj još uvijek leži 46,317 nagaznih mina. Međutim, oni nisu u područjima koja posjećuju turisti. Ako planirate pješačenje, posavjetujte se s lokalnim stanovništvom prije nego što krenete. Područja za koja se sumnja da su minirana označena su sa 13,274 znakova upozorenja. Iako su mine još uvijek problem za Hrvatsku, malo je vjerojatno da ćete danas vidjeti minska polja u Hrvatskoj.

Ako se nalazite u području koje bi moglo biti kontaminirano minama, ostanite u blizini označenih puteva ili poznatih sigurnih područja.

Pazite na znakove opasnosti bura. Posebno jaka bura može biti na području Velebita, gdje može puhati i do 200 km/h i prevrnuti kamione. Međutim, ako je vjetar dovoljno jak da predstavlja značajnu opasnost za sav saobraćaj na dijelu puta, ta dionica će biti zatvorena. Izbjegavajte sve aktivnosti na moru kada je jaka bura. Nesreće uzrokovane vjetrom događaju se svake godine i dovode do smrti turista u Hrvatskoj. Oni se kreću od nesreća na jedrenju do utapanja zbog plime.

Izbjegavajte striptiz klubove po svaku cijenu. Često ih vode vrlo sumnjivi likovi i često prenaplaćuju svoje mušterije. Nedavni slučajevi uključuju strance kojima je naplaćeno 2,000 eura za bocu šampanjca. Ovi klubovi prenaplaćuju svoje klijente do ekstrema, a njihovi izbacivači ne pokazuju milost ako im kažete da ne možete platiti. Uskoro ćete se naći u lokalnoj bolnici. Zdrav razum je važan, ali zbog prirode klubova može postojati nedostatak ove vrste proizvoda i možda je najbolje da se jednostavno klonite ovih klubova.

U Hrvatskoj je moguće zlostavljanje LGBT osoba, pa bi putnici trebali izbjegavati javno iskazivanje naklonosti prema istospolnim osobama.

Za putovanje u Hrvatsku nije potrebno cijepljenje.

Kada kampirate ili planinarite ljeti po hrvatskom kopnu, budite svjestan krpelji i bolesti koje prenose krpelji kao npr encefalitis i Lyme bolest. Otprilike 3 od 1000 krpelja su nosioci virusa.

U istočnoj Slavoniji (posebno oko Kopačkog Rita kod Osijeka) ljudi nose duge rukave i uzimaju insekticide.

Voda iz slavine u Hrvatskoj je savršeno sigurna i u nekim krajevima se smatra najboljom na svijetu. Ipak, uvijek možete birati između nekoliko marki odlične flaširane vode (najpopularnija je Jamnica, a više puta nagrađivana kao najbolja flaširana voda na svijetu).

Iako je voda jedna od najboljih na svijetu, trebali biste izbjegavati piti domaće vino koje se prodaje u plastičnim bocama na mnogim lokalnim farmerskim pijacama jer može izazvati crijevne smetnje.