Dubai

Na Arapskom poluostrvu, Dubai je kosmopolitska metropola i globalni grad. To je jedna od deset najpopularnijih svjetskih turističkih atrakcija i brzo se širi u turizmu i trgovini. Oglašava se jednim od najsavremenijih i najnaprednijih gradova na Bliskom istoku, ali je žestoko kažnjen zbog maltretiranja zaposlenih, posebno onih sa potkontinenta. Lokalne vlasti su uskratile pristup kritičarima koji proučavaju pitanje rada, a posebno profesoru sa Univerziteta New York Andrew Ross, koji je pokrenuo kampus u UAE 2014. godine. Dubai se često pogrešno smatra nacijom, iako je sastavni dio Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dubai je ekonomski i kulturni centar Bliskog istoka, kao i svjetski transportni centar, a privukao je međunarodnu pažnju s nekoliko velikih kreativnih građevinskih projekata i sportskih događaja. Grad definiraju njegovi neboderi, posebno najviša građevina na svijetu, Burj Khalifa, kao i ambiciozni razvojni projekti kao što su umjetna ostrva, luksuzni hoteli svjetske klase i neki od najvećih i najsavremenijih trgovačkih centara na svijetu.

Turizam je ključna komponenta plana vlade Dubaija da zadrži priliv stranih prihoda u emirat. Privlačnost Dubaija za posjetitelje uglavnom je izgrađena na kupovini, iako ima i druge stare i suvremene atrakcije. Prema zračnom prometu, Dubai je bio sedmi najposjećeniji grad na svijetu u 2013. godini i najbrže se širio, rastući godišnjim tempom od 10.7 posto. Do 2015. godine očekuje se da će Dubai ugostiti više od 15 miliona posetilaca. Emirat je ujedno i najnaseljeniji od sedam emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dubai je nazvan “šoping prijestolnicom Bliskog istoka”. Samo Dubai ima više od 70 maloprodajnih centara, uključujući i najveći svjetski Dubai Mall. Dubai je posebno poznat po svojim povijesnim četvrtima souk, koje se nalaze sa svake strane potoka. Tradicionalno, iskrcali bi se brodovi iz istočne Azije, Kine, Šri Lanke i Indije, a proizvodi bi se pregovarali na tržnicama duž dokova. Dubai Creek je bio resurs koji je prvi pokrenuo ekonomsku ekspanziju Dubaija i odigrao je značajnu ulogu u podržavanju postojanja ljudi u gradu. Dubai Creek je od septembra 2013. nominiran za UNESCO-vu svjetsku baštinu. Grad također ima mnogo radnji i draguljarnica. Dubai je poznat i kao "Grad zlata", jer se nalazi na Gold Souku u Deiri, koji uključuje skoro 250 maloprodajnih objekata za zlato.

Dubai Creek Park u Dubai Creeku je posebno važan u turizmu Dubaija jer se u njemu nalaze neke od najpoznatijih turističkih atrakcija u Dubaiju, uključujući delfinarijum, žičaru, vožnju kamilama, konjske zaprege i izložbe egzotičnih ptica.

RAZUMENA

Dubai, relativno mlada turistička atrakcija, 2013. godine je ocijenjen na sedmom mjestu u svijetu po broju stranih noćenja. To je prvenstveno pustinjski grad sa izvanrednom infrastrukturom i liberalnim (po islamskim standardima) zakonodavstvom koje je postalo popularno zbog svojih odličnih turističkih sadržaja. Dubai je samo pet sati putovanja od Evrope i tri sata od većeg dela Bliskog istoka, Bliskog istoka i indijskog potkontinenta, što ga čini idealnom destinacijom za kupovinu, zabavu, sunčanje, dobru hranu, sportske događaje, pa čak i nekoliko nestašnih zadovoljstava. U Dubaiju je homoseksualnost krivično djelo, a homoseksualci mogu biti u zatvoru zbog javnog iskazivanja ljubavi bilo koje vrste. U UAE ne postoji niti jedan nezavisni medij. Nacija nije demokratija, i iako postoje pravila u Dubaiju, ona se više odnose na određene ljude nego na druge. Uz to, Dubai je znatno manje restriktivan od mnogih njegovih susjeda. Dubai se može pohvaliti jednom od najvećih svjetskih imigranata po glavi stanovnika, a izložena multikulturalna hrana je svjetske klase prema svjetskim standardima. Lična sigurnost nije briga u Dubaiju, jer i muškarci i žene mogu slobodno lutati u bilo koje doba dana ili noći.

Unatoč činjenici da je arapski službeni jezik, te da je broj stranaca u Dubaiju veći od Emirata za oko četiri prema jedan, razumno je zaključiti da ga većina stanovništva ne govori. Lingua franca je engleski, a većina Emiraćana ga govori kako bi razgovarala sa radnicima migrantima koji rade za njih. Istina, umjesto iz Emirata, većina trgovina ima indijska ili filipinska strana radna snaga.

Petak je sedmični slobodan dan. Za javni sektor i škole, usklađeni vikend petkom i subotom na snazi ​​je od septembra 2006. Nakon godina pomiješanih vikenda petak/subota i četvrtak/petak, vladine agencije, multinacionalne korporacije i većina škola i fakulteta sada imaju slobodni petak i subotu. Neka mala preduzeća nastavljaju da rade pola dana četvrtkom i ceo dan subotom, dok veće korporacije često daju slobodne radnike petkom i subotom.

Dubai ima užarenu pustinjsku okolinu. Ljeta u Dubaiju su veoma vruća, vjetrovita i vlažna, sa prosječnom najvišom temperaturom od 41 °C (106 °F) i najnižim noćnim temperaturama od 30 °C (86 °F) u avgustu, najtoplijem mjesecu. Tokom cijele godine većina dana je sunčana. Zime su blage, sa prosječnom najvišom temperaturom od 24 stepena Celzijusa (75 stepeni Farenhajta) i najnižim noćnim temperaturama od 14 stepeni Celzijusa (57 stepeni Farenhajta) u januaru, najhladnijem mjesecu. S druge strane, količina padavina je u porastu tokom prethodnih nekoliko decenija, sa godišnjom količinom padavina od 94.3 mm (3.71 in). Ljeta u Dubaiju također su poznata po umjerenoj do visokoj vlažnosti, što mnogima može biti neugodno. Najviša temperatura ikada zabilježena u Dubaiju bila je 52.1 °C (126 °F) u julu 2002.

Dubai se nalazi otprilike na nivou mora i nalazi se na obali Perzijskog zaljeva Ujedinjenih Arapskih Emirata (16 m ili 52 stope iznad). Dubai graniči na jugu sa Abu Dabijem, na severoistoku sa Šardžom, a na jugoistoku sa Sultanatom Oman. Hatta, mala eksklava emirata, omeđena je s tri strane Omanom, kao i emiratima Ajman (na zapadu) i Ras Al Khaimah (na sjeveru). Perzijski zaljev prolazi duž zapadne obale emirata. Dubai se nalazi na 25.2697°N 55.3095°E i ima ukupnu veličinu od 1,588 kvadratnih milja (4,110 km2), što predstavlja značajno proširenje u odnosu na prvobitnu oznaku od 1,500 kvadratnih milja (3,900 km2) zahvaljujući melioraciji mora.

Dubai se nalazi u Arapskoj pustinji. Međutim, geografija Dubaija se uvelike razlikuje od južnog dijela UAE jer najvećim dijelom okoline Dubaija dominiraju pješčani pustinjski uzorci, dok šljunkovite pustinje dominiraju većim dijelom južne regije zemlje. Pijesak je tanak, čist i bijel, sastavljen uglavnom od slomljenih školjki i koralja. Obalne nizije prekrivene slanom korom, poznate kao sabkha, ustupaju mjesto nizu dina koje se proteže u smjeru sjever-jug istočno od grada. Dine postaju sve veće i crvenije od željeznog oksida kako idu na istok.

Ravna pješčana pustinja ustupa mjesto zapadnim planinama Hajar, koje se protežu duž granice između Dubaija i Omana u Hatti. Zapadni Hajar lanac karakteriše suv, krševit i ispucani teren sa planinama koje dosežu 1,300 metara (4,265 stopa) u određenim oblastima. U Dubaiju nema prirodnih riječnih tijela ili oaza; međutim, postoji prirodna uvala, Dubai Creek, koja je iskopana da bi bila dovoljno duboka da kroz nju mogu prolaziti veliki čamci. Dubai se takođe može pohvaliti brojnim klisurama i rupama koje se protežu duž podnožja planina Zapadne Al Hajar. Ogromno more pješčanih dina pokriva veći dio južnog Dubaija i konačno vodi u pustinju Empty Quarter. Dubai je seizmički u visoko stabilnoj zoni – najbliža linija seizmičkog rasjeda, rasjeda Zagros, udaljena je 200 kilometara (124 milje) i malo je vjerovatno da će imati bilo kakav seizmički utjecaj na Dubai. Stručnjaci također procjenjuju da je vjerovatnoća od cunamija u tom području mala jer vode Perzijskog zaljeva nisu dovoljno duboke da bi izazvale cunami.

Peščana pustinja koja okružuje grad dom je divljih trava i neobične palme. Pustinjski zumbul uspevaju u sabkha ravnicama istočno od grada, dok bagrem i stabla ghaf uspevaju u ravnim ravnicama blizu planina Zapadne Al Hajar. U prirodnim parkovima Dubaija, autohtone biljke kao što su urmene palme i neem koegzistiraju sa stranim drvećem kao što su eukalipti. U pustinji Dubaija možete vidjeti houbara droplje, prugaste hijene, karakale, pustinjske lisice, sokolove i arapske orikse. U proljeće i jesen, više od 320 vrsta ptica selica prolazi kroz Dubai na svom putu između Evrope, Azije i Afrike. Više od 300 vrsta riba, uključujući hammour, živi u plovnim putevima Dubaija. Tropske ribe, meduze, koralji, dugong, delfini, kitovi i morski psi uobičajeni su morski život uz obalu Dubaija. Kornjače mnogih vrsta, uključujući ugroženu kornjaču sa kljunom i zelenu kornjaču, također se mogu naći u regiji.

Dubai Creek protiče kroz grad od sjeveroistoka prema jugozapadu. Istočna polovina grada poznata je kao Deira, a na istoku je omeđena emiratom Sharjah, a na jugu gradom Al Aweer. Međunarodni aerodrom Dubai nalazi se južno od Deire, dok se Palm Deira nalazi na Perzijskom zaljevu sjeverno od Deire. Velik dio rasta nekretnina u Dubaiju fokusiran je na priobalni pojas Jumeirah, zapadno od Dubai Creeka. Ovaj dio uključuje Port Rashid, Jebel Ali, Burj Al Arab, Palm Jumeirah i tematske klastere slobodnih zona kao što je Business Bay.

Očekuje se da će Dubai, jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, u 107.1. imati BDP od 2014 milijardu dolara, uz stopu rasta od 6.1 posto. Uprkos činjenici da su brojne ključne komponente trgovačke infrastrukture Dubaija izgrađene na bazi naftnog sektora, prihodi od nafte i prirodnog gasa čine manje od 5% ukupnog prihoda emirata. Predviđa se da će Dubai proizvoditi 50,000 do 70,000 barela (7,900 do 11,100 m3) nafte dnevno, kao i značajne količine gasa iz priobalnih izvora. Emirat doprinosi oko 2% ukupnog prihoda UAE od gasa. Rezerve nafte u Dubaiju su ozbiljno iscrpljene i predviđa se da će biti iscrpljene za 20 godina. Glavni doprinosi privredi Dubaija su nekretnine i građevinarstvo (22.6 posto), trgovina (16 posto), poduzetništvo (15 posto) i finansijske usluge (11 posto).

U 2014. međunarodna trgovina Dubaija koja nije naftna bila je 362 milijarde dolara. Uvoz je činio lavovski dio ukupnog obima trgovine, u ukupnom iznosu od 230 milijardi dolara, dok su izvoz i ponovni izvoz u emirat iznosili 31 milijardu dolara, odnosno 101 milijardu dolara.

Do 2014. godine Kina je nadmašila Ujedinjene Arapske Emirate kao najvažniji strani komercijalni partner Dubaija, sa ukupno 47.7 milijardi dolara trgovinskih tokova, što predstavlja povećanje od 29 posto u odnosu na 2013. Indija je bila drugi po veličini komercijalni partner Dubaija, sa 29.7 milijardi dolara u trgovini, slijede Sjedinjene Države sa 22.62 milijarde dolara. Sa ukupnom trgovinskom vrijednošću od 14.2 milijarde dolara, Kraljevina Saudijska Arabija bila je četvrti trgovinski partner Dubaija na međunarodnom nivou i prvi u GCC i arapskom svijetu. U 2014. trgovina s Njemačkom iznosila je 12.3 milijarde dolara, trgovina sa Švicarskom i Japanom iznosila je 11.72 milijarde dolara, a trgovina sa Ujedinjenim Kraljevstvom 10.9 milijardi dolara.

Istorijski gledano, Dubai i njegov blizanac preko Dubai Creeka, Deira (u to vrijeme neovisno od Dubai Cityja), bili su ključne luke poziva zapadnih proizvođača. U lučkom regionu bila je smještena većina novih gradskih banaka i finansijskih institucija. Tokom 1970-ih i 1980-ih, Dubai je ostao važan trgovački put. Dubai uživa neograničenu trgovinu zlatom i bio je centar "brze trgovine" zlatnih ingota u Indiju, gdje je uvoz zlata bio zabranjen, sve do 1990-ih. Luka Džebel Ali u Dubaiju, izgrađena 1970-ih, najveća je svjetska luka koju je napravio čovjek i ocijenjena je na osmom mjestu u svijetu po količini kontejnerskog prometa koji može primiti. Dubai je takođe elektrana u uslužnom sektoru, sa slobodnim zonama specifičnim za industriju koje se nalaze širom grada. Dubai Internet City, koji je dio TECOM-a (Dubai Technology, Electronic Commerce and Media Free Zone Authority), jedna je takva enklava, sa članovima uključujući IT kompanije kao što su Hewlett-Packard, EMC Corporation, Oracle Corporation, Microsoft, Dell i IBM , kao i medijske organizacije kao što su MBC, CNN, BBC, Reuters, Sky News i AP.

Vladina odluka da pređe sa ekonomije zasnovane na trgovini, koja se oslanja na naftu, na ekonomiju koja je usredsređena na usluge i turizam povećala je vrednost imovine, što je rezultiralo povećanjem vrednosti imovine od 2004. do 2006. Dugoročna procena tržišta nekretnina u Dubaiju, s druge strane ruka, otkrivena deprecijacija; neke kuće su izgubile i do 64% svoje vrijednosti između 2001. i novembra 2008. Izgradnja velikih projekata razvoja nekretnina rezultirala je izgradnjom nekih od najviših svjetskih nebodera i najvećih projekata, uključujući Emirates Towers, Burj Khalifa , Palm Islands, i najskuplji hotel na svijetu, Burj Al Arab. Kao posljedica slabljenja ekonomskih uslova, tržište nekretnina u Dubaiju pretrpjelo je značajan pad 2008. i 2009. godine. Situacija se pogoršala početkom 2009. godine, kada je Velika recesija izazvala haos na cijene nekretnina, izgradnju i radna mjesta. Ovo je imalo značajan uticaj na investitore u nekretnine u regionu, od kojih neki nisu bili u mogućnosti da isplate novac od ulaganja u nekretnine. Od februara 2009. očekivalo se da će vanjski dug Dubaija iznositi 80 milijardi dolara, što je mali dio svjetskog državnog duga. Stručnjaci za nekretnine u Dubaiju i nekretnine u UAE smatraju da bi izbjegavanjem prethodnih grešaka industrija nekretnina u Dubaiju mogla postići dugoročnu stabilnost.

Finansijsko tržište Dubaija (DFM) osnovano je u martu 2000. godine kao sekundarno tržište za trgovanje domaćim i međunarodnim dionicama i obveznicama. Od četvrtog kvartala 2006. godine, njegov obim trgovanja iznosio je oko 400 milijardi dionica, ukupne vrijednosti 95 milijardi dolara. DFM je imao tržišnu vrijednost od oko 87 milijardi dolara. Drugo tržište dionica sa sjedištem u Dubaiju je NASDAQ Dubai, međunarodna berza na Bliskom istoku. Omogućava raznim firmama, uključujući UAE i regionalna mala i srednja preduzeća, da trguju na berzi sa svetskim brendom, sa pristupom regionalnim i međunarodnim investitorima.

Dubai je također poznat kao Grad zlata jer transakcije sa zlatom čine značajan dio ekonomije, a ukupni obim trgovine zlatom u prvoj polovini 1. dostigao je 2011 tona po prosječnoj cijeni od 580 USD po troj unci.

Godine 2007., anketa City Mayorsa postavila je Dubai na 44. mjesto među najvećim svjetskim finansijskim gradovima, dok je druga studija City Mayors otkrila da je Dubai bio 27. najbogatiji grad na svijetu u smislu pariteta kupovne moći u 2012. (PPP). Dubai je također svjetski finansijski centar, koji se nalazi na 37. mjestu među 50 najboljih svjetskih finansijskih gradova u MasterCard indeksu svjetskih trgovačkih centara (2007.), a prvi na Bliskom istoku.

Indeks globalne gradske konkurentnosti Economist Intelligence Unit-a ocijenio je Dubai na 40. mjestu u 2012. s ukupnom ocjenom od 55.9. Prema izvještaju studije o budućoj konkurentnosti gradova iz 2013. godine, Dubai će se do 23. popeti na ukupno 2025. mjesto u Indeksu. Vodeći međunarodni investitori u nekretnine u Dubaiju su Indijci, a slijede ih Britanci i Pakistanci.

Dubai je implementirao niz važnih inicijativa kako bi pomogao svojoj ekonomiji i proširio različite industrije. To uključuje Dubai Fashion 2020 i Dubai Design District, za koji se predviđa da će privući vrhunske domaće i međunarodne dizajnere. Prva faza projekta, vrijedna 4 milijarde AED, bit će završena u januaru 2015. godine.

INTERNET

Internet kafiće je možda teško locirati. Standardna cijena sata je 3-4 AED. U Bur Dubaiju postoji mnogo kafića u ulici Al Musalla Rd/Al Mankhool Rd, uključujući jedan na adresi Al Musalla Rd 38 i drugi u Computer Plazi pored hotela Ramada. Satwa takođe ima mnogo internet kafea. French Connection u Satwa nalazi se u Al Wafa kuli na Sheikh Zayed Rd (na suprotnoj strani puta od hotela Dusit) i nudi wi-fi vezu kao i ukusne kolače i kolače. Na 5 minuta hoda sjeverozapadno od Dubai Youth Hostela nalazi se internet kafić u Al Qusaisu. Skrenite desno kada izađete iz kapije i idite do LuLu's Hypermarketa. Kafić, koji se nalazi unutar restorana, košta 4.00 AED po satu. Treba napomenuti da je web stranica Skypea privremeno nedostupna. Tinejdžerski gejming kafići obiluju, a vrijedni primjeri su Escape gaming zona (nasuprot lulu hipermarketa u al barši), Que club u al barši i iza Lamcy plaze.

Začudo, u tržnim centrima nema internet kafea. Dubai Mall ima besplatan bežični internet svuda. Mall of the Emirates ima besplatan Wi-Fi, ali morate imati lokalni broj telefona da biste ga koristili. Mnogi kafići, restorani i turistička odredišta pružaju besplatan Wi-Fi, iako obično morate tražiti lozinku. Većina hotelskih poslovnih centara nudi internet kafiće, iako su skupi.

Etisalat, telekom provajder UAE, pruža iZone, roaming, postpaid Wi-Fi internet vezu. Ova usluga je dostupna u većini kafića i trgovačkih centara u Dubaiju. Cijene možete pronaći na web stranici. Za one koji i dalje koriste dial-up internet, Etisalat nudi uslugu u kojoj se možete povezati na bilo koju telefonsku liniju uz naplatu od 0.5 dhs svake minute.

POŠTA

Usluga Emirates Posta je veoma efikasna. Pošto dostava pošte do vrata nije normalna, moraćete da iznajmite poštanski sandučić.

RADIO I NOVINE

Zbog značajne migracije iseljenika, Dubai ima širok spektar časopisa i radio stanica na engleskom jeziku.

Većina hotela i aerodromskih terminala također prodaju međunarodne novine. Novine iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država dostupne su u trgovinama Carrefour i Borders. Danas, lokalna izdavačka firma, može da obezbedi novine i časopise iz celog sveta na dnevnoj bazi.

PHONE

Međunarodni kod za UAE je +971. Za fiksne linije, dodajte 4 nakon +971.

Lokalni brojevi mobilnih telefona počinju sa +971 50 xxx yyyy ili +971 56 xxx yyyy za Etisalat i +971 55 xxx yyyy za Du.

Korisnici GSM telefona mogu očekivati ​​automatski roaming iz svojih matičnih zemalja. Budući da su troškovi rominga prilično skupi (lako 3 USD po minuti, a često i više za poziv u Evropu), a dolazni pozivi se također naplaćuju, razmislite o kupovini lokalne prepaid GSM SIM kartice, kreirane posebno za posjetitelje, od jednog od dva provajdera mobilne telefonije u UAE .

Telefonske govornice se mogu vidjeti u skoro svakoj ulici. Telefonske kartice su dostupne za kupovinu u hotelima i turističkim trgovinama.