Istanbul

U antičko doba grad je bio poznat kao Bizant, ali kada ga je obnovio prvi kršćanski rimski car Konstantin, ime je promijenjeno u Konstantinopol. Ponovno je preimenovan u Istanbul 1928. godine, naziv koji se već stoljećima koristio.

Istanbul, najnaseljeniji grad u Europi, služi kao financijsko središte Turske i čvrsto se nalazi na granicama između Azije i Europe, kao što je to bio tisućljećima: posljedica je kombiniranja povijesnog kršćanstva, srednjovjekovne metropole i suvremenog Bliskog istoka. Istanbul, koji se nalazi s obje strane Bospora, čuva svoj status metropole: vjeruje se da grad ima između 12 i 19 milijuna ljudi, što ga čini jednim od najvećih gradova na svijetu.

Ovo je grad koji svakako trebate istražiti – kultura i uzbuđenje čekaju vas iza svakog ugla, a očekuje vas i više od dvije tisuće godina povijesti.

Od starog do suvremenog, Istanbul ima mnoštvo trgovačkih centara. Grand Bazaar, koji radi od 1461. godine, jedno je od najstarijih i najvećih natkrivenih tržnica na svijetu. Mahmutpasha bazar je tržnica na otvorenom koja se nalazi između Velikog bazara i egipatskog bazara koja je služila kao primarno tržište začina u Istanbulu od 1660. Galleria Ataköy, koja je otvorena 1987., najavila je eru suvremenih trgovačkih centara u Turskoj. Trgovački centri sada su izrasli u istaknuta trgovačka odredišta izvan povijesnog poluotoka. Međunarodno vijeće trgovačkih centara proglasilo je Akmerkez “najboljim u Europi” i “najboljim svjetskim” trgovačkim centrom 1995. odnosno 1996. godine; Istanbul Cevahir je jedan od najvećih na kontinentu od otvaranja 2005. godine; i Kanyon je 2006. osvojio nagradu Cityscape Architectural Review u kategoriji Commercial Built. stinye Park u stinye i Zorlu Center u Leventu dva su od najnovijih trgovačkih centara, od kojih oba imaju prodavače najboljih svjetskih modnih marki. Ulica Abdi Pekçija u Nişantaşu i avenija Bağdat na anatolskoj strani grada transformirane su u luksuzne maloprodajne prostore.

Poznati su istanbulski klasični riblji restorani. Mnogi od najpopularnijih i najbogatijih gradskih restorana s morskim plodovima graniče s Bosforom (osobito u Ortaköyu, Bebeku, Arnavutköyu, Yeniköyu, Beylerbeyiju i Çengelköyu). Kumkap je pješačka zona uz Mramorno more s pedesetak restorana s morskim plodovima. Prinčevski otoci, koji se nalaze 15 kilometara (9 milja) od centra grada, također su poznati po restoranima s morskim plodovima. Prinčevski otoci omiljeno su odredište za odmor za stanovnike Istanbula i međunarodne posjetitelje zbog svojih restorana, drevnih ljetnikovaca i mirnih ulica bez automobila. Istanbul je također poznat po izvrsnoj i pomno pripremljenoj osmanskoj kuhinji. Međutim, od 1960-ih, kada je započeo priljev imigranata iz jugoistočne i istočne Turske, gradska gastronomska sredina se radikalno promijenila, a elementi bliskoistočne kuhinje kao što je kebab zauzimaju važno mjesto na sceni hrane. Restorani strane kuhinje uglavnom se nalaze u područjima Beyoğlu, Beşiktaş, Şişli i Kadıköy.

Istanbul je poznat po svom noćnom životu, kao i po svojim drevnim pubovima, koji su obilježje grada godinama, ako ne i tisućljećima. Çiçek Pasajı, koji prolazi pored avenije stiklal, sada je dom vinarija (poznatih kao meyhanes), taverni i restorana. Avenija İstiklal, prije poznata po svojim barovima, promijenila se u trgovinu, dok susjedna ulica Nevizade još uvijek nudi vinske kuće i pubove. Ostala područja oko avenije stiklal nedavno su renovirana kako bi zadovoljila Beyoğluov noćni život, a nekada poslovne avenije sada su obložene barovima, kafićima i restoranima koji izvode glazbu uživo. Nişantaşı, Ortaköy, Bebek i Kadıköy druga su žarišta za noćni život Istanbula.

Istanbul ima umjerenu oceansku klimu na koju utječe kontinentalna klima, s vrućim i vlažnim ljetima i hladnim, kišnim i snježnim zimama.

Istanbul ima visoku godišnju prosječnu količinu padalina od 844 mm (više od Londona, Dublina ili Bruxellesa, od kojih nitko nema lošu reputaciju), pri čemu su kasna jesen i zima najvlažnije, a kasno proljeće i ljeto najsušnije. Iako su kasno proljeće i ljeto prilično suhi u usporedbi s ostalim godišnjim dobima, padalina je znatna tijekom ovih godišnjih doba, a kao posljedica toga nema sušne sezone.

Ako Istanbul ima lošu reputaciju, to je zbog visoke godišnje relativne vlažnosti zraka, osobito tijekom zime i ljeta, uz prateću hladnoću vjetra i efekt betonskog otoka tijekom svake sezone.

Prosječna ljetna temperatura iznosi oko 27°C danju i 18°C ​​noću. Visoka relativna vlažnost zraka i 'efekt betonskog otoka' pogoršavaju situaciju. U najtoplijim danima u godini temperature mogu doseći 35°C. Ljeto je i najsušnije godišnje doba, ali povremeno pada kiša. Pljuskovi često traju 15-30 minuta, a sunce se ponovno pojavljuje sljedećeg dana. Zbog strmog zemljopisnog položaja grada i nedovoljne kanalizacije, bujične poplave su tipična pojava nakon obilnih kiša (osobito tijekom ljeta).

Zima je prohladna i vlažna, s prosječnim temperaturama od 2°C noću i 7°C danju. Iako temperature rijetko padaju ispod nule tijekom dana, visoka relativna vlažnost i hladnoća vjetra čine da se čini užasno hladnim i neugodnim.

Snježne padaline su tipične između prosinca i ožujka, s godišnjim ukupnim snježnim pokrivačem od preko tri tjedna; međutim, prosječne zimske snježne oborine uvelike variraju iz godine u godinu, a snježni pokrivač obično traje samo nekoliko dana nakon svake snježne oborine, čak i u teškim vremenskim uvjetima.

Idealna razdoblja za posjetu gradu su kasno proljeće (kraj svibnja do početka lipnja) i rana jesen (kraj rujna do početka listopada). U ovo doba nije ni hladno ni vruće, a i dalje je sunčano, no večeri mogu biti svježe i kiša prevladava.

Tijekom proljeća, jeseni i zime, kao i ljeta, turisti bi trebali ponijeti suncobran kako bi pobjegli od sunca, a povremeno i od kiše. Međutim, to nije veliki problem jer su ulice Istanbula odmah preplavljene prodavačima kišobrana čim počne padati kiša. Unatoč činjenici da su suncobrani koje daju loše kvalitete, tipična cijena je samo 5 TRY po kišobranu (iako u trgovinama možete pronaći puno bolje kišobrane za tu cijenu ako malo pogledate okolo).

Lagana odjeća je poželjna tijekom cijelog ljeta, uz laganu jaknu i/ili lagani džemper ako su ljetne noći svježe. Topla odjeća je obavezna tijekom zime, a kombinacija to dvoje savjetuje se tijekom proljeća i jeseni.

Također, zbog svoje ogromne veličine, terena i morskih utjecaja, Istanbul ima mnoštvo raznolikih mikroklima. Kao rezultat toga, različiti dijelovi Istanbula mogu imati različite vremenske uvjete u istom trenutku. Na primjer, u Saryeru na sjeveru može padati jaka kiša, u Leventu u poslovnoj četvrti istovremeno će padati blaga kiša, a u Taksimu na jugu u isto vrijeme predivno sunčano.

Istanbul, koji ima ukupnu površinu od 5,343 četvorna kilometra, nalazi se u sjeverozapadnoj Turskoj unutar regije Marmara (2,063 četvornih milja). Bospor, koji povezuje Mramorno more s Crnim morem, dijeli grad na dva dijela: europsku, tračku stranu, koja uključuje povijesna i trgovačka područja, i azijsku, anatolsku stranu. Zlatni rog, prirodna luka koja omeđuje poluotok na kojem su nastali prijašnji Bizant i Konstantinopol, još više dijeli grad. Tisućama je godina ušće Mramornog mora, Bospora i Zlatnog roga u središtu današnjeg Istanbula sprječavalo neprijateljske trupe i ostaje glavni dio topografije grada.

Tvrdi se da se drevni poluotok razlikuje po sedam brežuljaka, od kojih je svaki okrunjen carskim džamijama, sličnim Rimu. Palača Topkap na Sarayburnu nalazi se na najistočnijem od ovih brda. S druge strane Zlatnog roga uzdiže se još jedno stožasto brdo, u kojem se nalazi sadašnje područje Beyoğlu. Zgrade u Beyoğluu ranije su građene uz pomoć terasastih potpornih zidova, a ceste su zbog topografije planirane u obliku stepenica. Na azijskoj strani, Üsküdar ima slične brežuljkaste kvalitete, s terenom koji se postupno proteže do obale Bospora, iako je krajolik oko Şemsipaşe i Ayazme oštriji, nalik na apromontorij. Brdo Çamlıca, s nadmorskom visinom od 288 metara, najviša je točka Istanbula (945 stopa). Sjeverna polovica Istanbula ima veću srednju nadmorsku visinu od južne obale, s nekim područjima koja prelaze 200 metara (660 stopa) i nekim obalama sa strmim liticama nalik fjordovima, osobito oko sjevernog kraja Bospora, gdje se otvara prema Crnom More.

Istanbul se nalazi uz Sjevernoanadolski rasjed, koji razdvaja Afričku i Euroazijsku ploču. Ova zona rasjeda, koja se proteže od sjeverne Anadolije do Mramornog mora, bila je izvor višestrukih katastrofalnih potresa u povijesti grada. Potres 1509. godine, koji je stvorio val koji je probio gradske zidine i ubio gotovo 10,000 ljudi, bio je jedna od najrazornijih od ovih seizmičkih katastrofa. Godine 1999. potres s epicentrom u susjednom Zmitu ubio je 18,000 ljudi, uključujući 1,000 u predgrađu Istanbula. Stanovnici Istanbula još uvijek strahuju da će se u bliskoj budućnosti grada dogoditi još razornija seizmička katastrofa, budući da stotine zgrada nedavno podignutih za smještaj brzorastuće populacije Istanbula možda nisu pravilno izgrađene. Prema seizmolozima, vjerojatnost da će potres jačine 7.6 ili više stupnjeva po Richteru pogoditi Istanbul do 2030. godine veća je od 60%.

Istanbul je 29. bio na 2011. mjestu među svjetskim metropolitanskim područjima s BDP-om prilagođenim PPP-om od 301.1 milijardu američkih dolara. Ekonomija Istanbula bila je jedna od najbrže rastućih među metro regijama OECD-a od sredine 1990-ih. Istanbul čini 27 posto turskog BDP-a i zapošljava 20 posto industrijske radne snage u zemlji. Njegov BDP po stanovniku i produktivnost su 70% odnosno 50% veći od nacionalnih normi, zbog koncentracije na poduzeća s visokom dodanom vrijednošću. Istanbul je odgovoran za dvije petine nacionalnog poreznog dohotka zbog svoje velike populacije i velikog doprinosa turskoj ekonomiji. To uključuje poreze koje plaća 37 američkih milijardera sa sjedištem u Istanbulu, što je peti najveći broj u svijetu.

Istanbul ima širok industrijski sektor, kao što bi se očekivalo od grada njegove veličine, koji proizvodi raznovrsnu robu poput maslinovog ulja, duhana, automobila i elektronike. Unatoč naglasku na radnoj snazi ​​visoke dodane vrijednosti, istanbulski proizvodni sektor niske dodane vrijednosti značajan je, koji čini samo 26 posto gradskog BDP-a, ali četiri petine ukupnog izvoza. U 2005. godini poduzeća u Istanbulu ostvarila su 41.4 milijarde dolara u izvozu i primila 69.9 milijardi dolara u uvozu; ove statistike činile su 57% odnosno 60% ukupnih nacionalnih podataka.

Borsa Istanbul jedinstvena je burza u Turskoj, koja je spojila prethodnu Istanbulsku burzu, Istanbulsku burzu zlata i Tursku burzu derivata. Stara Istanbulska burza osnovana je 1866. godine kao Osmanska burza. Tijekom 19. i ranog 20. stoljeća, Bankalar Caddesi (Ulica Banka) u Galati bio je financijsko središte Osmanskog Carstva u kojem se nalazila Osmanska burza. Bankalar Caddesi je bio primarno financijsko područje Istanbula sve do 1990-ih, kada se većina turskih banaka preselila u suvremene središnje poslovne četvrti Levent i Maslak. Istanbulska burza (sada Borsa Istanbul) premještena je na svoju sadašnju lokaciju u sektoru stinye okruga Saryer 1995. Novo središnje poslovno područje se također gradi u Ataşehiru, u kojem će se s vremenom nalaziti sjedišta mnogih turskih banaka i financijskih organizacija.

Bospor je jedan od najprometnijih plovnih putova na svijetu jer je jedini morski put između Crnog mora bogatog naftom i Sredozemlja; više od 200 milijuna tona nafte protječe kroz tjesnac svake godine, a promet na Bosporu je tri puta veći od prometa na Sueskom kanalu. Kao posljedica toga, bilo je prijedloga za izgradnju kanala, poznatog kao Istanbulski kanal, paralelno s tjesnacem na europskoj strani grada. Istanbul ima tri glavne pomorske luke: Haydarpaşa, Ambarl i Zeytinburnu, kao i druge manje luke i naftne terminale oko Bospora i Mramornog mora. Do ranih 2000-ih, Haydarpaşa, smještena u blizini jugoistočnog ruba Bosfora, bila je glavna luka Istanbula. Od tada su aktivnosti prebačene u Ambarl, ostavljajući Haydarpaşu nedovoljno iskorištenu i s planovima za povlačenje luke iz pogona. Godine 2007. Ambarl, na zapadnom rubu grada, imao je godišnji kapacitet od 1.5 milijuna TEU-a (u usporedbi s 354,000 2016 TEU-a u Haydarpaşi), što ga čini četvrtom po veličini teretnom lukom u mediteranskom bazenu. Luka Zeytinburnu ima koristi od svoje blizine autocesta i međunarodne zračne luke Atatürk, a dugoročni planovi grada imaju za cilj povećanje povezanosti svih luka s cestovnom i željezničkom mrežom.

Istanbul postaje sve popularnije turističko odredište; 2000. godine samo 2.4 milijuna međunarodnih posjetitelja došlo je u grad; u 2015. primio je 12.56 milijuna stranih posjetitelja, što ga čini petim najposjećenijim gradom na svijetu. Nakon Antalye, Istanbul je drugi najveći međunarodni ulaz u Turskoj, koji privlači četvrtinu stranih posjetitelja u zemlji. Turistički sektor u Istanbulu fokusiran je na europsku stranu, gdje se nalazi 90% gradskih hotela. Hoteli niske i srednje klase uglavnom se nalaze na Sarayburnuu, dok se hoteli višeg ranga uglavnom nalaze u zabavnim i bankarskim četvrtima sjeverno od Zlatnog roga. Svake godine sedamdeset istanbulskih muzeja, od kojih su najpopularniji Muzej palače Topkap i Aja Sofija, ostvare prihod od 30 milijuna dolara. U glavnom planu zaštite okoliša Istanbula također se spominje 17 palača, 64 džamije i 49 crkava povijesne vrijednosti.

TELEFONSKI KODOVI

Istanbul je jedini grad/pokrajina u Turskoj s više od jednog telefonskog koda: 212 za europsku stranu, 216 za azijsku stranu i 216 za Prinčevske otoke. Kada telefonirate s jednog kontinenta na drugi, koristite isti format biranja kao i za međudržavni poziv: 0 + pozivni broj (212 ili 216) + 7-znamenkasti telefonski broj Možda se čini da je međudržavni poziv, ali će se uzeti u obzir kao lokalni poziv u svrhu plaćanja. Ako zanemarite biranje koda tijekom interkontinentalnog poziva, vaš poziv neće biti automatski preusmjeren na broj drugog kontinenta; umjesto toga, najvjerojatnije ćete biti povezani s "pogrešnim" brojem koji se nalazi na istom kontinentu kao i vi, budući da se mnogi skupovi brojeva koriste na oba kontinenta (iako s različitim kodovima, naravno). Prilikom pozivanja broja na kontinentu na kojem se sada nalazite, potreban je samo 7-znamenkasti broj. Ako zovete fiksni broj s mobilnog telefona (čak i ako se nalazi na istom kontinentu kao i vi), ne zaboravite najprije birati kod, bez obzira na kojem se kontinentu nalazite.

SIM KARTICE

Prepaid SIM kartice (oko TRY30 s korisnim iznosom od TRY5) mogu se kupiti na kioscima Vodafonea, Türk Telekoma ili Turkcella u zračnoj luci ili u tvrtkama diljem grada. Oni mogu zatražiti kopiju vaše putovnice.

Strane telefone možete koristiti oko dva tjedna prije nego što IMSI zabrani svi operateri (osim kada putujete sa stranom SIM karticom) i morate registrirati telefon, što možete učiniti samo svake dvije godine.

INTERNET

hoteli:

Svaki hotel ima svoju Wi-Fi mrežu. Neki hoteli imaju problema s mrežnom konfiguracijom ili vezom zbog svoje povijesne lokacije, ali u najmanju ruku uživat ćete u besplatnom wi-fiju u svom hotelu. Da biste pristupili internetu, sve što trebate učiniti je naučiti lozinku za wifi.

Kafići:

Svaki kafić, bistro i restoran svojim korisnicima omogućava pristup internetu. Čak i skromni restorani sada imaju pristup internetu. Stabilnost i tempo kafića, bistroa ili restorana određuju gdje se nalazite i vrstu kafića, bistroa ili restorana u kojem se nalazite. Osim ako nije stvarno prepun, Starbucks, Nero i drugi slični objekti obično imaju dosljedne wi -fi. Ako ste u Starbucksu, sve što trebate učiniti je povezati svoj uređaj (SSID bi trebao biti TTNET ili DorukNet, A ako ste u Nerou, DorukNet) i ispuniti neke jednostavne podatke za autentifikaciju. Nakon toga, sve je spremno. Ako ste u drugom restoranu ili kafiću, samo zatražite od poslužitelja SSID i lozinku i spremni ste. Uređaj je instaliran u nekoliko kafića i restorana duž Istiklal Caddesi u Beyogluu.

Trgovi i javni prostori:

Općina Istanbul najavila je da će besplatni javni wi-fi biti ponuđen u većim gradskim središtima i trgovima. Sve što trebate učiniti je registrirati svoj ID putem mobilnog telefona (naravno kada ste u blizini nekog od ovih objekata) i dobit ćete pristupnu lozinku.

Wi-Fi u pokretu:

Tijekom boravka u Turskoj možete unajmiti mobilnu wifi pristupnu točku. Radi na 3G konekciji u cijeloj zemlji i omogućuje povezivanje do deset uređaja u isto vrijeme. Ovi mali gadgeti mogu se lako rezervirati online.