U Kuwait Cityju postoji nekoliko aktivnosti koje možete učiniti. Ručak i večera mogu se poslužiti u Kuwait Towers (tri tornja uz more sa spremnikom vode). Dobro je obići kuvajtsku Veliku džamiju; samo pitajte službenika osiguranja ispred ulaza u džamiju. Kuvajtska burza nalazi se preko puta Velike džamije i čini se da je dostupna javnosti.
Dok ste u Kuvajtu, također je neophodno pušiti šišu (Hookah/Hubbly Bubbly) u kafiću. Tu su i brojni odlični restorani koji poslužuju jela iranske, libanonske i beduinske kuhinje.
Posjetite Aqua Park u blizini Kuwait Towersa kako biste pobjegli od oštre vrućine Bliskog istoka. Ulaz košta 3.50 KD i ima niz suvremenih vožnji i bazena.
Mnogim dobro održavanim šetnicama koje graniče s obalom Kuvajta također se može prošetati. U zalazak sunca opustite se na klupi preko puta trgovačkog centra Sharq i gledajte zalazak sunca nad Arapskim morem. Opustite se kupnjom jeftine vreće oraha ili vrećice maslina sa souqa na ribarnici.
Ljubitelji fitnessa i zdravstveno osviješteni pojedinci imaju razne mogućnosti za bavljenje vrhunskim fitness centrima ui oko Kuwait Cityja. Neki od vrhunskih fitness klubova i teretana nalaze se u hotelima kao što su Palms, SAS Radisson i Hilton. Tu su i toplice i fitness sadržaji koji su samostalni. Neki od najvećih kuvajtskih fitnessa su Elysium, Flex, Spa Time i Ayurmana.
Kuwait City ima užareno pustinjsko okruženje i jedan je od najtoplijih gradova na svijetu ljeti.
Ljetne temperature obično dosežu 45 °C (113 °F), a temperature preko 50 °C (122 °F) nisu neobične, osobito tijekom toplinskih valova; najniže noćne temperature često ostaju iznad 30 °C (86 °F).
Zimi noćne temperature redovito padaju ispod 8 stupnjeva Celzijusa (46 stupnjeva Fahrenheita).
S obzirom na njegov obalni položaj i blizinu ekvatora u usporedbi s vrućom pustinjskom klimom Afrike i Saudijske Arabije, vrućina u gradu je vrlo intenzivna, s vrućom pustinjom koja ga okružuje u gotovo svim smjerovima.
Pješčane oluje ponekad uzrokuje šamalni vjetar tijekom ljeta. Pješčane oluje mogu se pojaviti u bilo koje doba godine, iako su najčešće ljeti, a rjeđe u jesen.
Kuvajt se nalazi u Kuvajtskom zaljevu, prirodnoj dubokovodnoj luci. 90% stanovništva Kuvajta živi unutar obale Kuvajtskog zaljeva. Zemlja je uglavnom nisko položena, s najvišom točkom 306 m (1,004 ft) iznad razine mora.
Ima devet otoka, od kojih su svi, s izuzetkom otoka Failaka, nenaseljeni.
S površinom od 860 km2 (330 kvadratnih milja), Bubiyan je najveći otok u Kuvajtu i povezan je s ostatkom zemlje mostom dugim 2,380 m (7,808 stopa). Područje zemlje smatra se obradivim, a rijetka vegetacija nalazi se duž obale duge 499 kilometara (310 milja).
Kuvajtsko polje Burgan s ukupnim kapacitetom od približno 70 milijardi barela (1.1×1010 m3) dokazanih rezervi nafte. Tijekom kuvajtskih naftnih požara 1991. stvoreno je više od 500 naftnih jezera koja pokrivaju ukupnu površinu od oko 35.7 km2 (13.8 kvadratnih milja).
Nastala kontaminacija tla zbog nakupljanja nafte i čađe učinila je istočne i jugoistočne dijelove Kuvajta nenastanjivim. Ostaci pijeska i nafte sveli su velike dijelove kuvajtske pustinje na poluasfaltne površine. Izlijevanja nafte tijekom Zaljevskog rata također su drastično utjecala na morske resurse Kuvajta.
Gospodarstvo Kuvajta temelji se na nafti, a glavni izvozni artikli su nafta i gnojiva. Kuvajtski dinar je najvrednija svjetska monetarna jedinica.
Nafta čini otprilike polovicu BDP-a i 90% izvoznih prihoda i državnih prihoda.
Kuvajtska burza je druga po veličini burza u arapskom svijetu.
