Lucern (Luzern na njemačkom, Lozärn na švicarsko-njemačkom) je ljupki mali grad u srcu Švicarske, prekoputa jezera od Altdorfa, gdje legenda kaže da je Vilijam Tel pucao jabukom s glave svog sina. Lucern je fantastična baza za istraživanje poznatih švicarskih znamenitosti kao što su planina Rigi, Pilatus, Titlis i livada Rütli, osim što je i sama po sebi lijepo mjesto za posjetu.
Lucern, prvi grad koji se pridružio Švicarskoj Konfederaciji, sada je divan mali grad sa snažnim turističkim sektorom, uglavnom zahvaljujući svojoj lokaciji kao kapiji u Srednju Švicarsku. Grad je postao središte švicarskog folklora i istorije.
Turizam u Lucernu ima značajnu istoriju koja se proteže do sredine devetnaestog veka, a među mnogima je bio i Mark Tven. U “Kutnici u inostranstvu” priča o novonastalom sektoru suvenira i drugim ranim manifestacijama turističke industrije.
Između 1961. i 1990. godine, Lucern je imao u prosjeku 138.1 dan kiše godišnje i 1,171 milimetar (46.1 in) padavina. Najkišniji mjesec bio je jun, a u Lucernu je u prosjeku palo 153 milimetra (6.0 in) kiše. Tokom ovog mjeseca u prosjeku je padala kiša 14.2 dana. Februar je bio najsušniji mjesec u godini, sa prosjekom od 61 mm (2.4 in) padavina tokom 10.2 dana. Klima u ovoj regiji karakteriše skromne temperaturne fluktuacije između visokih i najnižih, a padavina ima dovoljno tokom cijele godine. Podtip Kepenove klimatske klasifikacije ove klime je “Cfb” (klima zapadne obale mora/okeanska klima).
Lucern ima ukupnu površinu od 29.1 kvadratnih kilometara (11.2 kvadratnih milja). Od 2009. godine, 28.0 posto ovog zemljišta je korišteno za poljoprivredne aktivnosti, dok je 22.3 posto bilo pod šumom. Ostatak (47.6 posto) zemljišta je uređen (zgrade ili putevi), a ostatak (2.1 posto) je neproizvodan (rijeke, glečeri ili planine).
Littau je imao površinu od 13.3 kvadratnih kilometara prije spajanja (5.1 kvadratnih milja). 52.3 posto ovog zemljišta se koristi za poljoprivredu, dok je 21.1 posto pod šumom. Većina zemljišta je naseljena (zgrade ili putevi), a preostali dio (1.7 posto) je neproduktivan (rijeke, glečeri ili planine). Prema premjeru zemljišta iz 1997. godine, šuma je pokrivala 21.08 posto ukupne površine zemljišta. Za poljoprivredu ili pašnjake koristi se 49.17 posto poljoprivrednog zemljišta, dok se za voćnjake ili vinograde koristi 3.16 posto. 10.47 odsto naseljene površine pokriveno je zgradama, 4.29 odsto industrijom, 1.96 odsto specijalnim projektima, 2.33 odsto parkovima ili zelenim pojasevima, a 5.8 odsto saobraćajnom infrastrukturom. Neproduktivne tekuće vode (rijeke) čine 1.66 posto neproduktivnih regija, dok ostalo neproduktivno zemljište čini 0.08 posto.
Opština je 77,641. zapošljavala ukupno 2012 osobu. Ukupno 166 osoba radilo je u 53 glavne firme iz sektora privrede. Sekundarna industrija zapošljavala je 7,326 ljudi u 666 različitih preduzeća. Konačno, tercijarna industrija zapošljavala je 70,149 ljudi u 6,929 kompanija. U 2013. godini 11.0 posto stanovništva primalo je neku vrstu socijalne pomoći.
U 2000. godini 51.7 posto stanovništva općine je bilo zaposleno na neki način. Istovremeno, žene su činile 47.9% radne snage.
Lucern je postao poslovno najpovoljniji kanton u Švicarskoj kao rezultat stalnih napora na smanjenju poreza. Od 2012. godine, Lucern ima najnižu kantonalnu stopu poreza na kompanije u Švicarskoj.
Nadalje, Lucern ima izuzetno niske stope poreza na dohodak. U nedavnom istraživanju indeksa oporezivanja BAK Basel Economics 2012, Lucern je bio na četvrtom mjestu, sa nešto višom poreskom stopom od samo 2% više od najvišeg kantona u ovom poređenju.
Od novembra 2009. do aerodroma u Cirihu se može doći iz Lucerna za 1 sat i 2 minuta direktnom (svakog sata) železničkom vezom sa stanicom direktno ispod aerodroma i za 50 minuta automobilom zahvaljujući direktnom putu od Lucerna do aerodroma , doduše samo u vrijeme bez špica.
