Malta

Sa 1.6 miliona posetilaca svake godine, Malta je poznata turistička destinacija. Posjetitelja je tri puta više nego lokalnog stanovništva. Turistička infrastruktura ostrva je značajno poboljšana tokom godina, i sada postoji veliki broj visokokvalitetnih hotela, ali prevelika je razvijenost i gubitak tradicionalnih domova veliki problem. Sve veći broj Maltežana odlazi na odmor u inostranstvo.

Malta se posljednjih godina promovirala kao destinacija medicinskog turizma, a brojne kompanije zdravstvenog turizma razvijaju ovaj sektor. Nijedna malteška bolnica, s druge strane, nije dobila nezavisnu međunarodnu zdravstvenu certifikaciju. Malta je popularna destinacija za britanske medicinske turiste, što je navelo malteške bolnice da traže sertifikat od Ujedinjenog Kraljevstva, kao što je Trent akreditaciona šema. Ako bolnice na Malti žele da se takmiče s Dalekim istokom i Latinskom Amerikom za medicinske turiste iz Sjedinjenih Država, potrebna im je dvostruka akreditacija kod Zajedničke komisije orijentirane na Amerika.

Malta je arhipelag u središnjem Mediteranu (u njegovom istočnom bazenu), koji se nalazi 80 kilometara (50 milja) južno od Sicilije, Italija, i odvojen je Maltskim kanalom. Samo tri najveća ostrva su naseljena: Malta (Malta), Gozo (Gawdex) i Komino (Kemmuna). Manja (vidi dolje) ostrva su pusta. Ostrva arhipelaga nalaze se na malteškoj visoravni, uskoj polici stvorenoj visokim točkama kopnenog mosta koji je povezivao Siciliju i sjevernu Afriku, ali su se razdvojili kada je nivo mora porastao nakon posljednjeg ledenog doba. Kao rezultat toga, arhipelag se nalazi između euroazijske i afričke tektonske ploče.

Brojni zaljevi prošaraju razvedenu obalu otoka, pružajući izvrsne luke. Niska brda sa terasastim farmama čine krajolik. Ta' Dmejrek, u blizini Dinglija, najviši je vrh Malte sa 253 metra (830 stopa). Na Malti nema stalnih rijeka ili jezera, uprkos prisustvu nekoliko manjih rijeka tokom perioda obilnih padavina. Neki vodotoci, kao što su Barija kod Ras ir-Raeba, l-Imtaleb i San Martin, i dolina Lunzjata u Gozu, imaju svježu vodu koja teče tijekom cijele godine.

Malta je dio Liguro-Tirenske provincije Mediteranske regije, koja je dio Borealnog kraljevstva. Prema WWF-u, Malta se nalazi u ekoregiji „Mediteranske šume, šume i grmlje“.

Manja ostrva arhipelaga su pusta i uključuju sljedeće:

Malta ima mediteransku klimu (Köppenova klimatska klasifikacija Csa), sa toplim do toplim ljetima i umjerenim zimama. Jesen i zima su najkišovitija godišnja doba, a ljeto je uglavnom suho. Malta je zemlja s najboljom klimom na svijetu, prema International Livingu.

Prosječna godišnja temperatura je oko 23 stepena Celzijusa (73 stepena Farenhajta) tokom dana i 16 stepeni Celzijusa (61 stepen Farenhajta) noću. Najhladniji mjesec je januar, sa dnevnim temperaturama u rasponu od 12 do 20 °C (54 do 68 °F), a noćnim temperaturama u rasponu od 7 do 12 °C (45 do 54 °F). Avgust je najtopliji mjesec, sa maksimalnim temperaturama u rasponu od 28 do 34 °C (82 do 93 °F) tokom dana i niskim temperaturama od 20 do 24 °C (68 do 75 °F) noću. Sezona ljeta/godišnjih odmora traje otprilike 8 mjeseci, počevši od sredine aprila s temperaturama od 19–23 °C (66–73 °F) tokom dana i 13–14 °C (55–57 °F) noću, a završava u novembru sa temperaturama od 17–23 °C (63–73 °F) tokom dana i 11–20 °C (52–68 °F) noću, iako temperature mogu doseći 20 °C (68 °F) tokom Vallette , glavni grad Malte, uživa najtoplije zime u Evropi, sa prosječnom temperaturom od oko 16 °C (61 °F) tokom dana i 10 °C (50 °F) noću u mjesecima januaru i februaru. Prosječna temperatura u martu i decembru je oko 17 °C (63 °F) tokom dana i 11 °C (52 °F) noću. Oscilacije temperature ove veličine su neuobičajene.

Prosječna godišnja temperatura mora je 20 stepeni Celzijusa (68 stepeni Farenhajta), u rasponu od 15-16 stepeni Celzijusa (59-61 stepen Farenhajta) u februaru do 26 stepeni Celzijusa (79 stepeni Farenhajta) u avgustu. Od juna do novembra, prosječna temperatura mora prelazi 20 stepeni Celzijusa (68 stepeni Farenhajta).

Dužina sunčanih sati u prosjeku iznosi oko 3,000 sati godišnje (najviše u Evropi), u rasponu od prosječnih 5.2 sata dnevno u decembru do preko 12 sati u julu. Nasuprot tome, gradovi u sjevernom dijelu Evrope imaju otprilike dvostruko više stanovnika: London – 1,461; ipak, zimi dobija do četiri puta više sunčeve svjetlosti; na primjer, London ima 37 sunčanih sati u decembru, dok Malta ima preko 160.

Svakih 10 godina Malta provodi popis stanovništva i stanova. U novembru 2005. godine, procjenjuje se da je 96 posto stanovništva popisano na popisu. U aprilu 2006. objavljen je preliminarni izvještaj, sa nalazima ponderiranim na procjenu za 100% stanovništva.

Maltežani čine ogromnu većinu stanovništva ostrva. Manjine postoje, od kojih su najistaknutiji Britanci, od kojih su mnogi penzioneri. Predviđeno je da će stanovništvo Malte u julu 408,000. godine iznositi 2011. Godine 2005. 17 posto stanovništva bilo je staro 14 godina ili mlađe, 68 posto bilo je staro od 15 do 64 godine, a preostalih 13 posto bilo je staro 65 ili više godina. Malta ima najveću gustinu naseljenosti u EU, sa 1,282 ljudi po kvadratnom kilometru (3,322 po kvadratnoj milji), i jednu od najvećih u svijetu. U julu 2014. prosječna svjetska gustina naseljenosti (samo kopno, isključujući Antarktik) iznosila je 54 osobe po kvadratnom kilometru.

Jedina popisna godina sa padom stanovništva bila je 1967. sa ukupnim gubitkom od 1.7 posto zbog iseljavanja velikog broja Maltežana. Predviđeno je da će 2004. godine stanovništvo Malte činiti 97.0 posto ukupnog stanovništva.

Od 1842. godine svaki popis stanovništva pokazao je malu neravnotežu polova. Popisi iz 1901. i 1911. godine bili su najbliži evidentiranju bilansa. Najveći omjer žena i muškaraca postignut je 1957. godine (1088:1000), ali je omjer od tada stalno opadao. Prema popisu iz 2005. godine, omjer žena i muškaraca bio je 1013:1000. Sa +9.5 posto između popisa iz 1985. i 1995. do +6.9 posto između popisa iz 1995. i 2005. (godišnji prosjek od +0.7 posto), rast stanovništva se smanjio. Stopa nataliteta bila je 3860 (manje od 21.8 posto u odnosu na popis iz 1995. godine), dok je stopa mortaliteta bila 3025. Kao rezultat, došlo je do prirodnog prirasta stanovništva za 835 osoba (u poređenju sa +888 u 2004.), sa preko stotinu imigranata. .

Starosna struktura stanovništva je uporediva sa onom u Evropskoj uniji. Od 1967. godine uočen je trend koji ukazuje na starenje stanovništva, a očekuje se da će se nastaviti u bliskoj budućnosti. Malteški koeficijent starosne zavisnosti porastao je sa 17.2% u 1995. na 19.8% u 2005. godini, još uvijek niže od prosjeka EU od 24.9%; 31.5 posto stanovništva Malte je mlađe od 25 godina (u poređenju sa 29.1% u EU); međutim, starosna grupa od 50 do 64 godine čini 20.3 posto stanovništva, što je znatno više od 17.9 posto u EU. U narednim godinama predviđa se da će omjer starosne ovisnosti Malte nastaviti postupno rasti.

I građanski i kanonski (crkveni) brakovi su priznati prema malteškom zakonu. Poništenja koje su dali crkveni i građanski sudovi su nepovezani i ne slažu se uvijek. Na referendumu održanom 28. maja 2011. građani Malte glasali su za zakon o razvodu braka. Abortus je zabranjen na Malti. Da bi se udala, osoba mora imati 16 godina. Broj nevjesta mlađih od 25 godina pao je sa 1471 u 1997. na 766 u 2005. godini, dok je broj mladoženja mlađih od 25 godina smanjen sa 823 na 311. Žene se češće od muškaraca udaju mlade na konzistentan način. Godine 2005. udala se 51 nevjesta u dobi od 16 do 19 godina, u poređenju sa samo 8 mladoženja.

Stanovništvo Malteških ostrva iznosilo je 410,290 na kraju 2007. godine, a predviđa se da će porasti na 424,028 do 2025. godine. Žene trenutno malo nadmašuju muškarce, čineći 50.3 posto stanovništva. Najveći procenat ljudi imala je starosna grupa 25–29 godina (7.5%), a zatim starosne grupe 45–49 i 55–59, svaka sa 7.3 procenta.

Od 2013. godine, ukupna stopa fertiliteta (TFR) je projektovana na 1.53 djece po ženi, što je niže ispod stope zamjene od 2,1. Neudate žene su činile 25.8% svih rođenih u 2012. godini. U 2013. prosječan životni vijek bio je 79.98 godina (77.69 godina muško, 82.41 godina žensko).

Malteški ustav proglašava katolicizam službenom religijom, bez obzira na uspostavljenu zaštitu vjerskih sloboda.

Rimokatolicizam je najrasprostranjenija religija na Malti. Malteški ustav definira katolicizam kao zvaničnu religiju, koja je također zastupljena u mnogim aspektima malteške kulture.

Na Malti, Gozu i Cominu postoji oko 360 crkava ili jedna na svakih 1,000 stanovnika. Župna crkva (malteški: “il-parroa” ili “il-knisja parrokkjali”) je arhitektonsko i geografsko središte svakog malteškog grada i zaseoka, kao i izvor građanskog ponosa. Ovaj općinski ponos izložen je na lokalnim seoskim feštama, kojima se slavi zaštitnik svake župe uz koračnice, vjerske procesije, posebne mise, pirotehniku ​​(posebno petarde) i druge svečanosti.

Malta je Apostolska Stolica; Dela apostolska govore o svetom Pavlu koji je doživeo brodolom na ostrvu „Melite“, koje mnogi proučavaoci Biblije identifikuju kao Maltu, na svom putovanju iz Jerusalima u Rim da mu se sudi, događaj koji se dogodio oko 60. godine nove ere. Sv. Pavle proveo je tri meseca na ostrvu na svom putovanju u Rim, kako se navodi u Delima apostolskim, lečeći bolesne, uključujući oca Publija, „glavnog čoveka ostrva“. Ova priča je povezana sa nizom različitih tradicija. Vjeruje se da se brodolom dogodio u onome što je danas poznato kao zaljev Svetog Pavla. Sveti Publije, malteški svetac, navodno je postao prvi biskup na Malti i pećina u Rabatu, sada poznata kao “Pećina Svetog Pavla” (i u čijoj se blizini nalaze dokazi o hrišćanskim sahranama i ritualima iz 3. veka nove ere otkriveno), jedno je od najranijih poznatih mjesta kršćanskog bogoslužja na otoku.

Katakombe na različitim lokacijama širom Malte, posebno katakombe Svetog Pavla i katakombe Svete Agate u blizini Rabata, odmah iza zidina Mdine, pružaju dodatne dokaze o kršćanskim aktivnostima i vjerovanjima u vrijeme rimskog progona. Potonji su bili posebno dobro oslikani između 1200. i 1480. godine, ali su Turci u invaziji oštetili nekoliko njih 1550-ih. Postoji i niz pećinskih crkava, kao što je pećina u Meliji, koja je svetište Gospinog rođenja, a tradicija kaže da je sveti Luka tamo naslikao portret Gospe. Od srednjeg vijeka je mjesto hodočašća.

Prema Delima Kalkedonskog sabora, izvesni Akakije je bio biskup Malte 451. godine nove ere (Melitenus Episcopus). Također je poznato da je izvjesni Konstantin, Episcopus Melitenensis, prisustvovao Petom vaseljenskom saboru 501. godine nove ere. Papa Grgur I otpustio je Tucila, Miletinae civitatis episcopus, 588. godine nove ere, a sveštenstvo i narod Malte su izabrali Trajana za njegovog naslednika 599. godine. Pre osvajanja ostrva, poslednji dokumentovani biskup Malte bio je Grk po imenu Manas, koji je potom bio zatvoren u Palermu.

Prema malteškom istoričaru Giovanni Francesco Abela, Maltežani su zadržali svoju kršćansku vjeru uprkos invaziji Fatimida nakon što su prešli na kršćanstvo od strane Svetog Pavla. Malta je u Abelinim djelima opisana kao božanski postavljeni „bedem kršćanske, evropske kulture protiv širenja mediteranskog islama“. U 12. i 13. veku, useljavanje na Maltu iz Italije ojačalo je lokalno hrišćansko stanovništvo koje je dočekalo Rodžera I Sicilije.

Vekovima je crkva na Malti bila podređena biskupiji Palerma, osim kada je bila pod Karlom Anžujskim, koji je birao biskupe za Maltu, kao što su to činili Španci, a kasnije i vitezovi u retkim prilikama. Od 1808. godine služili su svi malteški biskupi. Malta je postala odana katolička zemlja kakva je danas kao posledica normanskog i španskog doba, kao i autoriteta vitezova. Vrijedi spomenuti da je Ured inkvizitora Malte dugo ostao na ostrvu nakon njegovog osnivanja 1530. godine: posljednji inkvizitor je napustio ostrva 1798. godine, kada su se vitezovi predali trupama Napoleona Bonapartea. Nekoliko malteških porodica preselilo se na Krf pod Republikom Venecijom. Njihovi potomci čine oko dvije trećine od 4,000 katolika koji trenutno žive na ostrvu.

Sveci zaštitnici Malte su Sveti Pavle, Sveti Publije i Sveta Agata. Iako nije svetac zaštitnik, Sveti Georgije Preca (San ili Preca) je visoko cijenjen kao drugi malteški svetac koji je kanoniziran nakon Svetog Publija Malte, prvog priznatog sveca na Malti (kanoniziran 1634. godine). Papa Benedikt XVI ga je 3. juna 2007. proglasio svetim. Osim toga, određeni broj Maltežana je proglašen blaženima, posebno Maria Adeodata Pisani i Nazju Falzon, koje je papa Ivan Pavao II proglasio blaženim 2001. godine.

Malta je dom brojnih rimokatoličkih vjerskih redova, uključujući jezuite, franjevce, dominikanke i male sestre siromašnih.

Većina kongregacija lokalnih protestantskih crkava nisu Maltežani; njihove zajednice su sastavljene od brojnih britanskih penzionera koji borave na ostrvu, kao i turista iz mnogih drugih zemalja. U tom području ima oko 600 Jehovinih svjedoka. Svaka od crkava Isusa Krista svetaca posljednjih dana (LDS crkva), Biblijska baptistička crkva i Zajednica evangeličkih crkava ima oko 60 podružnica. Druge denominacijske crkve uključuju Škotsku crkvu St. Andrije u Valletti (mješovita prezbiterijanska i metodistička kongregacija) i anglikansku katedralu Svetog Pavla, kao i crkvu adventista sedmog dana u Birkirkari. Godine 1983. osnovana je kongregacija Novoapostolske crkve u Gwardamangii.

Židovsko stanovništvo Malte dostiglo je vrhunac pod normanskom kontrolom u srednjem vijeku. Maltu i Siciliju anektirali su Aragonci 1479. godine, a dekret Alhambre iz 1492. prisilio je sve Jevreje da pobjegnu iz nacije, dozvoljavajući im da ponesu samo nekoliko stvari sa sobom. Nekoliko stotina malteških Jevreja je možda prešlo na hrišćanstvo da bi ostali u naciji tokom tog vremena. Sada postoji samo jedna jevrejska skupština.

Zen budizam i Baha' vera imaju oko 40 pristalica.

Džamija Mariam Al-Batool jedina je muslimanska džamija u gradu. Muslimanska osnovna škola je upravo osnovana. Od procijenjenih 3,000 muslimana na Malti, otprilike 2,250 su imigranti, 600 su naturalizirani građani, a 150 su rođeni Maltežani.

Malteški i engleski su službeni jezici. Italijanski jezik je nadaleko poznat i govori se. Neki pojedinci na Malti govore osnovni francuski, ali vrlo malo njih govori tečno francuski. Svi zvanični radovi na Malti moraju biti napisani i na malteškom i na engleskom, a mnoge radio stanice emituju na oba jezika. Gotovo svi Maltežani dobro govore engleski, a neki čak imaju i tipičan britanski naglasak.

Malteški je semitski jezik, iako je dosta terminologije stekao iz romanskih jezika (posebno italijanskog). Najbliži živi rođak malteškog jezika je arapski, odnosno magrebijski arapski (koji se govori u Maroku, Tunisu i Alžiru), ali malteški je napisan latiničnim pismom, a ne arapskim pismom. Malteški je također bliže povezan s hebrejskim i amharskim, tako da ćete primijetiti neke sličnosti ako znate bilo koji od ova tri jezika. Takođe sadrži značajnu količinu engleskog jezika. Poznavanje nekoliko malteških riječi može dobro doći.

Vodafone, Go Mobile i Melita Mobile su tri mobilne telefonske mreže dostupne u zemlji. Vodafone, GO i Melita sigurno će biti uključeni u plan rominga vašeg operatera zbog međunarodnih ugovora sa provajderima širom svijeta.

Wi-Fi je gotovo obično dostupan u hotelima i hostelima, a mnogi kafići i restorani ga također nude besplatno. Postoji i nekoliko „besplatnih Wi-Fi“ zona koje se nalaze oko ostrva. Brod od Malte do Goza također nudi besplatan bežični internet.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Malta je, zajedno sa 32 druge zemlje, klasifikovana kao zemlja sa naprednom ekonomijom (MMF). Do 1800. izvoz Malte bio je baziran na pamuku, duhanu i brodogradilištima. Kada su bili pod britanskom vlašću, počeli su da se oslanjaju na brodogradilište Malta za pomoć Kraljevske mornarice, posebno tokom Krimskog rata 1854. Zanatlije i drugi koji su služili u vojsci imali su koristi od vojne instalacije.

Završetak Sueckog kanala 1869. značajno je podstakao privredu Malte, jer je došlo do značajnog porasta količine brodova koji su stigli u luku. Brodovi koji su se punili gorivom u lukama Malte pomogli su trgovini Entrepôt, donoseći dodatne prednosti ostrvu.

Međutim, privreda je počela da opada krajem devetnaestog veka, a do 1940-ih, privreda Malte je bila u teškim problemima. Jedan od razloga je bio veći raspon modernih komercijalnih brodova, što je zahtijevalo manje zaustavljanja za punjenje goriva.

Primarni resursi Malte su sada krečnjak, povoljan geografski položaj i produktivna radna snaga. Malta stvara samo oko 20% svojih potreba za hranom, ima ograničene izvore slatke vode zbog ljetne suše i nema domaće izvore energije osim potencijala za solarnu energiju iz svog obilnog sunca. Vanjska trgovina (koja djeluje kao čvorište za pretovar tereta), industrija (posebno elektronika i tekstil) i turizam su važni za ekonomiju.

Filmska produkcija postaje sve važniji dio malteške ekonomije. Prvi igrani film snimljen je na Malti 1925. (Sinovi mora); od tada je na otoku u potpunosti ili djelomično proizvedeno oko 100 igranih filmova. Malta je delovala kao „zamena“ za širok spektar mesta i istorijskih era, uključujući staru Grčku, stari i moderni Rim, Irak i Bliski istok, između mnogih drugih. Malteška vlada je 2005. godine uspostavila finansijske poticaje za filmske stvaraoce. Trenutni finansijski podsticaji za strane produkcije su 25%, plus dodatnih 2% ako Malta bude Malta; to znači da proizvodnja može dobiti do 27% povrata na kvalifikovane troškove na Malti.

Vlada značajno ulaže u obrazovanje, posebno u fakultet.

Pripremajući se za pristupanje Malte Evropskoj uniji 1. maja 2004. godine, privatizovao je nekoliko državnih preduzeća i liberalizovao tržišta. Na primjer, 8. januara 2007. Vlada je objavila da prodaje svojih 40% udjela u MaltaPost-u kako bi zaključila petogodišnji proces privatizacije. Malta je uspjela privatizovati telekomunikacije, poštanske usluge, brodogradilišta i brodogradnju 2010. godine.

Malta je uložila značajne napore da se pozicionira kao svjetski učesnik u industriji upravljanja prekograničnim fondovima. Malta, koja se takmiči sa zemljama kao što su Irska i Luksemburg, ima jedinstvenu mješavinu višejezične radne snage i snažnog pravnog sistema. Malta ima mješovitu reputaciju po pitanju transparentnosti i indeksa DAW od 6, ali će se i jedno i drugo vjerovatno poboljšati kako zemlja implementira sveobuhvatniji regulatorni okvir za finansijske usluge. Malta ima nadležnog regulatora za razvoj poslovanja, MFSA, i nacija je bila uspješna u namamljivanju kockarskih kompanija, registraciji aviona i brodova, izdavanju bankarskih dozvola za kreditne kartice i administraciji fondova. Pružaoci usluga u ovim sektorima, posebno fiducijarna i povjernička poduzeća, važna su komponenta plana razvoja otoka. Malta je postigla značajan napredak u usvajanju direktiva EU o finansijskim uslugama kao što su UCIT IV i, uskoro, AIFMD. Malta je privukla niz velikih kompanija, uključujući IDS, Iconic Funds, Apex Fund Services i TMF/Customs House, kao platformu za alternativne menadžere imovine koji moraju poštovati nove propise.

Malta i Tunis trenutno razmatraju ekonomsku upotrebu svog zajedničkog epikontinentalnog pojasa, posebno za istraživanje nafte. O sličnim sporazumima se razgovara i između Malte i Libije.

Na Malti nema poreza na imovinu. Njegovo stambeno tržište, posebno oko lučkog regiona, je u procvatu, a cijene stanova u mjestima kao što su Sliema i Gzira rastu.

Prema statistici Eurostata, malteški BDP po glavi stanovnika iznosio je 21,000 eura u 2010. godini, što predstavlja 86% prosjeka EU.

Malta je potpisnica Šengenskog sporazuma.

Posetioci izvan EU, uključujući Amerikance, moraju da popune kartu za sletanje, koja se dobija na određenim avionima (ponekad) ili na ulaznoj sali aerodroma iz male kutije između carinika.

Malta ima svoju nacionalnu avio-kompaniju, Air Malta, koja ima česte letove do brojnih evropskih, sjevernoafričkih i bliskoistočnih destinacija.

Ryanair opslužuje sljedeće aerodrome: London Luton, Edinburgh, Eindhoven, Dublin, Madrid, Marseille, Trapani, Bristol, Piza, Kaunas, Kraków, Stockholm (Skavsta), Sevilla, Valencia, Venecija (Trevizo), Wroclaw, Girona, Birmingham i Bari. Easyjet obavlja letove za i iz Belfasta, Manchestera, Newcastlea, Rima, Milana Malpense i London Gatwicka. Norwegian obavlja letove za i iz Kopenhagena i Osla. Jet2 obavlja letove za i iz East Midlandsa, Glasgowa, Leeds Bradforda, Manchestera i Newcastlea.

Aerodrom na ostrvu, Međunarodni aerodrom Malta (IATA: MLA), nalazi se u Luqi.

Izvan zgrade terminala su autobusi za različita mjesta na ostrvu (Valletta, Sliema, St. Julian's, i tako dalje). Autobuska stanica ima automate za prodaju karata i red vožnje. Od maja 2016. jednosmjerna karta za odrasle ljeti košta 2.00 € (1.50 € zimi). Do Valete ili Slijeme potrebno je oko 40-50 minuta.

Postoje redovni brzi trajekti za Kataniju, Sicilija (3 sata) i Pozzallo, Italija (90 minuta), iako voda može biti burna sa visokim talasom ako je vjetrovito. Na velikim putničkim brodovima putovanje traje skoro duplo duže, ali su cijene znatno niže, što ga čini savršenim za vozače automobila, kamiona ili kampera. Livorno, Salerno, Rim (Civitavecchia), Palermo, Genova i Tunis su među ostalim destinacijama. Avio-kompanije sa popustom kao što su Ryanair, Windjet i Efly, s druge strane, mogu biti zgodnije, jer su troškovi letenja ponekad jednaki cijeni izleta brodom.

Sve do jula 2011. jedno od užitaka Malte bio je njen šarmantno zastarjeli sistem javnih autobusa, koji se uglavnom sastojao od britanskog izvoza iz 1950-ih, ukrašenog više siterca nego božićnog drvca i ikona svakog svetaca u Bibliji, a zatim i nekih.

Autobusi su savremeni, udobni i klimatizovani od 2011. godine. Malta Public Transport Services Ltd je preuzela autobusku uslugu na Malti od Arrive 1. januara 2014. godine, nakon što je njihov autobuski sistem propao za manje od tri godine.

Jedno putovanje košta 2.00 € (1.50 € zimi) i može se kupiti direktno od vozača. Omogućava vam da putujete u roku od dva sata, uključujući promjenu linija (ali ne i povratak), dok ne stignete na odredište.

Ako želite da ostanete i putujete po Malti nedelju dana ili duže, predlaže se sedmična karta za 21 €. Može se kupiti na kioscima duž terminala Valetta i na određenim autobuskim stanicama. Više nije dostupan kod vozača ili automata.

Novi sistem autobusa je mnogo efikasniji od prethodnog (pre 2011. godine), iako je daleko od besprekornog. Budući da toliko linija polazi iz Valette, gotovo je uvijek neophodno proći tamo. Drugi problem je što su autobusi na rutama koje prolaze kroz turistička područja često pretrpane, posebno vikendom. Kao rezultat toga, gotovo je uvijek nemoguće ukrcati se na stanici koja nije prva; bista neće ni stati. Sa tako niskom frekvencijom (većina linija saobraća svakih 30, 60 ili 90 minuta), morate čekati sljedeći autobus... koji će sigurno biti i krcat. Kao rezultat toga, preporučuje se da prvo odete do prve autobuske stanice (npr. Valletta), iako je ona u drugom smjeru, a zatim krenete linijom u željenom smjeru. Da biste otišli na Gozo iz St. Juliana, na primjer, vratite se u Vallettu (ili Sliema Ferries ako koristite liniju 222), a zatim nastavite prema Gozu.

Također je vrijedno napomenuti da autobusi često mijenjaju rute na krajnjim stanicama. Odnosno, ne gledajte u broj autobusa dok se potpuno ne zaustavi i nema ljudi, jer on može promijeniti svoj broj u tom trenutku (npr. autobus može doći u Vallettu pod brojem 51, ali onda otići kao broj 53) .

Konačno, (novi) autobuski sistem je i dalje neslavno trom, sa brojnim skretanjima i autobusima koji su često zatečeni u saobraćajnim gužvama, posebno oko 6:2016. Kao rezultat, nemojte žuriti, nego odvojite vrijeme!

Bijeli taksi mogu biti označeni na ulici na Malti. Budžet 15 € za mala putovanja i ne više od 35 € za povratno putovanje preko ostrva. Taksiji koji napuštaju aerodrom sada imaju tarife koje je odobrila vlada u rasponu od 10 do 30 eura.

Isprobajte jednu od lokalnih "Black cab" taksi kompanija kao što su Active Cabs Malta Taxi by Sean Taxi Service, Peppin Transport (jeftinije online cijene), Malta Transfer Airport shuttle Malta Taxi Online uz visok kvalitet usluge omogućava vam da rezervirate online sa UK ili Malta aerodromski transferi za jeftinije aerodromske transfere i lokalne taksije. Njihove cijene su često jeftinije od bijelih taksija, ali se moraju unaprijed rezervirati (najmanje petnaest minuta unaprijed).

Ako želite da krenete u obilazak taksijem, najbolje je da ga unaprijed zakažete uz dogovorenu naknadu i dogovorite se za preuzimanje iz vašeg hotela ili apartmana. Putovanja treba da budu kratka, otprilike 3 do 4 sata. Vozilom možete posjetiti Mdinu, Rabat, Mostu, Vallettu i Plavu pećinu. Neki tvrde da je prilikom posjete istorijskim lokalitetima poželjno zaposliti sertifikovanog turističkog vodiča (koji će nositi svoju dozvolu dok je na turneji) i da taksisti često daju netačne informacije.

Iznajmljivanje vozila na Malti je divan način za istraživanje nacije jer je jeftino, a uslovi vožnje su se značajno poboljšali u posljednjih 10 godina. Posjedovanje vlastitog vozila omogućava vam da maksimalno iskoristite svoj odmor i istražite brojne skrivene dragulje koje ova mala ostrva mogu ponuditi.

Obično je poželjno unaprijed rezervirati najam vozila putem interneta jer je to jeftinije od rezervacije kada stignete. Prema tržištima Mediterana, cijene najma vozila na Malti su izuzetno niske. Svaki vozač i dodatni vozači moraju sa sobom imati svoje vozačke dozvole kako bi bili zaštićeni osiguranjem koje pruža lokalna kompanija za iznajmljivanje vozila.

Iznajmljivanje automobila je takođe dostupno na Međunarodnom aerodromu Malta, sa nekoliko velikih kompanija, uključujući Active Car Rental, Avis, Hertz, Europcar, First Car Rental i Economy Rent a Car, koji imaju šalter za iznajmljivanje automobila na aerodromu.

Postoji i niz lokalnih kompanija za iznajmljivanje koje rade na bazi Meet & Greet na aerodromu; većinu vremena ove organizacije klijentima nude prilagođeniju uslugu.

Popularni brendovi imaju GPS pokrivenost ostrva; ipak, provjerite sa svojom kompanijom za iznajmljivanje da li vam je ovo dostupno. Popularno vjerovanje je da GPS mapiranje Malte nije sasvim pouzdano, s nekim rutama ucrtanim na GPS-u koji vas šalju jednosmjernim ulicama bez prethodne najave; bolje je koristiti zdrav razum u kombinaciji sa ovom tehnologijom. Kada je u pitanju davanje uputstava, Maltežani su možda zaista prijatna grupa ljudi.

Unutar Malte

Na Malti postoje brojne trajektne linije, od kojih najpoznatije povezuju Valetu sa Sliemom i Valetu sa Birguom.

Između Malte i Goza

Postoji redovna trajektna linija između Irkewwa na Malti i Marra na Gozu, koja vozi svakih 45 minuta ljeti i skoro isto toliko često zimi (sa nižim frekvencijama uveče i vrlo niskom frekvencijom noću). Na kraju Goza možete kupiti povratnu kartu za 4€65. (nije potrebna karta na Malti, iako možete kupiti povratnu kartu odatle i uštedjeti vrijeme na Gozu). Također, imajte na umu da brod nije baš na vrijeme, a može čak i krenuti prije roka.

Za Comino

Postoje sporadične usluge za Comino.

Iznajmljivanje bicikla na Malti nije rasprostranjena ili popularna aktivnost, ali je jeftino i pruža dovoljno slobode za istraživanje. Tvrtke za iznajmljivanje bicikala mogu se naći po cijelom otoku, no obično ih je najbolje rezervirati unaprijed putem njihovih web stranica kako biste izbjegli razočaranje.

Biciklizam je jedinstven i ugodan način da vidite Maltu i Gozo, koji su poznati po svojoj maloj veličini. Biciklizam na zapadnoj obali Malte, u regijama Dingli Cliffs i Fomm ir-Rih, je fantastična opcija jer su udaljeni od prepunih gradova i pružaju lijepu perspektivu.

Međutim, treba napomenuti da je većina puteva na Malti opasna za bicikle; većina malteških vozača je neprijateljski raspoložena prema biciklistima, a nema biciklističkih staza. Preporučljivo je ostati na seoskim putevima i iznajmiti brdske bicikle jer seoski putevi mogu biti grubi i neugodni za gradske bicikle. Ljeti izbjegavajte vožnju između 11 i 4 sati jer su vrućine neugodne.

U proteklih nekoliko godina, sektor čartera jahti na Malti značajno se proširio. Povoljan poreski režim Malte za komercijalne jahte, u kombinaciji sa njenom centralnom lokacijom usred Sredozemnog mora, rezultirao je dostupnošću velikih, dobro poznatih čarter jahti, kao što je Maltese Falcon, kao i širokog spektra malih i srednje jahte za dnevne i nedjeljne čartere. Marina Grand Harbour se pojavila kao primarna lokacija za bareboating (self-hire čarter jahti). Sunseeker Experience, Yachthelp i Navimerian Malta charters jahti imaju svoje sjedište ovdje.

• Ostrvo Malta
  najveće od tri malteška ostrva i mesto glavnog grada Valete, ima najviše posetilaca sa velikom razlikom
• Kumin
  malo ostrvo sa pravim osećajem izolacije; većina je rezervat prirode
• Gozo
  poznat po svojim slikovitim brdima i bogatoj istoriji

• Valletta— glavni grad, nazvan po Jean Parisot de la Valette, francuskom plemiću koji je služio kao Veliki majstor Reda Svetog Ivana i predvodio branioce tokom turske opsade Malte 1565. godine. drevnih struktura zbijenih na malom prostoru.
• Cottonera (Tri grada) — Termin koji se daje za tri istorijska i antička grada Birgu (aka Vittoriosa), Isla (aka Senglea) i Bormla (poznata kao Cospicua), koji su povezani utvrđenjima izgrađenim u 16. veku poznatim kao Cottonera linije.
• Marsaxlokk — Marsaxlokk je ribarsko naselje na jugu ostrva. Svake nedjelje održava se velika pijaca.
• Mdina — Mdina je mirna i dobro očuvana drevna prijestolnica Malte. 'im-dina' se izgovara kao 'im-dina'
• Rabat — dom nekoliko drevnih lokaliteta, uključujući katakombe sv. Pavla i Domus Romana (ranije poznat kao Rimska vila)
• St. Julian's — St. Julian's je idealna lokacija za noćni život i zabavu.
• Sliema — je maloprodajni kvart koji se nalazi odmah sjeverno od Valette.
• Viktorija — Glavni grad Goza je Viktorija.
• Żejtun — najveći grad na jugu Malte i jedan od najstarijih u zemlji.

• Hagar Qim i Mnajdra – Dvije zadivljujuće građevine iz kamenog doba smještene su na liticama jugozapadne Malte. Njihova veličanstvenost sada je okružena zaštitnim šatorima i novom dvospratnom strukturom.
• Ġgantija – Na ostrvu Gozo postoji još jedna neolitska relikvija.
• Tarxien Temples – Tarxienov neolitski hram.
• Mellieħa – Malteško selo omeđeno najvećim i najljepšim pješčanim plažama na ostrvu.
• Zlatni zaljev – Na sjeverozapadnoj obali otoka, jedna od najljepših pješčanih plaža Malte; Hotel Radisson koji gleda na njega malo kvari pogled, osim ako ga ne gledate iz hotela.
• Gajn Tuffieha – „Proleće jabuke“, poznato i kao „Long Steps Bay“, nalazi se odmah ispod Zlatnog zaliva. Jednako lijepo, ako ne i više (netaknut krajolik), a mnogo manje prometno tokom špice sezone.
• Plavi Grotto – Grupa od sedam pećina i uvala na južnoj obali Malte poznata po dubokom plavom moru i prekrasnim prirodnim stijenama. Mali tradicionalni čamci, pod vodstvom veselih malteških vodiča, polaze s dobro označenog pristaništa nedaleko od glavne ceste duž južne obale kako bi stigli do Plave pećine.
• Hipogej Ħal-Saflieni – Podzemna konstrukcija datirana između 3000. i 2500. godine prije Krista. Rezervacije se moraju izvršiti unaprijed.
• Ghar Dalam – Praistorijska pećina sa relikvijama pleistocenskog perioda.
• Clapham Junction – Deo zapadne centralne Malte (blizu Buskett Woodsa) ima duboke rupe u stijenama koje su izgleda nastale u dalekoj prošlosti vagonima ili kolicima. Neke od ovih kolotečina preklapaju se u kamenim grobovima u kamenu, što ukazuje da su postojale prije grobnica. U blizini se nalaze ogromne pećine koje su nekada bile naseljene trogloditima.
• St.Thomas Bay – Šarmantna uvala jedan kilometar iza Marsaskale, sa nagnutim, izgrađenim područjem s jedne strane i pustim bijelim liticama Munxara s druge. Ljeti postoje dvije male pješčane plaže pogodne za kupanje. Sada postoji 'prozor' na litici ispod Munxara. Iza Munxar Pointa, nalaze se zapanjujuće bijele litice sa dvije ogromne i duboke pećine. Mnogi ribari amateri u okolini posjeduju kućice za čamce i pecaju kad god je voda mirna.
• St.Peter's Pool – Delimara je prirodna uvala koja se nalazi južno od Malte. Čini se da je to prirodno formiran bazen usječen u stijene.
• Mosta Dome – Mosta Dome je treća po veličini kupola u Evropi i deveta po veličini kupola na svijetu. 9. aprila 1942. godine u crkvi je eksplodirala bomba tokom verske službe kojoj je prisustvovalo oko 300 ljudi. Srećom, uređaj nije eksplodirao.
• Manoel Island– Ostrvo Manoel se nalazi u Gziri i samo se ponekad koristi za određene događaje/aktivnosti.

Mdina, poznatiji kao Tihi grad, je istorijski grad koji se nalazi na visokom brdu u centru ostrva. Ovaj dvorac, okružen slikovitim gradom Rabatom, jedan je od najvećih dragulja Malte, koji nudi arhitekturu, istoriju i vrhunsku šoljicu kafe sa spektakularnim pogledom. Kada izletnici odlaze, Mdina postaje izuzetno tiha i lijepa noću.

Valeta je uporediva po tome što ima bogatu istoriju, ali kao savremena prestonica, znatno je živahnija i modernija, funkcioniše i kao maloprodajni centar danju i kao niz muzeja i kulturnih atrakcija noću. Ko-katedrala Svetog Ivana, koju je sagradio jedan od ranih velemajstora vitezova Hospitalera, posebno je vrijedna pažnje. U njemu se nalaze brojne kapele viteških jezika, kao i Karavađove slike, tapiserije i drugi artefakti od ogromnog značaja za maltešku istoriju. Na samim katovima katedrale nalaze se grobovi najčuvenijih vitezova Reda svetog Ivana, a kripta, iako je zabranjena za posjetitelje, sadrži ostatke nekih od najistaknutijih velemajstora grada, uključujući osnivača grada Jeana de Valettea.

Megalitski hramovi Malte su među najstarijim građevinama na svijetu i kao takvi uvršteni su na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na ostrvima Malta i Gozo postoji sedam megalitskih hramova, od kojih je svaki proizvod jedinstvene evolucije. Dva Ggantijina hrama na ostrvu Gozo vredna su pažnje po svojoj masivnoj arhitekturi iz bronzanog doba. S obzirom na ograničene resurse dostupne njihovim arhitektama, hramovi Hagar Qim, Mnajdra i Tarxien na ostrvu Malta su arhitektonska čuda. Kompleksi Ta'Hagrat i Skorba pokazuju kako se tradicija gradnje hramova prenosila na Malti. Imajte na umu da je ulaz u Hypogeum ograničen na maksimalno 60 osoba svaki dan (10 osoba u šest smjena), stoga se karte moraju kupiti unaprijed.

Na Gozu prevladava rustikalni osjećaj. Billy Connolly je prije mnogo godina kupio kuću na Gozu jer mu se svidjela mirna i ugodna atmosfera ostrva. Posjetioce će privući veličanstvena geografska karakteristika Unutrašnjeg mora, koje je presjeklo Mediteran. Citadela, Gozoov ekvivalent Mdini, također se mora posjetiti. Gozo se nalazi 5 kilometara sjeverozapadno od Malte i do njega se stiže na 25 minuta vožnje trajektom od Cirkewwa, glavne luke Malte.

Rijetko posjećeni južno od Malte potencijalna je alternativa za posjet ako želite svjedočiti tradicionalnijem malteškom životu. Gradovi poput Ghaxaqa često ostaju neprimijećeni, iako se najbolje crkve na ostrvu mogu naći na jugu. Mnoge crkve na Malti dokaz su stila i arhitekture svake ere. Mnoge zajednice na sjeveru izgubile su svoju kulturu kao rezultat sve veće urbanizacije, iako je to manje primjetno na jugu Malte.

Posjetite li Maltu tokom ljeta, svakako posjetite neku od gradskih/seoskih fešta. Svaki grad ili zaselak ima barem jednu svečevu slavu. Gozba obično traje nedelju dana (obično od ponedeljka do nedelje), pri čemu je subota najprometniji dan. Tokom ove sedmice, selo ili grad će biti ukrašeni raznim ukrasima i umjetničkim djelima poput skulptura, svjetala i slika na tapiseriji. U većini slučajeva, gozba bi također uključivala i zračnu i zemaljsku pirotehniku ​​(koja je prilično spektakularna i prilično jedinstvena za Maltu). U većini slučajeva, zemaljski vatromet se prikazuje kasno uveče dan prije pravog praznika. Postoje varijacije među seoskim gozbama, a neke su privlačnije i poznatije od drugih. Neki od najpoznatijih praznika su Gospa od ljiljana u Mqabbi (treća nedjelja u junu), Sveti Filip u Zebbugu (druga nedjelja juna), planina Karmel u Zurriequ (nedjelja prije posljednje nedjelje u julu), Sveta Marija Imqabba, Qrendi i Ghaxaq (15. avgusta), Sveta Katarina od Zurrieqa (prva nedelja septembra) i Rođenje Naše Gospe u Naxxaru (8. septembra).

Tokom mjeseca aprila, u regiji Valletta/Floriana održava se vatromet, kada se nekoliko proizvođača vatrometa takmiči prikazujući svoje najbolje zemaljske i vazdušne prikaze. Neverovatno je, a najbolje od svega, prisustvovanje je besplatno.

Nekoliko festivala vina održava se tokom ljeta, od kojih se dva održavaju u Valletti, a jedan u Qormiju. To je fantastična prilika da probate razna malteška vina po vrlo niskim cijenama. (Na festivalima vina Qormi i Delicata u septembru i avgustu kupujete šolju od 10 evra i možete da pijete koliko želite; na festivalu vina Marsovine u julu kupujete šolju plus 14 žetona za 10 evra.) Ta' Qali takođe ima festival piva (jul-avgust).

Konačno, megalitski hramovi na Malti su najstarije samostojeće građevine na svijetu, a planinarenje po prirodi se toplo preporučuje. Najpopularnija turistička mjesta, Sliema i St. Julians, vjerojatno imaju najmanje ponude u smislu okusa Malte, ali su i dalje najpopularnije. Oni su najsavremenije mesto, sa najdrevnijim građevinama koje su srušene da bi nahranile ogroman građevinski sektor privrede. Ovdje se nalazi glavna četvrt noćnog života Malte, posebno Paceville.

Probajte neke od lokalnih delicija. Ostrvo je idealno za sportove na vodi i aktivnosti na plaži tokom cijelog ljeta. Neki su Maltu okarakterisali kao muzej na otvorenom, i malo je vjerovatno da će nedostajati stvari za vidjeti tokom posjete. Ako se bolje pogleda, svaka opština ima svoj poseban skup atrakcija koje nudi. Većina Maltežana nije ni vidjela sva čuda i atrakcije koje naše ostrvo nudi. Planinarenje na selu pruža aromu ruralne Malte, posebno ako se obavlja duž obale Goza. Iako tenis nije dobro poznat na Malti, on je popularan sport na ostrvima. Tenisači svih nivoa mogu se okupiti na brojnim teniskim terenima koji se nalaze širom Malte kako bi odigrali partiju tenisa ili gledali utakmice regularne sezone. Tenis je sport koji se na Malti može praktikovati tokom cijele godine zbog blagog okruženja, čak iu zimskim mjesecima. Jedrenje je fantastičan izbor jer Malta ima zadivljujuću raznolikost pećina, prekrasnih zalazaka sunca i drugih znamenitosti. Ostrvo je okruženo beskonačnim brojem plaža.

Postoji nekoliko fantastičnih godišnjih događaja koje vrijedi posjetiti. Karneval u Valletti održava se u februaru/martu. Događaji nacionalnog malteškog karnevala održat će se u Valletti i Floriani. U glavnom gradu i Florijani održaće se takmičenja u plesu i kostimima, nakon čega će uslediti defilei sa trijumfalnim plovcima, bendovima, grotesknim maskama i puno plesa. Malteški karneval je slavlje radosti, boja, umjetnosti i sreće koje se događa jednom u životu.

Malta je odlična destinacija za ronjenje, s ronjenjem koje je dostupno tijekom cijele godine. Temperatura vode kreće se od hladnih 14°C u februaru/martu do blagih 26°C u avgustu. Bistrina vode je obično odlična, što je čini idealnom lokacijom za učenje ronjenja.

Mjesta za ronjenje su u blizini plaže. Kao rezultat, većina ronjenja počinje tamo, čineći sve jednostavnijim i jeftinijim. Među odredištima za ronjenje nalaze se stjenoviti grebeni, olupine i špiljsko ronjenje (posebno je zanimljivo ronjenje u Unutrašnjem moru na Gozu). Tokom toplijih mjeseci možete očekivati ​​da ćete pored tipične morske trave i podvodnih grebena naići na tunu, hobotnicu, murenu, morske konjiće, vatrene crve i meke korale.

Malta, kao ostrvo usred Mediterana, ima mnoštvo odličnih lokacija za surfanje koje se protežu duž cijele obale. Ljeti je prosječna temperatura zraka 31 stepen Celzijusa, a temperatura vode je ugodnih 25 stepeni Celzijusa, što pruža idealne uslove za sate u prelijepom plavom okeanu. Ghallis, Palm Beach i St Thomas su sve lokacije za surfanje na sjevernoj obali Malte koje su u blizini turističkog središta.

Na malteškim otocima Božić je prvenstveno vjerska proslava. To je zbog činjenice da su većina Maltežana katolici. Razne božićne jaslice ili Presepji, kako ih zovu na malteškom, mogu se vidjeti na izložbama u crkvama, trgovačkim centrima i drugim javnim mjestima tokom praznične sezone.

Maltežani imaju brojne božićne tradicije koje su jedinstvene za ostrvo. Qagaq tal-Gasel je popularno tradicionalno božićno jelo. Ovo su lagani prstenovi punjeni medom.

Maltešku hranu je teško pronaći, ali ipak postoji. Na hranu koja se konzumira je pod uticajem italijanske kuhinje. Većina restorana u odmaralištima kao što je Sliema uglavnom je namenjena britanskim posetiocima, sa hranom u pabovima kao što su meso i tri povrća ili bangers i kaša, a "pravu" maltešku hranu je teško pronaći. Zec (fenek) je jedan od otočkih specijaliteta, a popularna su i sitna slana peciva poznata kao pastizzi.

Fenkata, zečja gozba koja se kuva preko noći u vinu i lovorovim listovima, malteška je slavljenička večera. Prvo jelo su obično špageti sa umakom od zeca, a zatim pirjano ili prženo zečje meso (sa ili bez umaka). Potražite restorane samo za fenkata, kao što je Ta L'Ingliz u Mgarru.

Prava malteška kuhinja je jednostavna i usredsređena na ribu i povrće – vrstu hrane kojoj bi siromašni farmer, ribar ili zidar imao pristup. Soppa ta' l-armla (udovičina supa), na primjer, je samo krupna kaša od povrća koje je po sezoni, kuhana u gustom temeljcu od paradajza. Zatim tu je arjoli, koji je začinjen i nauljen julien od povrća u koji se dodaju mahunarke, bigilla, pire od mahunarki i začinskog bilja i sve druge delicije koje su dostupne, poput malteške kobasice (konfekcija od ljutog mljevenog svinjskog mesa, korijandera sjemenke i peršun umotan u sluznicu želuca) ili bejniet (jednostavni sirevi od kozjeg ili ovčjeg mlijeka i sirila,

Malteška kobasica je veoma fleksibilna i ukusna. Može se jesti svježa (uprkos izgledu, svinjetina je usoljena), sušena ili pečena. Odlična je ideja probati ga kao dio malteškog placa, koji postaje sve popularniji u turističkim restoranima. Sušeni paradajz i bigilla sa vodenim krekerima su veoma ukusni. Do kraja ljeta može se napuniti prženim lampuki (riba delfin) u sosu od paradajza i kapara.

Probajte komad ob bi-ejta, koji je kvasni malteški kruh izrezan na velike komade, ili beskvasna ftira pečena i servirana natopljena uljem. Hleb se zatim premaže debelim premazom jake paradajz paste pre nego što se prelije (ili napuni) maslinama, tunjevinom, sušenim paradajzom, kaparima i opcionim arjolijem (također poznat kao ardiniera u osnovnoj verziji).

Napravite diverziju i ručajte ili večerajte u Farmer's Baru u Ebbiegu, na ruti između Mgarra i Golden Baya ako imate vozilo. Tradicionalna malteška kuhinja dostupna je u ležernom okruženju po razumnim cijenama (manje od 10 € po osobi). Ako želite da jedete zeca (fenek), rezervišite unapred i imajte na umu da jedno jelo za troje lako nahrani četiri osobe. Dođite ranije (u 12 sati na ručak i 19 sati na večeru) ili se snađite sa onim što vam je ostalo u kuhinji.

Kinnie, bezalkoholno gazirano piće napravljeno od gorkih narandži (nazvanih "chinotto narandže") i pomalo podsjeća na Martini, karakteristično je bezalkoholno piće koje potječe s Malte.

Cisk (izgovara se "Chisk") je lokalno pivo, a po britanskim standardima ima izuzetno jeftinu cijenu za premium lager (4.2 posto po zapremini). Ima izrazito slađi okus od ostalih evropskih lagera i svakako ga vrijedi probati. Blue Label Ale, Hopleaf, 1565, Lacto („mliječni stout“) i Shandy su druga lokalna piva koja se pripremaju u istom poslu koji proizvodi Cisk (tipična britanska mješavina predmješavine jednakih mjera lagera i 7-UP). Druga piva, kao što je '1565', proizvedena i flaširana u malteškoj pivari Lowenbrau, razvijena su u direktnom rivalstvu sa Cisk-om. Od kraja 2006. na tržištu je dostupno još jedno pivo pod nazivom „Caqnu“, koje proizvodi posebna firma. Mnoga piva, uključujući Carlsberg, Lowenbrau, SKOL, Bavaria, Guinness, Murphy's stout i ale, Kilkenny, John Smith's, Budweiser, Becks, Heineken, Efes i druga, uvoze se iz drugih zemalja ili proizvode po licenci na Malti.

Iako Malta ima dvije autohtone vrste grožđa, Girgentina i ellewza, većina malteškog vina proizvodi se iz uvezenih vinograda. Malteška vina proizvedena direktno od grožđa obično su odličnog kvaliteta, a istaknuti su primjeri Marsovin i Delicata, razumne cijene, a cijene se kreću od 60-95 ct po boci. Oba vinograda proizvode i kvalitetna vina koja su dobila mnoga međunarodna priznanja. Postoje i mnogi amateri koji proizvode vino u svoje slobodno vrijeme, koje se povremeno može nabaviti u lokalnim trgovinama i restoranima, posebno u Mgarr i Siiewi. Vrhunska vina Meridiana izvanredna su ilustracija predanosti koja se može pronaći u lokalnim vinogradima.

Paceville (izgovara se "pach-a-vil"), koji se nalazi sjeverno od St. Julian'sa, glavno je područje noćnog života Malte. Mladi Maltežani (još srednjoškolci) putuju sa svih krajeva ostrva na zabavu, tako da ovde postaje velika gužva, posebno vikendom (takođe donekle srijedom, za opijanje sredinom sedmice). Gotovo svi pabovi i klubovi su besplatni, tako da možete ići od jednog do drugog dok ne otkrijete nešto što vam se sviđa. Paceville svakako vrijedi posjetiti zbog živahnog okruženja, jeftinog pića i odsustva pokrića. Populacija noćnog života stari nešto nakon ponoći, kada se većina mladih ukrcava u autobuse koji se vraćaju u svoje rodne gradove da dočekaju policijski čas. Paceville je i dalje otvoren do ranih jutarnjih sati, posebno vikendom.

Iznenađujuće, na Malti nema mnogo kiše, a gotovo sva pitka voda uzima se iz mora preko ogromnih postrojenja za desalinizaciju na zapadnoj obali ostrva, ili iz podzemnog vodonosnika.

Na Malti se koristi euro. To je jedna od mnogih evropskih zemalja koje koriste euro. Sve euro novčanice i kovanice su zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj EU.

Jedan evro se sastoji od 100 centi.

Zvanični znak eura je €, a njegov ISO kod je EUR. Cent nema službeni simbol.

Osim eura, glavne valute se ne prihvataju kao novac bez berze. Oni su bili općenito prihvaćeni prije mnogo godina i mijenjani su u hodu u restoranima i pabovima. Dakle, ako imate dolare ili funte, bolje je da ih pretvorite u jednoj od brojnih mjenjačnica ili banaka koje se nalaze po cijelom otoku prije nego što krenete van.

transport

Po evropskim standardima, troškovi transporta su niski. Cijena sedmične karte za autobus je 21 €.

hrana

U poređenju sa zapadnoevropskim gradovima, cijene hrane su pristupačne. Pica veličine malteške u dobrom restoranu košta između 7 i 12 eura. Grickalice (sendviči, hamburgeri i komadi pizze) se kreću od 1€50 do 5€.

Glavno jelo u restoranu više klase obično košta između 20 i 30 €.

Malta ima najviše dana odmora u Evropskoj uniji. Od 2005. godine praznici koji padaju u subotu ili nedjelju nisu uključeni u fond odsustva zaposlenih.

• 10. februar – praznik Svetog Pavla, zaštitnika Malte (Jum San Pawl)
• 31. mart – Dan slobode (Jum il-Ħelsien)
• 7. jun – Sette Giugno
• 8. septembar – Dan pobjede (Jum il-Vitorja)
• 21. septembar – Dan nezavisnosti (Za nezavisnost)
• 13. decembar – Dan Republike (Za Republiku)

• 1. januar – Nova godina (L-Ewwel tas-Sena)
• 10. februar – praznik brodoloma Svetog Pavla na Malti (Nawfraġju ta' San Pawl) – apostol je svetac zaštitnik Malte
• 19. mart – praznik Svetog Josipa (San Ġużepp)
• Petak pred Uskrs – Veliki petak (Il-Ġimgħa l-Kbira)
• 1. maj – Dan radnika (Jum il-Ħaddiem)
• 29. jun – Praznik svetih Petra i Pavla, zaštitnika (L-Imnarja)
• 15. avgust – praznik Velike Gospe (Santa Marija)
• 8. decembar – praznik Bezgrešnog začeća (Il-Kunċizzjoni)
• 25. decembar – Božić (Il-Milied)

Slijedi popis praznika i posebnih dana na Malti. Sa izuzetkom datuma navedenih u prethodnom odjeljku, ovi praznici nisu službeni praznici, a na Malteškim ostrvima ovih dana se nastavlja uobičajeni posao. Budući da je Malta uglavnom rimokatolička, većina ovih praznika obilježava sećanje na svece ili događaje iz Svete Biblije.

Siječanj

Januar Maltežani zovu ix-xahar tal-bard, što znači „najhladniji mjesec“.

Februar

Maltežani zovu februar ix-xahar ta' San Pawl (mjesec sv. Pavla).

Mart

Maltežani zovu mart ix-xahar ta' San uepp, tal-Lunzjata u tar-ros (mjesec Sv. Josipa, Blagovijesti i Prodaja).

april

Maltežani zovu april ix-xahar tan-nwhar u ta' San Girgor (mjesec cvjetanja i sv. Grgura).

Sljedeći praznici su pokretni, jer se mogu održati u martu ili aprilu.

Maj

Maltežani zovu maj ix-xahar tal-tužan, tal-Madonna ta' Pompej (Mjesec žetve, Gospa od Pompeja)

Jun

Maltežani zovu jun ix-xahar tad-dris, tal-ejje, tal-Imnarja, u tal-Qalb ta' esù (mjesec žetve, lomača, Sv. Petra i Pavla i Svetog Srca).

Juli

Jul je poznat kao tal-Karmnu na malteškom (od Monte Karmela).

Avgust

Maltežani zovu avgust ix-xahar tal-frott, ta' Santa Marija u ta' San Lawrenz (Mjesec voća, Sv. Marije i Sv. Lovre).

Septembar

Septembar je na malteškom poznat kao ix-xahar tal-Vitorja, tal-Bambina, u tal-Grazzja (mjesec pobjede, rođenja Gospe i Gospe od milosti).

Oktobar

Maltežani zovu oktobar ix-xahar tar-Ruarju (mjesec krunice)

Novembar

Novembar je poznat kao ix-xahar tal-inig tal-weraq, tal-erwie, u tal-imwiet na malteškom (mjesec opalog lišća, duša i smrti).

Decembar

Maltežani zovu decembar ix-xahar tal-Milied u tal-Kunizzjoni (mjesec Božića i začeća) Bezgrešno začeće se slavi 8. decembra tradicionalnom feštom u Cospicua.

• Maltežani su ljubazni, darivani i uslužni, uprkos svom opreznom držanju.
• Maltežani govore glasnije od stanovnika s kontinenta, pa se može činiti da viču na vas iako je nivo normalan.
• Malta je prvenstveno rimokatolička nacija; vrckanje posetilaca, iako je u određenoj meri dozvoljeno, nije naklonjeno, posebno izvan St. Julian'sa i Pacevillea.
• Kada idete u crkvu, obucite se prikladno. Kao opšte pravilo, mužjaci moraju skinuti kape i sunčane naočare. Osigurajte da su vam koljena i ramena zaštićena. Neke crkve, posebno one na popularnim paket aranžmanima, nude šalove i/ili suknje svim gostima koji su neprikladno odjeveni.
• Ako je služba već počela, može vam biti odbijen ulazak u crkvu, pa dođite na vrijeme ako želite posjetiti.

Kultura Malte odražava različite kulture koje su stoljećima dolazile u kontakt s Malteškim otocima, od Feničana do Britanaca, uključujući susjedne mediteranske kulture i kulture naroda koji su vladali Maltom u dugim vremenskim periodima prije njene nezavisnosti 1964. .

Dok je moderna malteška muzika uglavnom zapadnjačka, tradicionalna malteška muzika sadrži ganu. Ovo uključuje pozadinsku muziku na narodnoj gitari jer se nekoliko pojedinaca, uglavnom muškaraca, naizmjenično raspravlja o nekoj temi u glasu pjevanja. Cilj improvizovanih tekstova je stvaranje prijatnog, ali teškog okruženja, a potrebne su godine priprema da se spoje neophodne estetske karakteristike sa sposobnošću da se uspešno raspravlja.

Malteška književnost je dokumentovana više od 200 godina. Novootkrivena ljubavna pjesma, s druge strane, svjedoči o književnoj aktivnosti na lokalnom jeziku koja datira još iz srednjeg vijeka. Malta slijedi romantično književno nasljeđe, što je kulminiralo pismima nacionalnog pjesnika Malte, Dun Karm Psaile. Sljedeći autori kao što su Ruzar Briffa i Karmenu Vassallo pokušali su da se distanciraju od rigidnosti formalnih tema i versifikacije.

Malteška književnost doživjela je najdramatičniju promjenu među pjesnicima, prozaistima i dramatičarima kasnih 1960-ih. Među istaknutim pjesnicima druge četvrtine dvadesetog vijeka su Mario Azzopardi, Viktor Fenech, Oliver Friggieri, Joe Friggieri, Charles Flores, Daniel Massa, Maria Ganado, Lillian Sciberras i Achille Mizzi. U književnosti, Frans Sammut (nacionalni moderni pisac Malte), Paul P. Borg i Joe J. Camillerile bili su pioniri avangarde; u pozorištu, značajna imena su Francis Ebejer, Alfred Sant, Doreen Micallef, Oreste Calleja, Joe Friggieri i Martin Gauci.

Sljedeća generacija autora znatno je proširila kolosijek, posebno u prozi. Mladi autori kao što su Guze' Stagno, Karl Schembri i Clare Azzopardi brzo se afirmiraju, dok su značajni pjesnici Adrian Grima, Immanuel Mifsud, Norbert Bugeja i Simone Inguanez.

Peter Serracino Inglott, Oliver Friggieri i Charles Briffa unijeli su pronicljiva historijska, filozofska i psihosocijalna pitanja u maltešku teoriju putem književne kritike. Ivan Kalus, sadašnji šef Odsjeka za engleski jezik na Univerzitetu Malta, također je poznati književni kritičar za engleski jezik u akademskim krugovima.

Drugi autori porijeklom s Malte ili Maltežanima stekli su ime u drugim zemljama. Među njima su bili i Treca Azopardi, najprodavaniji dečji autor Spasitelj Pirota, i strip umetnik/novinar Džo Sako.

Tokom svoje istorije, malteška arhitektura je bila inspirisana raznim mediteranskim civilizacijama, kao i britanskom arhitekturom. Najraniji stanovnici ostrva izgradili su gantiju, jednu od najstarijih proizvedenih samostojećih građevina na svetu. Brojni hramovi na Malti i Gozu bili su obdareni zamršenim dizajnom reljefa, uključujući spirale koje podsjećaju na drvo života i portrete životinja, dizajne obojene crvenim okerom, keramikom i ogromnom zbirkom skulptura ljudskog oblika, posebno Venere s Malte, graditelji neolitskih hramova između 3800. i 2500. godine prije Krista. Oni se mogu vidjeti u hramovima (posebno u hramovima Hypogeum i Tarxien), kao iu Nacionalnom muzeju arheologije u Valletti. Malta trenutno poduzima brojne građevinske projekte velikih razmjera, uključujući razvoj SmartCity Malta, M-tornjeva i Pendergardensa, kao i renoviranje mjesta kao što su Valletta Waterfront i Tigné Point.

Rimsko doba donijelo je izuzetno kitnjaste podove od mozaika, mermerne kolonade i klasičnu skulpturu, čiji su ostaci veličanstveno održavani i prikazani u rimskom Domusu, seoskoj kući odmah iza Mdinih zidina. Ranokršćanske slike koje krase grobnice pod Maltom pokazuju sklonost istočnoj, vizantijskoj estetici. Ove sklonosti su nastavile utjecati na rad srednjovjekovnih malteških slikara, iako su na njih više utjecali romanički i južnogotički stilovi. Malteški slikari, kao i njihovi kolege na susednoj Siciliji, potpali su pod uticaj škole Antonela da Mesine oko kraja 15. veka, koja je donela renesansne ideale i ideje u ornamentalnu umetnost na Malti. Malteški hramovi, kao što je Imnajdra, puni su istorije i imaju upečatljivu pozadinu.

Umjetnička baština Malte je procvjetala za vrijeme vladavine vitezova Svetog Ivana, koji su doveli italijanske i flamanske manirističke slikare da ukrašavaju svoje palače i crkve, a posebno Mattea Pereza d'Aleccia, čija se djela mogu naći u Magistralnoj palači i Konventualnoj crkvi Jovana u Valeti i Filipa Paladinija, koji je bio aktivan na Malti od 1590. do 1595. Manirizam je dugi niz godina uticao na sklonosti i težnje malteških slikara.

Caravaggiovo prisustvo na Malti, gdje je stvorio najmanje sedam djela tokom svog 15-mjesečnog boravka, dodatno je revolucioniralo lokalnu umjetnost. U oratoriju samostanske crkve sv. Ivana nalaze se dva najpoznatija Karavađova djela, Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja i Pismo Svetog Jeronima. Njegovo nasleđe nastavljaju lokalni slikari Giulio Cassarino (1582–1637) i Stefano Erardi (1630–1716). Barokni pokret koji je uslijedio, s druge strane, bio je predodređen da ima najveći trajni utjecaj na maltešku umjetnost i arhitekturu. Veličanstvene svodne slike Mattie Pretija pretvorile su strogi, maniristički interijer konventualne crkve sv. Ivana u barokno čudo. Preti je proveo poslednjih 40 godina svog života na Malti, gde je proizveo mnoga od svojih najvećih dela, koja su trenutno izložena u Muzeju lepih umetnosti u Valeti. Za to vrijeme, lokalni umjetnik Melchior Gafà (1639–1667) postao je istaknut kao jedna od najboljih baroknih skulptura Rimske škole.

Napuljski i rokoko uticaji su se pojavili u delima italijanskih slikara Luce Giordana (1632–1705) i Francesca Solimena (1657–1747) tokom 17. i 18. veka, a ovaj razvoj se može videti u delima njihovih malteških savremenika kao što je Giovanni Nicola. Buhagiar (1698–1752) i Francesco Zahra (1710–1773). Prelazak na Maltu Antoinea de Favraya (1706–1798), koji je preuzeo mjesto dvorskog slikara kod Velikog majstora Pinta 1744. godine, značajno je pomogao rokoko stilu.

Neoklasicizam je ušao među malteške umjetnike krajem 18. stoljeća, ali je ovaj trend preokrenut početkom 19. stoljeća, kao lokalne crkvene vlasti – vjerovatno u nastojanju da ojačaju katoličku odlučnost protiv uočene prijetnje protestantizma u ranim danima britanske vladavina na Malti – favorizirala i žarko promovirala vjerske teme koje je prigrlila nazarećanska rulja. Romantizam, ublažen realizmom koji je na Maltu donio Giuseppe Cal, utjecao je na "salonske" slikare s početka dvadesetog stoljeća kao što su Edward i Robert Caruana Dingli.

1920-ih, Parlament je stvorio Nacionalnu školu umjetnosti. Tokom posleratnog perioda rekonstrukcije, „Grupa moderne umetnosti“, u kojoj su bili Josef Kalleya (1898–1998), George Preca (1909–1984), Anton Inglott (1915–1945), Emvin Cremona (1919–1986), Frank Portelli ( r. 1922.), Antoine Camilleri (r. 1922.) i Esprit Barthet (r. 1919.), uvelike su obogatili domaću umjetničku scenu. Nacionalni muzej likovnih umjetnosti u Valletti izlaže radove slikara kao što je H. Craig Hanna.

Malteška kuhinja je pod velikim uticajem sicilijanske i engleske kuhinje, kao i španske, magrebinske i provansalske kuhinje. Mogu se uočiti razne geografske razlike, posebno na Gozu, kao i sezonske promjene povezane s dostupnošću hrane i kršćanskim svetkovinama (kao što su korizma, Uskrs i Božić). Hrana, posebno tradicionalna fenkata, tradicionalno je bila neophodna u formiranju nacionalnog identiteta (tj. jedenje dinstanog ili prženog zeca).

Prema Državnom zavodu za statistiku, Kinnie je najpopularnije malteško piće.

Prema istraživanju Charities Aid Foundation iz 2010. godine, Maltežani su bili najmilosrdniji ljudi na svijetu, sa 83 posto donira u dobrotvorne svrhe.

Malteške narodne priče sadrže razne priče o čudnim životinjama i natprirodnim pojavama. Manwel Magri, istraživač i pionir malteške arheologije, najtemeljitije ih je prikupio u svojoj temeljnoj kritici „rejjef Missirijietna“ („Basne naših predaka“). Sljedeći naučnici i akademici bili su motivirani ovom zbirkom informacija da prikupe tradicionalne priče, basne i legende iz cijelog arhipelaga.

Magrijevo djelo je također uticalo na seriju strip romana (objavio Klabb Kotba Maltin 1984.), s imenima kao što su Bin is-Sultan Jiewwe x-Xebba tat-Troniet Mewwija i Ir-Rjie. Mnoge od ovih priča su malteški pisci poput Trevora Ahre naveliko prepisali kao književnost za djecu. Dok se divovi, vještice i zmajevi pojavljuju u mnogim pričama, neke prikazuju potpuno malteška čudovišta kao što su Kaw kaw, Il-Belliega i L-Imalla. Zbog malteške preokupacije duhovnom (ili ceremonijalnom) čistoćom, mnoga od ovih stvorenja štite zabranjena ili ograničena mjesta i napadaju ljude koji su prekršili stroga pravila ponašanja koja su karakterizirala predindustrijsku kulturu otoka.

Tradicionalne malteške poslovice pokazuju kulturološki značaj rađanja i plodnosti: “i-wie mingajr tarbija ma fihx tgawdija” (i-wie mingajr tarbija ma fihx tgawdija) (brak bez djece ne može biti srećan). Ovo je vjerovanje koje dijele mnoge mediteranske civilizacije, uključujući Maltu. “u gammru u tgammru, u spiat” je malteška verzija tradicionalne završne fraze, “i svi su živjeli sretno do kraja života” (i živjeli su zajedno, imali su zajedničku djecu, i priča je gotova).

Ruralna Malta i mediteranska kultura dijele različita praznovjerja o plodnosti, menstruaciji i trudnoći, kao što je izbjegavanje grobova tokom mjeseci koji prethode porođaju i izbjegavanje kuhanja određenih obroka tokom menstruacije. Trudnicama se savjetuje da ispune svoje želje za određenim obrocima kako ne bi imale simboličan urođeni znak na svom nerođenom djetetu (malteški: xewqa, doslovno “želja” ili “žudnja”). Maltežanke i Sicilijanke također dijele određene tradicije za koje se smatra da predviđaju spol nerođenog djeteta, kao što je mjesečev ciklus na očekivani datum rođenja, da li se beba nosi "visoko" ili "nisko" tokom trudnoće i kretanje vjenčanog prstena koji je visio na uzici iznad trbuha (bočno označava djevojku, naprijed-natrag označava dječaka).

Tradicionalno, malteška djeca su krštena što je prije moguće, dijelom kako bi se izbjeglo da dijete umre u djetinjstvu bez primanja ovog važnog sakramenta, a dijelom zato što nekršteno dijete još nije kršćanin, ali je "još uvijek Turčin", prema Maltežanima (i Sicilijancu ) legenda. Biskutini tal-magmudija (makaruni od badema premazani bijelom ili ružičastom glazurom), it-torta tal-marmorata (ljuta, srcolika pita od bademove paste s okusom čokolade) i roolin, liker pripremljen od latica ruže, ljubičica i bademi, tradicionalni su malteški slatkiši koji se nude tokom krsne slave.

Na djetetov prvi rođendan, roditelji Malte bi organizirali igru ​​poznatu kao il-quija, u kojoj bi različiti simbolični predmeti bili nasumično raspoređeni oko djeteta koje sjedi. Tvrdo kuhano jaje, Biblija, raspelo ili brojanice, knjiga i tako dalje su primjeri. Za koji god predmet dijete najviše zanima, vjeruje se da predviđa njegov budući put i sreću.

Novac predstavlja prosperitetnu budućnost, dok knjiga predstavlja intelekt i potencijalni posao učitelja. Bebe koje izaberu olovku ili olovku postat će pisci. Odabir Biblije ili brojanica označava svećenički ili monaški način života. Tvrdo kuvano jaje će imati dug život i mnogo dece ako se dete za to odluči. Kalkulatori (odnosi se na računovodstvo), konac (moda) i drvene kašike su noviji dodaci (kuvanje i odličan apetit).

Tradicionalna malteška vjenčanja uključivala su svadbenu zabavu koja je u procesiji išla od porodične kuće mlade do župne crkve pod raskošnim baldahinom, s pjevačima koji su se vukli za nevjestom i mužem. Ova tradicija je poznata kao il-ilwa na malteškom. S obzirom na suvremene običaje, ova tradicija je, kao i mnoge druge, odavno nestala sa otoka.

Gonelu, tradicionalni malteški odjevni predmet, nosile su nove žene. Međutim, više se ne nosi na savremenoj Malti. Današnji parovi vjenčaju se u crkvama ili kapelama po svom izboru u zaseoku ili gradu po svom izboru. Vjenčanje obično prati spektakularna i vesela svadbena proslava kojoj prisustvuje nekoliko stotina ljudi. Parovi ponekad mogu pokušati integrirati aspekte tradicionalnog malteškog vjenčanja u svoju proslavu. U maju 2007. stotine Maltežana i turista prisustvovalo je tradicionalnom malteškom vjenčanju u maniru 16. stoljeća u zaseoku Urrieq, što ukazuje na ponovno oživljavanje interesovanja za tradicionalna vjenčanja. Ovo je predstavljalo il-ilwa, koji je doveo mladu i mladoženju na ceremoniju vjenčanja u priprati kapele Sv. Andrije. Nakon ceremonije uslijedila je tradicionalna muzika (gana) i ples.

Lokalne proslave, slične onima koje se viđaju u južnoj Italiji, popularne su na Malti i Gozu, obilježavajući brakove, krštenja i, što je najvažnije, dane svetaca, kojima se odaje počast svecu zaštitniku lokalne župe. Na dane svetaca, fešta kulminira Velikom misom koja uključuje govor o životu i postignućima sveca zaštitnika, nakon čega slijedi svečana procesija svetog zaštitnika mjesnim ulicama, a vjernici slijede u pobožnoj molitvi. Sveto raspoloženje ubrzo prelazi u nekoliko dana slavlja i veselja: povorke bendova, vatromet i kasnonoćno provod.

Otkako ga je veliki majstor Piero de Ponte donio na ostrva 1535. godine, karneval (malteški: il-karnival ta' Malta) igra važnu ulogu u kulturnom kalendaru. Obično se održava tokom sedmice koja prethodi Pepelnici i uključuje balove pod maskama, takmičenja u maskiranim haljinama i grotesknim maskama, raskošne kasnonoćne zabave, šarenu paradu alegorijskih plutajućih traka kojom predvodi kralj karneval (malteški: ir-Re tal -Karneval), koračnice i kostimirani veseljaci.

Velika sedmica (malteški: il-imga Mqaddsa) počinje na Cvjetnicu i završava se na Uskršnju nedjelju (add il-Gid). Brojne vjerske tradicije, od kojih se većina prenosi s generacije na generaciju, dio su pashalnih svečanosti na Malteškim otocima, kojima se slavi Isusova smrt i uskrsnuće.

Mnarja, također poznat kao l-Imnarja (izgovara se lim-nar-ya), značajan je dan u malteškom kulturnom kalendaru. Zvanično, to je državni praznik u spomen na praznike Svetih Petra i Pavla. Njegovo porijeklo može se pratiti do drevne rimske svetkovine Luminaria (doslovno „svjetlo”), kada su baklje i lomače obasjavale ranu ljetnu noć 29. juna.

Mnarja, tradicionalna malteška proslava hrane, religije i pjesme, nacionalna je gozba još od vladavine vitezova. Proslave i dalje počinju čitanjem "bandua", zvaničnog vladinog proglasa koji se na današnji dan izdaje na Malti od 16. stoljeća. Mnarja se prvobitno slavila ispred Grota Svetog Pavla na severu Malte. Do 1613. godine, međutim, naglasak proslave se preselio na katedralu Svetog Pavla u Mdini, sa bakljadama, ispaljivanjem 100 petarda, konjskim trkama i trkama za muškarce, dečake i robove. Moderne proslave Mnarje održavaju se u i oko šume Buskett, blizu Rabata.

Tvrdi se da je za vrijeme vladavine vitezova ovo bio jedan dan u godini kada je Maltežanima bilo dozvoljeno loviti i jesti divljeg zeca, što je inače bilo rezervirano za viteške užitke u lovu. Veza između Mnarje i paprikaša od zeca (malteški: “fenkata”) i danas je jaka.

Britanski guverner William Reid osnovao je poljoprivredni sajam u Busketu 1854. godine, koji se održava danas. Seljačka izložba je i danas važan element proslave Mnarja.

Danas je Mnarja jedno od rijetkih mjesta gdje učesnici mogu čuti tradicionalnu maltešku "ganu". Mladoženja bi se tradicionalno zaklinjali da će voditi svoje žene u Mnarju tokom prve godine braka. Mnoge nevjeste bi dolazile u svojim vjenčanicama i velom za sreću, ali ova tradicija je odavno nestala s otoka.

Isle of MTV je godišnji jednodnevni muzički događaj koji organizuje i emituje MTV. Od 2007. godine festival se održava svake godine na Malti, a svake godine sviraju istaknuti pop pjevači. 2012. godine na Florijaninom trgu Fosos nastupile su međunarodno poznate pjevačice Flo Rida, Nelly Furtado i Will.I.Am. Došlo je preko 50,000 pojedinaca, što je najveći odziv do sada.

Prva ulična proslava Nove godine održana je na Malti 2009. godine, slično onome što rade druge velike nacije širom svijeta. Uprkos činjenici da događaj nije bio dobro objavljen i bio je sporan zbog zatvaranja glavne saobraćajnice tog dana, smatran je uspješnim i najvjerovatnije će se održati sljedeće godine.

Međunarodni festival vatrometa na Malti je godišnji događaj koji se održava u Velikoj luci u Valletti od 2003. godine. Manifestacija uključuje vatromete raznih malteških i međunarodnih proizvođača pirotehnike. Svake godine, događaj se održava u posljednjoj sedmici aprila.

Malta se obično smatra sigurnom. Posjetioci koji posjećuju Paceville noću, s druge strane, treba da vode računa.

Budući da je Malta glavna mediteranska luka, mornari na odlasku na obalu mogu postati vrlo bučni nakon dugih putovanja, a uvođenje jeftinog zračnog putovanja na Maltu donijelo je priliv tinejdžera iz cijele Evrope koji uživaju u kratkim, jeftinim vikend odmorima na suncu.

Unatoč činjenici da je većina javnih parking mjesta na Malti besplatna, parking će nestrpljivo izvlačiti napojnice od vas pod krinkom „milosrđa“. Uvjeriće vas da je to obavezno govoreći vam da svi to rade. Međutim, imajte na umu da je davanje napojnice u potpunosti dobrovoljno i da niste u obavezi da to činite, posebno ako smatrate da je parking neprijatan. Slobodno se udaljite – ti ljudi neće oštetiti vaše vozilo ako ne date napojnicu (ali budite spremni da mogu vikati na vas). Imajte na umu da ako parking nije besplatan (kao na aerodromu), biće obaveštenje koje to ukazuje.

Poznato je da se obojeni ljudi suočavaju s rasnim predrasudama na ostrvu Malta.

Najveća opasnost po zdravlje na Malti je ljeti vrućina, koja može spaliti neoprezne posjetioce. Koristite puno krema za sunčanje.

Nije poznato da li je voda iz slavine bezbedna za piće.

U cijeloj zemlji postoji mnogo besplatnih i općenito izuzetno čistih javnih toaleta. Međutim, toalet papir nije uvijek lako dostupan.

Pozovite 112 za hitnu pomoć, vatrogasnu službu ili policiju. Bolnica Mater Dei (telefon: (+356) 2545 0000) i Opšta bolnica Gozo (telefon: 2156 1600) su glavne bolnice.