Mađarska je centralnoevropska unitarna parlamentarna republika. Ima kopnenu površinu od 93,030 kvadratnih kilometara (35,920 kvadratnih milja), nalazi se u Karpatskom basenu i omeđen je na severu sa Slovačkom, na istoku sa Rumunijom, na jugu sa Srbijom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na na zapadu Slovenija, na sjeverozapadu Austrija, a na sjeveroistoku Ukrajina. Mađarska, sa oko deset miliona stanovnika, jedna je od najnaseljenijih država u srednjoj i istočnoj Evropi i članica Evropske unije srednje veličine. Službeni jezik Mađarske je mađarski, koji je najčešći uralski jezik u svijetu. Budimpešta, glavni grad Mađarske i najveća metropola, je veliki ekonomski centar i grad širom svijeta klasifikovan kao Alpha-. Debrecin, Segedin, Miškolc, Pečuh i Đir su glavna urbana područja.
Nakon vekova neprekidne okupacije od strane Kelta, Rimljana, Slovena, Gepida i Avara, osvajanje Karpatskog basena u kasnom 9. veku od strane mađarskog velikog kneza rpade postavilo je temelje Ugarske. Godine 1000, njegov praunuk Stefan I je naslijedio prijestolje, uspostavivši kršćansku monarhiju u zemlji. Do 12. veka Mađarska se razvila u srednju silu u zapadnom svetu, a do 15. veka dostigla je zlatnu eru. Nakon bitke kod Mohačina 1526. i oko 150 godina osmanske dominacije (1541-1699), Mađarska je pala pod kontrolu Habsburga i kasnije se spojila s Austrijom kako bi stvorila veliku silu Austro-Ugarsko carstvo.
Sadašnje granice Mađarske postavljene su 1920. godine Trijanonskim ugovorom, nakon što je zemlja izgubila 71% svoje zemlje, 58% svog stanovništva i 32% etničkih Mađara tokom Prvog svetskog rata. Mađarska se pridružila silama Osovine u Drugom svetskom ratu. nakon međuratne ere, pretrpevši ogromnu štetu i žrtve. Mađarska je postala satelitska država Sovjetskog Saveza, pomažući u stvaranju četiri decenije duge komunističke diktature (1947–1989). Zemlja je dobila značajnu svjetsku pažnju nakon Revolucije 1956. i ključnog otvaranja svoje ranije zatvorene granice s Austrijom 1989., što je ubrzalo pad Istočnog bloka. Mađarska je vratila status demokratske parlamentarne republike 23. oktobra 1989.
Mađarska je srednja sila u dvadeset prvom veku, sa 57. najvećom svetskom ekonomijom po nominalnom BDP-u i 58. po veličini po paritetu kupovne moći, od 188 zemalja, prema proceni MMF-a. Kao značajan igrač u nizu industrijskih i tehničkih oblasti, zauzima 36. mjesto i po izvozu i po uvozu. Mađarska je privreda sa visokim dohotkom i bogatim stanovništvom. Osigurava nastavak socijalne sigurnosti i univerzalne zdravstvene zaštite, kao i visoko obrazovanje bez školarine. Mađarska ima dobre rezultate na svjetskoj rang listi; rangirana je na 20. po kvalitetu života, na 25. po ljudskom razvoju prilagođenom nejednakosti, na 32. po društvenom napretku i na 19. po sigurnosti.
Mađarska je postala članica Evropske unije 2004. godine i članica je šengenskog prostora od 2007. Mađarska je članica Ujedinjenih nacija, NATO-a, Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske banke, Azijske banke za infrastrukturna ulaganja, Vijeća Evrope i Višegradske grupe. Mađarska vojska značajno doprinosi međunarodnim mirovnim misijama, sa oko 700 pripadnika stacioniranih u inostranstvu, uključujući 100 vojnika HDF-a u avganistanskim snagama ISAF-a predvođenim NATO-om, 210 mađarskih vojnika u kosovskom KFOR-u i 160 vojnika u Bosni i Hercegovini. Mađarska je poznata po svojoj slavnoj kulturnoj prošlosti, dala je veliki doprinos umjetnosti, muzici, književnosti, sportu i nauci i tehnologiji. Mađarska je poznata turistička destinacija, koja je 12.1. godine primila 2014 milion stranih posetilaca. Ona je dom najvećeg svetskog pećinskog sistema termalne vode, drugog najvećeg termalnog jezera na svetu, najvećeg jezera u centralnoj Evropi i najvećeg prirodnog travnjaka u Evropi.