Fidži, formalno Republika Fidži, je ostrvska država Melanezije koja se nalazi u južnom Tihom okeanu, oko 1,100 nautičkih milja (2,000 kilometara; 1,300 milja) severoistočno od severnog ostrva Novog Zelanda. Na zapadu je omeđen Vanuatuom, na jugozapadu Novom Kaledonijom, na jugoistoku novozelandskim otocima Kermadec, na istoku Tongom, na sjeveroistoku Samoasom i francuskim Wallisom i Futunom, a na sjeveru Tuvaluom.
Fidži je arhipelag koji se sastoji od preko 330 ostrva, od kojih je 110 redovno naseljeno, i preko 500 otočića, koji pokrivaju površinu od oko 18,300 kvadratnih kilometara (7,100 kvadratnih milja). Ono-i-Lau je najudaljenije ostrvo. Viti Levu i Vanua Levu, dva najveća ostrva, čine 87 posto stanovništva od preko 860,000 stanovnika. Suva na Viti Levuu, glavnom gradu, služi kao primarna luka za krstarenje na Fidžiju. Otprilike tri četvrtine Fidžijana živi na plažama Viti Levua, u Suvi ili u manjim metropolitanskim područjima kao što su Nadi (turizam) ili Lautoka (industrija šećerne trske). Unutrašnjost Viti Levua je slabo naseljena kao rezultat njegove neravne topografije.
Zbog bogatstva šumskih, mineralnih i morskih resursa, Fidži se može pohvaliti jednom od najrazvijenijih ekonomija na Pacifiku. Danas su primarni izvori strane valute u zemlji turizam i izvoz šećera. Fidžijski dolar je valuta zemlje. Ministarstvo lokalne uprave i urbanog razvoja nadzire lokalnu upravu Fidžija, koja ima oblik gradskih i gradskih vijeća.
Većina ostrva Fidžija nastala je pre oko 150 miliona godina vulkanskom aktivnošću. Danas se neke geotermalne aktivnosti nastavljaju na otocima Vanua Levu i Taveuni. Od drugog milenijuma pre nove ere, Fidži su naseljavali Austronežani i Melanezi, uz povremene polinezijske uticaje. Evropljani su počeli da posećuju Fidži u 17. veku, a Britanci su 1874. godine, nakon kratkog vremena kao nezavisna monarhija, stvorili koloniju Fidži. Fidži je bio kolonija britanske krune do 1970. godine, kada je postao zemlja Commonwealtha. 1987. godine, nakon niza državnih udara, proglašena je republika.
Komodor Frank Bainimarama preuzeo je kontrolu u puču 2006. Kada je Vrhovni sud 2009. odlučio da je vojna vlast neustavna, predsjednik RatuJosefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao titularnog šefa države, službeno je ukinuo Ustav i ponovo imenovao Bainimaramu. Kasnije te godine, Ratu Epeli Nailatikau je naslijedio Iloila na mjestu predsjednika. Dana 17. septembra 2014. godine, nakon višegodišnjeg odlaganja, održani su demokratski izbori. Bainimaramina partija FijiFirst pobijedila je sa 59.2 posto glasova, a strani posmatrači su izbore smatrali legitimnim.