Grenlandski Niaqornat je malo selo na kraju svijeta u kojem vlada samoća. U selu nema kanalizacije. Stanovnici koji putuju na posao to rade helikopterom Hui, čiji vlasnik ima ugovor s vladom za obavljanje tog posla, dok brod s hranom povremeno dostavlja robu.
Redatelji dokumentarca o ovom mjestu navode: "Jedini tinejdžer u gradu se zabavlja na Google Earthu", sluša grenlandski rep i razmišlja o samoubojstvu, dok iz dosade kleše tupilaqse, tradicionalna drvena čudovišta koje koriste šamani .
59 Stanovnici Inuita (koji sebe nazivaju Eskimima) prolaze kroz mjesece beskrajne tame, a zatim neprekidan dan, i toliko su izolirani od svijeta da možete pomisliti kako im je život jednostavan. No, modernost, uz sve probleme koji je prate, polako ih sustiže. Socio-ekonomski problemi počeli su pogađati Grenland u cjelini, jer visoka nezaposlenost i stopa samoubojstava mladih ljudi – imaju ogroman utjecaj na život.
Klimatske promjene nisu mit za stanovnike Niaqornata, već stvarnost u kojoj žive. Ledeni pokrivač Grenlanda se topi, a to izravno utječe na njihov način života.
Sarah Gavron i David Katznelson snimili su dokumentarni film koji vjerno odražava sukob novog i starog te borbu protiv klimatskih promjena na tom području.
“Jedan od najvećih udaraca za Niaqornat bilo je zatvaranje tvornice ribe, koja je ključna za živote ljudi. Državni poticaji omogućuju opstanak ovih sela jer je užasno skupo održavati uvjete. Međutim, kada im se broj stanovnika smanji, sredstva se smanjuju. To je začarani krug”, rekao je. Redateljica dokumentaraca Sara Gavron, koja objašnjava kako taj novac dolazi od danske vlade.
Niakornat je 2009. također bio teško pogođen europskim zakonom o zabrani trgovine proizvodima od tuljana.
Ovaj dokumentarac prikazuje i turista koji s broda za posjetu komentira kako je većina stanovnika plod takozvanog inbreedinga ili “srodstva”, miješanja srodnika što dovodi do značajne genetske povezanosti, ali i anomalija. Ovo je glavno pitanje koje “autsajderi” često postavljaju, jer je Niaqornat vrlo mala zajednica. U njemu su dvije velike obitelji i nekoliko dodatnih ljudi koji nisu u rodbini, a kad sretnete potencijalne partnere, obično odete na druga mjesta.
Gledajući kroz povijest, Grenland je zapravo arktički otok koji se geografski nalazi u Americi, ali je politički i povijesno više povezan s Europom, a ujedno je i dom najvećeg nacionalnog parka na svijetu. Oko 81 posto površine prekriveno je ledom, a gotovo svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, gdje je klima blaža.
Većina Grenlanđana je mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuita). Govore grenlandski kao maternji jezik. Oko 50,000 ljudi govori grenlandski, koji je u skupini eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih ne-inuitskih migranata govori danski i oba su jezika službena.
Grenland je bio pod vlašću Norveške od 11. stoljeća do 1814., kada je vlast dobila Danska. Poznato je da su Danska i Norveška stoljećima bile u personalnoj uniji. Grenland je postao sastavni dio države Danske 1953. Lokalna autonomija je dodijeljena danskom parlamentu (Folketing) tek 1. svibnja 1979., a Grenlandci su 2008. izglasali prijenos više ovlasti na lokalnu upravu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada postala je odgovorna samo za vanjsku politiku, sigurnost i financijsku politiku. Grenlanđani su na referendumu 1985. napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnja Europska unija).
