Mađarska je srednjoeuropska unitarna parlamentarna republika. Ima kopnenu površinu od 93,030 četvornih kilometara (35,920 četvornih milja), nalazi se u Karpatskoj kotlini, a na sjeveru je omeđen Slovačkom, na istoku s Rumunjskom, na jugu sa Srbijom, na jugozapadu s Hrvatskom, na na zapadu Slovenija, na sjeverozapadu Austrija, a na sjeveroistoku Ukrajina. Mađarska, s oko deset milijuna stanovnika, jedna je od najnaseljenijih država u srednjoj i istočnoj Europi i srednja članica Europske unije. Službeni jezik Mađarske je mađarski, koji je najčešći uralski jezik u svijetu. Budimpešta, glavni grad Mađarske i najveća metropola, glavno je gospodarsko središte i svjetski grad koji se svrstava u Alpha-. Debrecen, Szeged, Miškolc, Pečuh i Gyr su glavna urbana područja.
Nakon stoljeća kontinuirane okupacije od strane Kelta, Rimljana, Slavena, Gepida i Avara, osvajanje Karpatskog bazena u kasnom 9. stoljeću od strane mađarskog velikog kneza rpáda uspostavilo je temelje Ugarske. Godine 1000., njegov praunuk Stjepan I. naslijedio je prijestolje, uspostavivši kršćansku monarhiju u zemlji. Do 12. stoljeća Mađarska se razvila u srednju silu unutar zapadnog svijeta, a do 15. stoljeća dosegla je zlatno doba. Nakon bitke kod Mohácsina 1526. i oko 150 godina osmanske dominacije (1541.-1699.), Mađarska je pala pod habsburšku kontrolu i potom se spojila s Austrijom kako bi stvorila veliku silu Austro-Ugarsko Carstvo.
Sadašnje granice Mađarske postavljene su 1920. Trianonskim ugovorom, nakon što je zemlja izgubila 71% svoje zemlje, 58% svog stanovništva i 32% etničkih Mađara tijekom Prvog svjetskog rata. Mađarska se pridružila silama Osovine u Drugom svjetskom ratu. nakon međuratnog doba, pretrpevši ogromnu štetu i smrtne slučajeve. Mađarska je postala satelitska država Sovjetskog Saveza, pomažući u stvaranju četiri desetljeća duge komunističke diktature (1947.–1989.). Zemlja je dobila značajnu svjetsku pozornost nakon Revolucije 1956. i ključnog otvaranja svoje bivše zatvorene granice s Austrijom 1989., što je ubrzalo pad Istočnog bloka. Mađarska je vratila status demokratske parlamentarne republike 23. listopada 1989.
Mađarska je srednja sila u dvadeset i prvom stoljeću, s 57. najvećim gospodarstvom na svijetu po nominalnom BDP-u i 58. najvećim po paritetu kupovne moći, od 188 zemalja, prema procjeni MMF-a. Kao značajan igrač u nizu industrijskih i tehničkih područja, zauzima 36. mjesto i po izvozu i po uvozu. Mađarska je gospodarstvo s visokim dohotkom s bogatim stanovništvom. Osigurava nastavak socijalne sigurnosti i opće zdravstvene zaštite, kao i visoko obrazovanje bez školarine. Mađarska ima dobre rezultate na svjetskoj ljestvici; rangirana je na 20. po kvaliteti života, na 25. po ljudskom razvoju prilagođenom nejednakosti, na 32. po društvenom napretku i na 19. po sigurnosti.
Mađarska je postala članica Europske unije 2004., a članica je šengenskog prostora od 2007. Mađarska je članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske banke, Azijske banke za infrastrukturna ulaganja, Vijeća Europe i Višegradske skupine. Mađarska vojska značajno doprinosi međunarodnim mirovnim misijama, s oko 700 pripadnika stacioniranih u inozemstvu, uključujući 100 vojnika HDF-a u afganistanskim snagama ISAF-a predvođenim NATO-om, 210 mađarskih vojnika u kosovskom KFOR-u i 160 vojnika u Bosni i Hercegovini. Mađarska je poznata po svojoj slavnoj kulturnoj prošlosti, dala je veliki doprinos umjetnosti, glazbi, književnosti, sportu te znanosti i tehnologiji. Mađarska je poznata turistička destinacija koja je 12.1. godine primila 2014 milijun stranih posjetitelja. U njoj se nalazi najveći špiljski sustav s termalnom vodom na svijetu, drugo najveće termalno jezero na svijetu, najveće jezero u srednjoj Europi i najveći europski prirodni travnjaci.