Prirodne ljepote okolnog područja osiguravaju jak turistički status Banja Luke. Banja Luka ima niz hotela, od kojih je najbolji Hotel Cezar Banja Luka. Marriott je jedan od hotela direktno na obali rijeke Vrbas. U gradu i okolini možete pronaći niz značajnih turističkih mjesta. Bazeni, termalni izvori i kupke u regiji su među najpoznatijima.
Banja Luka je prvobitno bila poznata kao “Zeleni grad” zbog svojih parkova i preko 10,000 stabala. Četvrt je popularna među ljubiteljima prirode, dok je centar grada popularan među posjetiteljima zbog svoje povijesne arhitekture i brojnih restorana. Ostale atrakcije Banja Luke uključuju brdo Banj i vodopad na rijeci Vrbas kod Krupe. Rafting na Vrbasu sve je popularniji među domaćim posjetiteljima. Postoji pecanje, penjanje, planinarenje kanjonom Vrbasa između Banja Luke i Jajca, a smještaja za goste ima dovoljno.
Klima Banja Luke je kontinentalna, sa teškim zimama i blagim ljetima. Srpanj ima najvišu prosječnu temperaturu u godini, 21.3°C (70°F). Siječanj je najhladniji mjesec u godini, s prosječnom temperaturom oko nule na 0.8°C (33°F). Banja Luka svake godine ima oko 988 mm padavina. Banja Luka ima u prosjeku 143 kišna dana svake godine. Jer na visokoj geografskoj širini grada u Banjoj Luci snijeg pada gotovo svake godine. Puše jak vjetar sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.
Banja Luka se nalazi na rijeci Vrbas u Bosni i Hercegovini i prostire se na 96.2 km2 (37.1 četvornih milja). Koordinate grada su 44.78°N 17.19°E. Grad Banja Luka okružen je brdima i nalazi se na oko 163 metra (534.78 stopa) nadmorske visine.
Izvorište rijeke Vrbas je otprilike 90 kilometara (56 milja) južno. Rijeke Suturlija, Crkvena i Vrbanja ulijevaju se u Vrbas kod Banje Luke. Banja Luka je također u blizini puno izvora.
Teren koji okružuje Banju Luku je uglavnom pošumljen, međutim postoje neke planine malo dalje od grada. Sam grad je utemeljen u banjalučkoj kotlini, koja se nalazi na raskršću visokih i niskih planinskih lanaca. Od ovih planina najviše se ističu Manjaa (1,214 metara), Emernica (1,338 metara) i Tisovac. Planinski lanac Dinarskih Alpa uključuje sve njih.
Iako grad nije bio izravno pogođen bosanskim sukobom početkom 1990-ih, njegova ekonomija je bila. Banja Luka je četiri godine zaostajala za ostatkom svijeta u kritičnim sektorima kao što je tehnologija, što je rezultiralo sporim gospodarstvom. Međutim, posljednjih godina, gradska industrija financijskih usluga postala je istaknuta. Trgovanje na novostvorenoj Banjalučkoj burzi započelo je 2002. godine. Broj firmi koje kotiraju, obim trgovanja i investitori su se dramatično povećali. Brojne velike firme, uključujući Telekom Srpske, Rafineriju ulja Modria, Banjalučku pivaru i Vitaminku, kotiraju na tržištu i kojima se rutinski trguje. Osim Slovenije, Hrvatske i Srbije, među ulagačima je trenutno niz investicijskih fondova iz EU, te Norveške, SAD-a, Japana i Kine.
Banja Luka je dom brojnih institucija za financijske usluge, uključujući Komisiju za vrijednosne papire Republike Srpske i Agenciju za bankarstvo RS. Ovo, zajedno s činjenicom da se nekoliko najvećih bosanskih banaka, Agencija za osiguranje depozita i Uprava za porez na dodanu vrijednost (PDV) nalaze u gradu, pomoglo je Banja Luci da se uspostavi kao primarno financijsko središte zemlje. Banjolučki BDP po stanovniku bio je 97 posto jugoslavenskog prosjeka 1981. godine.
