10 najboljih mjesta u Francuskoj koje morate posjetiti
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Kotlovina pripada grupi jela koja odmah signaliziraju okupljanje. U gradovima i selima širom sjeverozapadne Hrvatske, posebno oko Zagreba i malog historijskog grada Samobora, široke metalne tave na otvorenom plamenu označavaju sajmove, župne gozbe i ležerna vikend druženja. U ovom okruženju, kotlovina je i posuda za kuhanje i jelo: plitka, blago udubljena tava postavljena na vatru, napunjena svinjskim kotletima, kobasicama i povrćem koje se tiho krčka u sokovima od vina i paprike.
Samobor, zapadno od Zagreba, poznat je po bogatoj kuhinji središnje Hrvatske, a lokalne verzije kotlovine imaju reputaciju darežljivosti. Nekoliko komada svinjetine dijeli tavu s kolutovima kobasice, obiljem luka i korjenastog povrća, paprikom i krompirom, sve polako omekšano u juhi od mesnih sokova i bijelog vina. Regionalni pisci o hrani opisuju Samoborsku kotlovinu kao obilan obrok iz jednog lonca koji se pojavljuje na porodičnim proslavama i događajima na otvorenom, neku vrstu društvenog ljepila gdje tava ostaje na vatri satima, a gosti se vraćaju po još jedan komad.
U tradicionalnim verzijama za vanjsku upotrebu, kuhanje počinje jakim pečenjem. Odresci i kotleti svinjskog vrata prže se na masti u toplijem središtu tave, a zatim se premještaju na vanjski rub kako bi se održali toplima. Luk, bijeli luk, paprika, a ponekad i mrkva i rajčica idu u otopljenu mast, nakon čega slijede vino, paprika i temeljac ili voda. Krompir se kuha u ovoj podlozi dok ne omekša, upijajući okuse dimljene kobasice, svinjskog soka i slatke paprike. Meso se vraća u sredinu tek pri kraju, tako da ostaje sočno dok se povrće pretvara u gusti umak boje hrđe.
Ova verzija za kućnu kuhinju poštuje tu strukturu, a istovremeno je prilagođava širokoj tavi na štednjaku ili teškoj holandskoj peći. Recept se oslanja na svinjski vrat ili plećku, svinjske kotlete i dimljenu kobasicu, što odražava uobičajene kombinacije opisane u regionalnim izvorima. Luk se pojavljuje u velikim količinama, uz paprike, mrkvu, krompir i umjerenu količinu paradajza za punoću, a ne oštru kiselost. Slatka paprika čini okosnicu začina, s prstohvatom ljute paprike za toplinu i lovorovim listom za dubinu.
Ono što ovaj recept čini posebno pogodnim za kućne kuhare jeste ravnoteža između autentičnosti i praktičnosti. Metoda zadržava slojevit pristup pripreme kotlovine na otvorenom - pečenje mesa, pravljenje baze od povrća i vina, a zatim kombinovanje svega za završno krčkanje - ali vrijeme, količine i veličine tava su kalibrirani za unutrašnju peć i šest porcija. Okusi ostaju jaki: dimljena kobasica, nježna svinjetina, slatko-mekani luk i krompir koji nosi naznake vina i paprike.
Kotlovina se prirodno uklapa u hladnije mjesece, kada su sporo kuhano meso i povrće dobrodošli, iako je lokalno stanovništvo uživa i na proljetnim i ljetnim sajmovima. Kao jelo, nalazi se negdje između gulaša i pečenja u tavi: kriške mesa ostaju različite umjesto da se usitne u umak, dok povrće formira rastresitu, kašikom pogodnu bazu. Lako se slaže s čvrstim kruhom, jednostavnim salatama i čašom lokalnog bijelog ili laganog crnog vina. Ostaci se dobro podgrijavaju, a okus se produbljuje nakon noći u hladnjaku, što kotlovinu čini razumnim izborom za hranjenje porodice ili gostiju u više od jednog obroka.
Za sve one koji su zainteresirani za kuhinju središnje Hrvatske izvan obale, Samoborska kotlovina nudi direktan pristup lokalnim navikama: vatra na otvorenom, druželjubivo kuhanje i fleksibilno korištenje bilo koje svinjetine i povrća pri ruci. Ovaj strukturirani recept daje toj tradiciji pouzdan oblik, spreman za kućnu kuhinju, a da pritom ne izgubi karakter koji je jelo učinio omiljenim u toj regiji.
6
porcije30
minuta135
minuta850
kcalSamoborska kotlovina je klasični hrvatski mesni gulaš koji se kuha u širokoj tavi sa svinjetinom, dimljenom kobasicom, lukom, paprikom, krompirom i vinom. Meso se prvo poprži, a zatim lagano dinsta u sokovima s paprikom i povrćem dok ne omekša, što daje bogat, ciglasto-smeđi umak i mekani krompir koji upija svaki okus. Ova verzija koristi veliku tavu na štednjaku ili holandsku peć umjesto vanjske vatre, uz zadržavanje slojevite metode slaganja i obilnih začina koji definiraju jelo. Recept je pogodan za šest obilnih porcija, s oko tri sata od početka do kraja, većinom vremena kuhanja bez upotrebe ruku. Dobro je funkcionira za ležerna druženja, nedjeljni ručak ili bilo koji dan koji zahtijeva robusno srednjoevropsko mesno jelo s jednostavnom i pouzdanom tehnikom.
Odresci od svinjskog vrata, 800 g — dobro mramorirano, narezano na kriške debljine 1,5–2 cm.
Svinjski kotleti, 600 g — kotleti od slabine ili plećke s kostima, debljine 1,5–2 cm.
Dimljena kobasica (kobasica ili slična), 400 g — čvrsta, srednje masna kobasica, narezana na debele kriške.
Fina so, 2–2½ kašičice (10–12 g) — podijeliti, prilagoditi ukusu i slanosti kobasice.
Svježe mljeveni crni biber, 1½ kašičice — podijeljeno.
Suncokretovo ulje ili mast, 3 kašike - za prženje i pirjanje.
Žuti luk, 700 g (oko 3 velika) - prepolovljeno i tanko narezano.
Bijeli luk, 5 čehnova - sitno isjeckano.
Šargarepa, 2 srednje (oko 150 g) - narezano na kolutove od 5 mm.
Crvene paprike, 2 srednje - očišćeno od sjemenki, narezano na trakice.
Voštani krompir, 900 g — oguljeno, narezano na debele kriške ili velike komade.
Pasirani ili procijeđeni paradajz, 200 g (oko ¾ šolje) — za blagu kiselost i boju.
Slatka paprika, 2½ kašike — visokokvalitetni, svježi začini za pun okus.
Ljuta paprika ili blagi čili u prahu, ½–1 kašičica — podesite željeni nivo toplote.
Lovorov list, 2 — cijeli.
Suho bijelo vino, 300 ml (oko 1¼ šolje) — Suho, ne odležano u hrastu, tipa hrvatska graševina ili slično.
Voda ili lagani temeljac, 500–600 ml (oko 2–2,5 šolje) - dovoljno da skoro prekrije povrće.
Paradajz pasta, 1 kašika — jača boju i volumen.
Svježi peršun, 2-3 kašike sitno sjeckanog — dodaje se na kraju radi svježine.
Dodatna sol i biber, po ukusu — završna provjera začina.
Hrskavi hljeb, za serviranje — opciono, za upijanje sosa.
Začinite meso. Osušite svinjski vrat, svinjske kotlete i kriške kobasice, a zatim začinite sve strane sa 1½ kašičice soli i 1 kašičicom crnog bibera. Ostavite da odstoji na sobnoj temperaturi 20 minuta dok pripremate povrće.
Pripremite povrće. Narežite luk, nasjeckajte bijeli luk, mrkvu narežite, paprike na trakice, a krompir na krupnije komade slične veličine za ravnomjerno kuhanje.
Propržite svinjetinu. Zagrijte veliku, široku tavu s debelim dnom ili holandski lonac (promjera 30-32 cm) na srednje jakoj vatri. Dodajte ulje ili mast, a zatim pecite svinjski vrat i kotlete u serijama po 3-4 minute sa svake strane, dok ne postanu tamno zlatni sa smeđim rubovima. Prebacite na tanjir.
Propržite kobasicu. Dodajte kriške kobasice u tavu i pržite 2-3 minute sa svake strane, dok lagano ne porumene i ne ispuste malo masnoće. Prebacite na tanjir sa svinjetinom. Ostavite istopljenu masnoću u tavi.
Omekšajte luk. Smanjite vatru na srednju. Dodajte luk s prstohvatom soli. Kuhajte 10-12 minuta, često miješajući, dok ne omekša, postane proziran i lagano karameliziran po rubovima. Ako tava izgleda suho, dodajte još 1 kašiku ulja.
Dodajte bijeli luk, mrkvu i papriku. Umiješajte bijeli luk, mrkvu i paprike. Kuhajte 5-6 minuta, dok paprike ne počnu omekšavati, a bijeli luk ne izgubi svoju sirovu oštrinu.
Tostirajte papriku. Pospite slatkom paprikom, ljutom paprikom i preostalim crnim biberom. Miješajte 30-45 sekundi, održavajući umjerenu vatru kako bi se paprika zagrijala i malo potamnila, a da ne zagori.
Deglazirajte vinom. Ulijte bijelo vino, stružući dno tave drvenom kašikom kako biste izvadili smeđe komadiće. Ostavite smjesu da krčka 3-4 minute, dok oštra aroma alkohola ne izblijedi.
Napravite osnovu za gulaš. Umiješajte koncentrat paradajza, zgnječene ili procijeđene paradajze, lovorov list i vodu ili temeljac. Lagano kuhajte, zatim probajte tekućinu i dodajte preostalu sol ako je potrebno u ovoj fazi.
Dodajte krompir. Ubacite komade krompira u kipuću tečnost, pritiskajući ih tako da budu većim dijelom potopljeni.
Vratite meso. Stavite svinjski vrat, svinjske kotlete i kriške kobasice na krompir, ostavljajući neke komade djelomično iznad tekućine. Ovo sprječava da površina mesa proključa dok se krompir kuha.
Lagano kuhajte. Pokrijte poklopcem, ostavljajući mali razmak, ili koristite labavu foliju. Smanjite vatru na lagano i pirjajte 60 minuta, održavajući lagano mjehuriće. Okrenite meso jednom ili dvaput tokom ovog vremena, držeći krompir većim dijelom ispod tekućine.
Podesite tečnost po potrebi. Provjerite na pola kuhanja. Ako gulaš izgleda suho ili se lijepi, dodajte malo vruće vode ili temeljca. Cilj je gust, ali lako umaknut umak koji doseže odmah ispod nivoa mesa.
Završite kuhanje. Nastavite pirjati još 30-40 minuta, otkriveno ili djelomično otkriveno, dok krompir ne omekša, a meso ne postane mekano, ali i dalje rezano. Umak treba biti bogat, malo zgusnut i sjajan.
Završno začinjavanje. Uklonite lovorov list. Probajte umak i prilagodite sol, papar i ljutinu (po želji dodajte mali prstohvat ljute paprike).
Dodajte začinsko bilje i odmorite. Pospite sjeckanim peršunom po površini, lagano prelijte meso sosom, a zatim ga sklonite s vatre 10-15 minuta prije posluživanja. To daje krompiru vremena da upije dodatni okus i da se sos slegne.
Vrijednosti će varirati ovisno o tačnim komadima mesa, vrsti kobasice i nivou masti.
| Hranjiva tvar | Približna količina po porciji |
|---|---|
| Kalorije | ~850 kcal |
| Ugljikohidrati | ~35 g |
| Proteini | ~45 g |
| Debelo | ~55 g |
| Vlakna | ~5 g |
| Natrijum | ~1200 mg |
| Ključni alergeni | Gluten (moguće u kobasicama), sulfiti (vino); provjerite etiketu kobasica za aditive poput soje ili mliječnih proizvoda |
Ove brojke su procjene zasnovane na standardnim referentnim vrijednostima za svinjetinu, dimljene kobasice, krompir i masnoće za kuhanje korištene u količinama navedenim u receptu.
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Ispitujući njihov historijski značaj, kulturni utjecaj i neodoljivu privlačnost, članak istražuje najcjenjenija duhovna mjesta širom svijeta. Od drevnih građevina do nevjerovatnih…
Precizno izgrađeni da budu posljednja linija zaštite za historijske gradove i njihove stanovnike, masivni kameni zidovi su tihi čuvari iz prošlih vremena…
Lisabon je grad na portugalskoj obali koji vješto spaja moderne ideje sa privlačnošću starog svijeta. Lisabon je svjetski centar ulične umjetnosti iako…
Od nastanka Aleksandra Velikog do svog modernog oblika, grad je ostao svetionik znanja, raznolikosti i lepote. Njegova neprolazna privlačnost proizlazi iz…
