10 najboljih mjesta u Francuskoj koje morate posjetiti
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Širom Hrvatske, zimski karneval nosi miris mnogo prije nego što se veže maska ili počne parada: toplo tijesto s kvascem, korica citrusa i ulje za prženje. Taj miris vodi direktno do krafni, ili pokladnica, mekih, okruglih krafni punjenih pekmezom koje obilježavaju dane uživanja između Božića i Korizme. U mnogim domaćinstvima, ovo su slatkiši koji označavaju posljednje bezbrižne gozbe prije posta, posluženi na pladnjevima debelo posutim šećerom u prahu i preneseni s djeteta na baku i djeda bez ceremonije.
Samo tijesto pripada široj srednjoevropskoj porodici. Krafne potiče od njemačkog Krapfena, srodnika Berlinera, krofne punjene džemom bez rupe.1 Hrvatska verzija zadržava tu tradiciju, ali nosi i vlastiti identitet: posebno mekano, obogaćeno tijesto s mirisom ruma i limuna, prženo tako da se oko sredine formira blijedi prsten. Taj prsten je više od lijepog detalja. On signalizira dobro naraslo tijesto i ulje na pravoj temperaturi, što su oba obilježja pažljivog kuhara.
Kalendar ove krafne čvrsto smješta u sezonu karnevala. U hrvatskoj tradiciji, krafne ili pokladnice pojavljuju se od Svete tri kralja (6. januara) do Pokladnog utorka, dan prije Čiste srijede. Pekarnice u gradovima poput Zagreba i Rijeke slažu ih u svoje prozore, dok domaći kuhari postavljaju listove tijesta za dizanje blizu radijatora i toplih peći. Na Riječkom karnevalu i manjim lokalnim proslavama, pladnjevi sa krafnama stoje pored maski i kostima, a slatkoća ublažava hladne ulice i kasnonoćna okupljanja.
Tradicije imenovanja odražavaju regionalne običaje. U okolini Zagreba i Zagorja mnogi ljudi kažu pokladnice, od "poklade", što je hrvatska riječ za karneval. U Slavoniji se isti tip okruglog tijesta punjenog pekmezom često naziva krofne. Dodatni prženi slatkiši dijele sezonu - sitne fritule, hrskave kroštule, rustikalne poderane gaće - no punjene, mekane krafne ostaju središnji dio kada porodica želi nešto velikodušno i svečano.
Strukturno, krafne su jednostavne: tijesto s kvascem obogaćeno žumanjcima, mlijekom, maslacem ili uljem, šećerom, malo alkohola i aromatičnom korom citrusa. Nakon miješanja, tijesto se odmara dok se ne udvostruči, zatim se razvalja i reže na krugove. Drugo dizanje opušta gluten i povećava volumen, pripremajući krofne za brzo kupanje u vrućem ulju. Unutar gotovog tijesta, mrvice bi se trebale raspadati u nježne niti. Džem - tradicionalno od kajsije ili šljive - čeka u sredini, otkriva se tek kada se zagrize ili pocijepa.
Ova verzija ima za cilj da uhvati taj klasični profil u kućnoj kuhinji, s jasnim mjerama i vremenom za kuhare koji možda nisu odrasli s hrvatskom bakom za štednjakom. Tijesto je vrlo mekano, ali i dalje obradivo, što daje svjetliju unutrašnjost nakon prženja. Limunova korica i umjerena količina tamnog ruma odražavaju okuse koji se nalaze u mnogim hrvatskim receptima, dok mlijeko i maslac obogaćuju bez da mrvice postanu teške. Metoda daje prednost strpljenju nad silom: nježno miješanje, pravilno dizanje i umjerena temperatura prženja, a ne pretjerano rukovanje.
Za kuhare izvan Hrvatske, krafne nude više od novosti. One donose osjećaj zimske darežljivosti, prženja nečeg mirisnog i pomalo ekstravagantnog dok hladan zrak pritiska prozore. Bilo da se poslužuju uz jaku kafu u mirnu nedjelju ili nagomilane tokom karnevalskih svečanosti, ove krafne punjene džemom predstavljaju svakodnevni izraz historije regije sa srednjoevropskim pečenjem, filtriranim kroz lokalne ukuse i porodična sjećanja.
16
porcije30
minuta25
minuta260
kcal100
minutaKrafne, ili pokladnice, su hrvatski karnevalski uštipci punjeni pekmezom, napravljeni od mekog, obogaćenog tijesta s kvascem, mirisom limuna i ruma. Tijesto se miješa, mijesi dok ne postane glatko, zatim se ostavlja da naraste prije nego što se razvalja i izreže na krugove. Nakon drugog dizanja, uštipci se prže u neutralnom ulju dok ne porumene sa blijedim prstenom oko sredine. Kada se dovoljno ohlade da se mogu rukovati, pune se pekmezom od kajsije ili šljiva i obilno posipaju šećerom u prahu. Ovaj recept daje 16 srednjih uštipaka, s teksturom dovoljno laganom za doručak, a opet dovoljno bogatom za desert. Jasno određivanje vremena za svako dizanje i prženje pomaže kuharu da postigne ravnomjernu mrvicu i minimalnu masnoću.
500 g (oko 4 šolje) višenamjenskog brašna, plus dodatno za posipanje – Pruža strukturu i mekanu mrvicu kada se obogati jajima i puterom.
8 g (2¼ kašičice) instant ili aktivnog suhog kvasca – Nadiže tijesto i stvara prozračnu teksturu.
60 g (¼ šolje + 1 kašika) kristal šećera – Lagano zaslađuje tijesto, a da ga ne čini slatkim.
4 velika žumanca, na sobnoj temperaturi – Dodajte bogatstvo, boju i finu, meku mrvicu.
250 ml (1 šolja) punomasnog mlijeka, mlakog (oko 40°C) – Hidratizira tijesto i hrani kvasac.
60 g (4 kašike) neslanog putera, veoma mekog – Obogaćuje tijesto i održava unutrašnjost mekom.
2 kašike tamnog ruma ili rakije – Klasičan hrvatski dodir; dodaje aromu i pomaže da pržene krafne ostanu lagane.
Sitno naribana korica 1 netretiranog limuna – Daje svijetao, svjež miris koji probija kroz bogatstvo.
1 kašičica ekstrakta vanilije ili 1 kesica (8 g) vanilin šećera – Dodaje nježnu slatkoću pozadine.
½ kašičice fine morske soli – Uravnotežuje slatkoću i zaokružuje okus.
700 ml (oko 3 šolje) neutralnog ulja za prženje – Suncokretovo, ulje od uljane repice ili kikirikija dobro funkcioniraju za čist okus.
250 g (¾–1 šolja) glatkog džema od kajsija ili šljiva – Tradicionalni nadjevi koji se dobro slažu s tijestom s mirisom citrusa.
100 g (¾ šolje) prosijanog šećera u prahu – Za obilno posipanje gotovih krofni.
Verzija bez alkohola: Umjesto ruma koristite dodatno mlijeko, plus malo dodatne limunove korice. Tekstura ostaje vrlo slična, iako krofne mogu upiti malo više ulja.
Opcija bez mliječnih proizvoda: Zamijenite mlijeko nezaslađenim biljnim mlijekom, a maslac mekim, neutralnim veganskim namazom ili 45 g neutralnog ulja. Tijesto se može činiti malo ljepljivijim; lagano posipanje brašna na dasci pomaže.
Adaptacija bez jaja: Zamijenite 4 žumanjka sa 60 g nezaslađenog umaka od jabuka i dodatnom 1 kašikom ulja. Okus ostaje ugodan, iako će mrvica biti nešto manje bogata i žuta.
Zamjene za brašno: Jako višenamjensko ili hljebno brašno će poslužiti; kod hljebnog brašna očekujte žvakastiju mrvicu. Mješavina bez glutena namijenjena pečenju s kvascem može poslužiti, ali tijesto će biti krhko i možda neće imati savršen prsten.
Izbor džema: Bilo koji gusti džem ili marmelada bez sjemenki (od jagode, maline, šipka, naranče) će poslužiti, pod uvjetom da nije previše tekuća. Čokoladno-lješnjakov namaz ili krema za pecivo nude opcije bez voća, iako one odstupaju od najtradicionalnijeg profila.
Alergeni: Standardni recept sadrži pšenicu (gluten), jaje, mlijeko i alkohol (rum ili rakiju, koji se uglavnom ispari tokom prženja).
Pustite kvasac da nabubri (5-10 minuta). Zagrijte mlijeko dok ne postane mlako, umiješajte 1 kašiku šećera i kvasac i ostavite da odstoji dok se ne zapjeni na vrhu.
Pomiješajte suhe sastojke (2 minute). U velikoj zdjeli umutite brašno, preostali šećer i sol.
Pomiješajte mokre sastojke (3-4 minute). U posebnoj posudi umutite žumanca, vrlo mekani puter, rum, limunovu koricu i vaniliju dok smjesa ne postane uglavnom glatka.
Oblikujte tijesto (5-7 minuta). Ulijte pjenastu smjesu kvasca i jaja u brašno, a zatim miješajte drvenom kašikom ili koristite mikser na laganoj brzini dok se ne formira gnjecavo tijesto i ne ostane suhog brašna.
Mijesite dok ne postane glatko (8-10 minuta ručno ili 5-6 minuta u mikseru). Tijesto prebacite na lagano pobrašnjenu površinu i mijesite dok ne postane glatko, elastično i blago ljepljivo, ili nastavite mikserom i kukom za tijesto na srednje niskoj brzini.
Ostavite tijesto da naraste (60-75 minuta). Tijesto oblikujte u kuglu, stavite je u lagano nauljenu posudu, pokrijte čistom krpom ili plastičnom folijom i ostavite da se diže na toplom mjestu bez propuha dok se otprilike ne udvostruči.
Razvaljajte tijesto (5 minuta). Lagano ispuhnite naraslo tijesto, prebacite ga na lagano pobrašnjenu površinu i razvaljajte na debljinu od oko 1,5 cm (½–⅝ inča).
Izrežite krugove (5-10 minuta). Koristite okrugli rezač ili stakleni kalup promjera 6-7 cm (2½-3 inča) za rezanje krugova, skupljajući i ponovo motajući ostatke samo jednom kako biste izbjegli tvrde komade.
Pripremite drugi korak za dizanje tijesta (2-3 minute). Krugove stavite na pobrašnjen papir za pečenje ili lagano pobrašnjen pleh, razmakavši ih nekoliko centimetara.
Ostavite oblikovane krofne da narastu (30-45 minuta). Lagano ih prekrijte ručnikom i ostavite da se dižu dok ne nabubre i ne postanu primjetno lakši, ali i dalje mogu zadržati oblik kada se lagano podignu.
Zagrijte ulje (10-15 minuta). U široku, tešku posudu sipajte ulje do dubine od 5-7 cm (2-3 inča) i zagrijte na srednjoj vatri na 170-175°C (338-347°F), provjeravajući termometrom.
Pržite prvu stranu (1,5-2 minute po porciji). Pažljivo spustite 3-4 krofne u ulje, gornjom stranom prema dolje, i pržite dok donja strana ne postane tamno zlatna, a na ekvatoru se ne formira blijedi prsten.
Okrenite i dovršite prženje (1-2 minute po seriji). Okrenite svaku krofnu šupljikavom kašikom i pecite drugu stranu dok ne porumeni i ne bude potpuno pečena.
Ocijedite krofne (5 minuta). Prebacite na rešetku iznad pleha ili na papirne ubruse kako bi višak ulja kapao; ponovite s preostalim tijestom, prilagođavajući temperaturu kako biste ulje održali unutar ciljanog raspona.
Napunite džemom (8-10 minuta). Stavite vrećicu za ukrašavanje s dugim, uskim vrhom, napunite je džemom i umetnite vrh u stranu svake krofne, lagano stiskajući dok krofna ne postane malo teža.
Pospite šećerom i poslužite (2-3 minute). Obilno prosijte šećer u prahu preko toplih krofni i poslužite blago tople ili na sobnoj temperaturi.
| Hranjiva tvar | Količina (po krofni) |
|---|---|
| Kalorije | ~260 kcal |
| Ugljikohidrati | ~34 g |
| Proteini | ~5 g |
| Debelo | ~10 g |
| Vlakna | ~1 g |
| Natrijum | ~160 mg |
| Alergeni | Pšenica (gluten), jaje, mlijeko; tragovi alkohola iz ruma/rakije koji se uglavnom isparavaju tokom prženja |
Ove vrijednosti odražavaju tipične podatke za krofne s džemom na kvascu u USDA bazi podataka, prilagođene sastojcima i prinosu ovog recepta.
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
U svijetu punom poznatih turističkih destinacija, neka nevjerovatna mjesta ostaju tajna i nedostupna većini ljudi. Za one koji su dovoljno avanturistički nastrojeni da…
Dok su mnogi veličanstveni evropski gradovi i dalje zasjenjeni svojim poznatijim kolegama, to je riznica začaranih gradova. Od umjetničke privlačnosti…
Grčka je popularna destinacija za one koji traže opušteniji odmor na plaži, zahvaljujući obilju obalnih blaga i svjetski poznatih historijskih znamenitosti, fascinantnih…
Precizno izgrađeni da budu posljednja linija zaštite za historijske gradove i njihove stanovnike, masivni kameni zidovi su tihi čuvari iz prošlih vremena…
