Istražujući tajne antičke Aleksandrije
Od nastanka Aleksandra Velikog do svog modernog oblika, grad je ostao svetionik znanja, raznolikosti i lepote. Njegova neprolazna privlačnost proizlazi iz…
Duvanjska pita potiče iz Duvanjskog polja i područja Tomislavgrada, planinskog područja gdje su duge zime i ispaša stada oblikovali vrlo specifičan način kuhanja. U ovom kutku zapadnog Balkana, kuhari se oslanjaju na sastojke koji se dobro skladište: brašno, krompir, luk i meso. Iz te skromne ostave grade pitu koja djeluje istovremeno rustikalno i precizno. Tanki slojevi tijesta drže tanke kriške krompira i začinjeno mljeveno meso, a zatim peku dok kora ne postane tamno zlatna, a nadjev omekša u sočnu, gotovo kremastu unutrašnjost.
Tradicionalno, ova pita se često peče ispod teškog metalnog zvona, sača, prekrivenog žarom. U mnogim domaćinstvima, ista logika se sada odvija u standardnoj pećnici. Cilj ostaje isti: hrskav vrh i dno, mekana sredina i nadjev koji se lijepo drži kada se reže. Kada se pojavi na stolu, obično za porodične ručkove ili nedjeljna okupljanja, rijetko joj je potrebno više od zdjele salate i guste pavlake sa strane.
Profil okusa više naginje slanom nego ljutom. Luk i bijeli luk se lagano kuhaju unutar pite, dajući mesu slatkoću i dubinu. Slatka paprika donosi toplinu i boju, dok crni biber i mala količina sušenog bilja zaokružuju aromu. Krompir sve povezuje, upijajući sokove od mesa i začine. Rezultat je ukus poznat svima koji vole balkanske pite, ali ima poseban karakter: izdašniji od obične pite od krompira, slojevitiji i strukturiraniji od jednostavne pite od mesa.
Tijesto predstavlja jednu od ključnih razlika između prosječne pite i nezaboravne duvanjske pite. Jednostavna mješavina pšeničnog brašna, vode, soli i malo ulja mijesi se dok ne postane glatka, a zatim se ostavi dovoljno dugo da se tijesto opusti. Taj odmor omogućava kuharu da tijesto razvuče vrlo tanko po stolu bez kidanja. Nekoliko listova, premazanih uljem, slaže se oko i između slojeva nadjeva. Tokom pečenja, ulje pomaže da tijesto na nekim mjestima postane hrskavo, dok drugi dijelovi ostaju mekani i blago žvakavi tamo gdje se spajaju s krompirom i mesom.
Ova verzija ostaje bliska seoskom obrascu, ali se lijepo prilagođava modernoj kuhinji. Tijesto se pravi od višenamjenskog brašna i odmjerene količine vode, s vremenom koje odgovara i početnicima i iskusnijim pekarima. Nadjev se sastoji od sastojaka koji se lako mogu pronaći: mljevena govedina ili mješavina govedine i janjetine, obični krompir, luk, bijeli luk i paprika. Metoda predlaže temperaturu pečenja koja daje i boju i temeljito pečenje bez isušivanja pite.
Za one koji paze na određene sastojke, nekoliko napomena pomaže pri planiranju. Osnovni recept sadrži gluten iz ručno rađenog tijesta i mliječne proizvode iz maslaca koji se nanosi na vrh i opcionalno kiselo vrhnje sa stola. Neutralno biljno ulje dobro funkcionira gdje god je potrebna masnoća, tako da se pita može napraviti bez mliječnih proizvoda uz malo truda. Listovi filo tijesta bez glutena mogu zamijeniti domaće tijesto za kuhare kojima je potrebna ta prilagodba, iako će se tekstura malo promijeniti.
Duvanjska pita je pogodna za mnoge prilike. Može se samostalno poslužiti kao ručak, uklapa se u raznovrsna jela s roštilja i salate, a dobro se podgrijava za ručkove sljedećeg dana. To je vrsta jela koju porodice pripremaju kada očekuju da će gosti doći gladni i ostati za stolom neko vrijeme. Ovaj recept pruža pouzdan, spreman za pećnicu način da se to isto tiho obilje unese u kućnu kuhinju, bez obzira da li je kuhar već upoznat s balkanskim pitama ili se prvi put susreće s duvanjskom pitom.
8
porcije45
minuta50
minuta480
kcalOvaj recept za duvanjsku pitu nudi tradicionalnu hrvatsku pitu od krompira i mesa prilagođenu za standardnu pećnicu. Tanko, ručno razvučeno tijesto obavija slojeve narezanog krompira i začinjenog mljevenog mesa, a zatim se peče dok kora ne postane hrskava, a unutrašnjost mekana i sočna. Metoda se fokusira na podatno tijesto, ravnomjerno narezan krompir i pažljivo začinjavanje kako bi svaki komad bio uravnotežen i zadovoljavajući. Pita hrani mnoštvo, dobro je poslužiti za nedjeljne ručkove ili porodična okupljanja, a jednako je ukusna i kada se podgrije sljedeći dan. Nekoliko jednostavnih zamjena omogućava prilagođavanje za one koji ne jedu mliječne proizvode ili jedu gluten, uz očuvanje duha originalnog jela.
Višenamjensko pšenično brašno, 500 g — formira mekano tijesto koje se može razvući na tanko; najbolje je koristiti standardno bijelo brašno.
Fina sol, 1½ kašičice — začini tijesto kako bi kora imala okus.
Mlaka voda, oko 300 ml — počnite sa 260 ml i dodajte malo po malo dok se tijesto ne sjedini.
Neutralno biljno ulje, 2 kašike — umiješati u tijesto radi mekoće.
Neutralno biljno ulje, 60 ml (¼ šolje) — za premazivanje slojeva tijesta i podmazivanje tepsije.
Voštani krompir, 600 g — oguljeno i narezano na vrlo tanke kolutove; zadrži oblik dok ne omekša.
Mljevena govedina ili mješavina govedine i janjetine, 400 g — 15–20% masti daje dobar okus i sočnost.
Žuti luk, 2 srednja (oko 250 g), sitno sjeckani — pružaju slatkoću i dubinu.
Češnja bijelog luka, 2, sitno nasjeckana — za blagu aromu, a ne za oštru ljutinu.
Fina sol, 1½ kašičice — za fil; malo prilagoditi ukusu.
Svježe mljeveni crni biber, 1 kašičica — dodaje blagu toplinu i miris.
Slatka paprika, 2 kašičice — tradicionalni začin koji donosi boju i blagu toplinu.
Sušeni mažuran ili origano, ½ kašičice (po želji) — suptilna biljna nota, uobičajena u nekim domaćinstvima.
Topla voda ili lagana goveđa juha, 200 ml — preliveno preko pite tokom pečenja za mekan i kohezivan fil.
Maslac, 30 g, otopljen — premazati preko vruće pite za dodatnu aromu i sjaj (koristite više ulja za bezmliječne proizvode).
Gusta pavlaka ili obični jogurt, 150-200 ml - za posluživanje za stolom.
Prosijte brašno i so u veliku posudu za miješanje, a zatim napravite plitku udubinu u sredini.
Dodajte veći dio mlake vode i 2 kašike ulja, miješajući jednom rukom ili drvenom kašikom dok se ne formira grubo tijesto; preostalu vodu dodajte samo ako je tijesto suho.
Tijesto prebacite na lagano pobrašnjenu površinu i mijesite 8-10 minuta, dok ne postane glatko, elastično i jedva ljepljivo na dodir.
Tijesto oblikujte u kuglu, lagano premažite uljem i stavite u pokrivenu posudu; ostavite da odstoji na sobnoj temperaturi 30 minuta kako bi se gluten opustio.
Dok tijesto odstoji, ogulite krompir i narežite ga na vrlo tanke kolutove, debljine oko 2 mm; mandolina ili oštar nož daju ravnomjerne kriške.
Kriške krompira kratko isperite pod mlazom hladne vode, dobro ocijedite i osušite čistim peškirom kako ne bi pustili previše tečnosti u pitu.
U posebnoj posudi pomiješajte mljeveno meso, sjeckani luk, mljeveni bijeli luk, sol, crni biber, papriku i sušeni mažuran ili origano, miješajući dok se začini ravnomjerno ne rasporede.
Zagrijte pećnicu na 200°C (gornji i donji grijač) i namažite okrugli metalni pleh za pečenje promjera 30 cm ili sličnu posudu s malo ulja za četkice.
Nakon što se tijesto odmori, podijelite ga na 4 jednaka dijela i od svakog oblikujte glatku kuglu; pokrijte ih krpom da se ne osuše.
Na lagano pobrašnjenom stolu razvaljajte jednu kuglu u tanki krug, zatim je podignite i nježno razvucite preko nadlanica, radeći od centra prema van, dok ne postane vrlo tanka i veća od tepsije; male pukotine na rubovima su prihvatljive.
Razvučeni lim za pečenje položite preko namašćene tepsije, ostavljajući rubove da obilno vise; lagano premažite površinu uljem.
Ponovite s drugom kuglom tijesta, malo je razvlačeći i stavite je u tepsiju preko prvog lista; ponovo premažite uljem. Ova dva lista će formirati dno i stranice pite.
Preko tijesta u tepsiji poredajte sloj kriški krompira, lagano ih preklapajući kako ne bi bilo praznina.
Rasporedite dio smjese mesa po krompiru u malim grudvicama, ravnomjerno ga raspoređujući vrhovima prstiju.
Nastavite naizmjenično slagati slojeve krompira i mesa, završavajući slojem krompira na vrhu; lagano pritisnite kako bi slojevi čvrsto sjedili.
Treću kuglu tijesta razvucite u tanki list i stavite je preko fila, dopuštajući da rubovi vise.
Preklopite previsne rubove donjih listova prema gore i preko gornjeg lista, stvarajući uredan, blago podignut obrub oko ruba.
Razvucite konačnu kuglu tijesta u tanki list i stavite ga preko svega kao poklopac, savijajući rubove prema unutrašnjoj strani ruba kako bi sigurno sjedili.
Obilno premažite površinu uljem, a zatim oštrim nožem narežite sastavljenu pitu na kvadrate ili kriške za serviranje, režući sve do dna; to pomaže da para izađe i olakšava kasnije serviranje.
Stavite tepsiju na donju rešetku rerne i pecite 25 minuta, dok gornja strana ne počne lagano da dobija boju.
Pažljivo izvucite rešetku, ravnomjerno prelijte toplu vodu ili temeljac preko linija rezanja tako da se prodre između slojeva, a zatim vratite pitu u pećnicu.
Pecite još 25-35 minuta, dok vrh ne postane tamno zlatan, rubovi hrskavi, a nož umetnut u sredinu ne dođe u kontakt s mekanim krompirom.
Izvadite tepsiju iz rerne, premažite vruću površinu otopljenim puterom i ostavite pitu da odstoji 10-15 minuta da se fil stegne.
Poslužite tople kockice ili kriške sa pavlakom ili jogurtom sa strane.
Približne vrijednosti za jednu od 8 porcija, na osnovu standardnih referentnih sastojaka:
| Hranjiva tvar | Količina po porciji (otprilike) |
|---|---|
| Kalorije | ~480 kcal |
| Ugljikohidrati | ~60 g |
| Proteini | ~17 g |
| Debelo | ~20 g |
| Vlakna | ~4 g |
| Natrijum | ~650 mg |
| Ključni alergeni | Gluten (pšenica), mliječni proizvodi (maslac, opciono pavlaka); bez jaja, orašastih plodova ili soje u osnovnom receptu |
Ove brojke predstavljaju samo procjene i variraju u zavisnosti od proizvođača sastojaka, tačnog sadržaja masti u mesu i veličine porcije.
Od nastanka Aleksandra Velikog do svog modernog oblika, grad je ostao svetionik znanja, raznolikosti i lepote. Njegova neprolazna privlačnost proizlazi iz…
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Lisabon je grad na portugalskoj obali koji vješto spaja moderne ideje sa privlačnošću starog svijeta. Lisabon je svjetski centar ulične umjetnosti iako…
Svojim romantičnim kanalima, nevjerovatnom arhitekturom i velikim historijskim značajem, Venecija, šarmantni grad na Jadranskom moru, fascinira posjetioce. Veliki centar ovog…
Dok su mnogi veličanstveni evropski gradovi i dalje zasjenjeni svojim poznatijim kolegama, to je riznica začaranih gradova. Od umjetničke privlačnosti…
