10 najboljih mjesta u Francuskoj koje morate posjetiti
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Hortopita je rustikalna grčka slana pita koja pretvara ubrano divlje zelje i začinsko bilje u raskošan nadjev. Njeno ime doslovno znači "pita od zelja", često se pravi u rano proljeće kada ljudi skupljaju nježne maslačke, koprive, špinat i drugo lisnato bilje za kuhanje. U ovom jelu, te svježe povrtnjak (zeleno povrće) se nasjecka i pomiješa sa slanim feta sirom, umućenim jajima i obiljem aromatičnog bilja poput kopra, mente i peršuna. Smjesa se slaže u slojeve između listova tijesta i peče dok kora ne postane hrskava i zlatna. Rezultat je pita koja je mirisna, zemljana i izuzetno hranjiva.
U grčkim selima i na poljoprivrednim imanjima, hortopita se prvobitno pravila od bilo kakvog povrća koje je bilo pri ruci - možda kombinacije špinata, blitve ili divljeg... pazi i cikorije koja raste na obroncima brda. Uključivanje gorkog zelenila poput maslačka ili cikorije donosi blagi okus koji uravnotežuje bogati feta sir. Često se dodaje malo limunovog soka ili prstohvat muškatnog oraščića kako bi se uljepšao okus. Pikantni feta sir se veže s jajima i stvara kremasti i sočan nadjev zbog prirodnog sadržaja vode u zelenilu. Mnogi kuhari također miješaju mladi luk ili poriluk za slatkoću i bijeli luk za pikantnost.
Hortopita se ističe jer slavi okus proljetnog bilja. Dok se peče, kuhinja se ispunjava opojnim mirisom kopra i peršuna koji se miješaju s tijestom od pečenja. Vrh se često posipa sjemenkama susama za orašastu hrskavost. Za razliku od svoje rođakinje spanakopite (pite od špinata), hortopita može koristiti razne vrste zelenog povrća i ima više limunskog okusa. Utjelovljuje suštinu mediteranske prehrane - jednostavnu, biljnu i živahnu. Što se tiče hranjivih tvari, puna je vitamina i vlakana iz zelenog povrća, ali svaki zalogaj također ima utješnu aromu sira i peciva.
Ova pita se tradicionalno servira topla ili na sobnoj temperaturi. Odlična je sama ili s prilozima poput svježe salate od rajčice, krastavaca ili tanjira maslina. U Grčkoj se hortopita često pojavljuje na uskršnjem brunchu ili na porodičnom stolu za ručak u proljeće. Lijepo se slaže s čašom hrskavog bijelog vina ili čak svijetlog crnog. Budući da ne koristi meso, popularno je korizmeno jelo, koje se uživa tokom sedmica posta kada se izbjegavaju životinjski proizvodi. Ipak, dovoljno je obilna da bude zadovoljavajuće vegetarijansko glavno jelo.
Pravljenje hortopite kod kuće je jednostavno. Kuhajte sjeckanu zelenu sa lukom dok ne uvene, zatim pomiješajte s jajima, izmrvljenim feta sirom, začinskim biljem, limunovom koricom i začinima. Složite ovaj nadjev u tepsiju obloženu puterom namazanim filo tijestom, a zatim preko toga stavite još filo tijesta. Pecite dok se sve ne stegne i ne porumeni. Svaki kvadrat daje prekrasan presjek jarko zelenog nadjeva okružen puterom.
8
porcije25
minuta40
minuta230
kcalU ovom receptu za hortopitu, nježno miješano zeleno povrće (poput špinata, blitve ili maslačka) se nasjecka i lagano kuha, zatim se kombinira s izmrvljenim feta sirom, sjeckanim koprom i peršunom, umućenim jajima, limunovom koricom i prstohvatom muškatnog oraščića. Smjesa bilja se raspoređuje između slojeva premazanog tijesta filo u posudi za pečenje. Nakon što se prekrije dodatnim nauljenim tijestom filo, pita se peče dok kora ne postane hrskava i zlatna. Zatim se reže na kvadrate. Svaki komad nudi svijetli, lisnati nadjev umotan u prhko tijesto. Recept je dovoljan za oko 8-10 porcija i traje otprilike 1 sat od početka do kraja.
10-12 šolja miješanog svježeg zelenog povrća (ukupno oko 1 funta) – npr. špinat, blitva, maslačak ili drugo mlado zeleno povrće (dobro oprano i nasjeckano).
1 srednji luk, sitno isjeckan – dodaje slatkoću.
2 čehna bijelog luka, mljevena (po želji) – aromatična baza.
1/4 šolje svježeg kopra, sjeckanog – jarkog biljnog okusa (po želji dodajte peršun ili mentu).
2 velika jaja – povezati fil zajedno.
1 šolja izmrvljenog feta sira – slanog, pikantnog sira. (Možete koristiti i dio rikote za kremastiji izgled.)
Kora i sok 1 limuna – daju svježinu i uravnotežuju zelenilo.
Prstohvat muškatnog oraščića ili sušenog origana (po želji) – topli začin ili dodatak bilja.
So i biber, po ukusu.
Oko 14 listova filo tijesta – odmrznutih i pokrivenih (sprečava isušivanje).
1/2 šolje (120 ml) maslinovog ulja ili otopljenog putera – za premazivanje slojeva filo kore.
Zagrijte i pripremite: Zagrijte pećnicu na 175°C (350°F). Namažite uljem posudu za pečenje dimenzija 23×33 cm. (5 minuta)
Skuhajte zelje: Zagrijte 1 kašiku maslinovog ulja u tavi. Dinstajte luk (i bijeli luk, ako koristite) dok ne omekša. Dodajte sjeckano zelje i kuhajte dok ne uvene. Sklonite s vatre, ocijedite višak tekućine i ostavite da se malo ohladi. (10 minuta)
Mješani nadjev: U zdjeli umutite jaja. Dodajte kuhano zelje, izmrvljeni feta sir, kopar (i ostalo začinsko bilje), koricu i sok limuna, muškatni oraščić, sol i biber. Miješajte dok se dobro ne sjedini. (5 minuta)
Sloj filo testa (dolje): Razmotajte filo tijesto i držite listove pokrivene. Premažite posudu za pečenje uljem. Stavite dva lista u posudu, premažite s još ulja, a zatim ponovite postupak da biste napravili podlogu od 4-6 slojeva. (5 minuta)
Dodajte punjenje: Ravnomjerno rasporedite smjesu od zelenog povrća i sira po podlozi od tijesta. (2 minute)
Sloj filo (gore): Preklopite sve viseće rubove tijesta prema unutra, zatim prekrijte preostalim listovima tijesta, premažući svaki sloj uljem. Odrežite višak tijesta. (5 minuta)
Pecite: Po želji pospite vrh susamom. Pecite dok tijesto ne postane hrskavo, a vrh zlatno-smeđe boje, oko 35-40 minuta. (40 minuta)
Odmorite i poslužite: Ostavite pitu da se kratko ohladi. Isijecite na komade i poslužite toplu ili na sobnoj temperaturi. (10 minuta)
Hranjiva tvar | Po porciji (1 komad) |
Kalorije | 230 |
Ugljikohidrati | 17 grama |
Proteini | 5 grama |
Debelo | 11 grama |
Natrijum | umjeren |
Alergeni | Pšenica (gluten), Jaje, Mlijeko |
Francuska je poznata po svom značajnom kulturnom naslijeđu, izuzetnoj kuhinji i atraktivnim pejzažima, što je čini najposjećenijom zemljom na svijetu. Od razgledavanja starih…
Grčka je popularna destinacija za one koji traže opušteniji odmor na plaži, zahvaljujući obilju obalnih blaga i svjetski poznatih historijskih znamenitosti, fascinantnih…
Precizno izgrađeni da budu posljednja linija zaštite za historijske gradove i njihove stanovnike, masivni kameni zidovi su tihi čuvari iz prošlih vremena…
Dok su mnogi veličanstveni evropski gradovi i dalje zasjenjeni svojim poznatijim kolegama, to je riznica začaranih gradova. Od umjetničke privlačnosti…
Svojim romantičnim kanalima, nevjerovatnom arhitekturom i velikim historijskim značajem, Venecija, šarmantni grad na Jadranskom moru, fascinira posjetioce. Veliki centar ovog…