Jamajka je mješovita ekonomija koja se sastoji od preduzeća u državnom i privatnom sektoru. Glavni sektori jamajčanske privrede su poljoprivreda, rudarstvo, proizvodnja, turizam i finansijske usluge i usluge osiguranja. Turizam i rudarstvo su glavni prihodi u stranoj valuti. Polovina privrede Jamajke je zasnovana na uslugama, a polovina njenog prihoda dolazi od usluga kao što je turizam. Procjenjuje se da 1.3 miliona stranih turista posjeti Jamajku svake godine.
Uz podršku multilateralnih finansijskih institucija, Jamajka je od ranih 1980-ih pokušavala provesti strukturne reforme usmjerene na promoviranje aktivnosti privatnog sektora i jačanje uloge tržišnih snaga u raspodjeli resursa. Od 1991. godine vlada sprovodi program ekonomske liberalizacije i stabilizacije ukidanjem deviznih kontrola, fluktuirajućim kursom, snižavanjem carina, stabilizacijom jamajčanske valute, smanjenjem inflacije i ukidanjem ograničenja za strane investicije. Naglasak je bio na održavanju stroge fiskalne discipline, većoj otvorenosti za trgovinu i finansijske tokove, liberalizaciji tržišta i smanjenju veličine vlade. Tokom ovog perioda, veći dio privrede vraćen je privatnom sektoru kroz programe dezinvestiranja i privatizacije.
Program makroekonomske stabilizacije uveden 1991. godine, koji se fokusirao na čvrstu fiskalnu i monetarnu politiku, doprinio je kontrolisanom smanjenju stope inflacije. Godišnja stopa inflacije pala je sa vrhunca od 80.2% u 1991. na 7.9% u 1998. Inflacija za 1998-1999 finansijsku godinu iznosila je 6.2%, u poređenju sa 7.2% za odgovarajući period u finansijskoj godini 1997-1998. Vlada Jamajke ostaje posvećena smanjenju inflacije, sa dugoročnim ciljem da se ona uskladi sa inflacijom svojih glavnih trgovinskih partnera.
Nakon perioda stabilnog rasta od 1985. do 1995. godine, realni BDP je opao za 1.8% i 2.4% u 1996. i 1997. godini. Pad BDP-a u 1996. i 1997. u velikoj mjeri je bio posljedica značajnih problema u finansijskom sektoru, a 1997. godine zbog teške suše na cijelom otoku (najgore u posljednjih 70 godina) koja je značajno smanjila poljoprivrednu proizvodnju. U 1997. godini, nominalni BDP je iznosio približno 220,556.2 miliona J$ (6,198.9 miliona USD po prosječnom godišnjem kursu za taj period).
Privredu u 1997. godini karakteriše nizak rast uvoza, visoki prilivi privatnog kapitala i relativna stabilnost na deviznom tržištu.
Nedavna ekonomska kretanja pokazuju da se privreda Jamajke oporavlja. Poljoprivredna proizvodnja, glavni pokretač rasta, porasla je za 15.3% u trećem tromjesečju 1998. u odnosu na isti period 1997. godine, signalizirajući prvu pozitivnu stopu rasta u sektoru od januara 1997. Proizvodnja boksita i glinice porasla je za 5.5% od januara do Decembar 1998. u odnosu na isti period 1997. Januarska proizvodnja boksita bila je 7.1% veća nego u januaru 1998. i Alcoa očekuje dalju ekspanziju proizvodnje glinice do 2009. Jamajka je peti najveći svjetski izvoznik boksita, nakon Australije, Kine, Brazila i Gvineje. Turizam, glavni izvor deviza, također je poboljšan. U trećem kvartalu 1998. ubrzan je rast dolazaka turista, što je rezultiralo ukupnim povećanjem prihoda od turizma od 8.5% u 1998. u odnosu na odgovarajući period 1997. Poljoprivredni izvoz Jamajke su šećer, banane, kafa, rum i slatki krompir.
Jamajka ima širok spektar industrijskih i komercijalnih aktivnosti. Vazduhoplovna industrija je u stanju da izvrši većinu rutinskog održavanja aviona, sa izuzetkom teških strukturalnih popravki. Postoji značajna količina tehničke podrške za transport i poljoprivrednu avijaciju. Jamajka ima značajnu količinu industrijskog inženjeringa, lake proizvodnje, uključujući proizvodnju metala, metalnih krovova i proizvodnju namještaja. Prerada hrane i pića, proizvodnja staklenog posuđa, obrada softvera i podataka, štampanje i izdavaštvo, industrija osiguranja, muzike i snimanja i visoko obrazovanje nalaze se u većim urbanim sredinama. Jamajčanska građevinska industrija je u potpunosti samodovoljna i ima profesionalne tehničke standarde i savjete.
Od prvog kvartala 2006. godine, privreda Jamajke je doživjela period održivog rasta. Sa stopom inflacije od 6 posto za kalendarsku 2006. godinu i stopom nezaposlenosti od 8.9 posto, nominalni rast BDP-a iznosio je bez presedana 2.9 posto. Program ulaganja u ostrvsku saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, kao i povećanje turizma, rudarstva i usluga, doprineli su ovoj brojci. Sve prognoze za 2007. pokazuju još veći potencijal za ekonomski rast, sa svim procjenama iznad 3.0 posto, što je otežano samo urbanim kriminalom i vladinom politikom.
2006. godine Jamajka se pridružila CARICOM-ovom jedinstvenom tržištu i ekonomiji (CSME) kao pionirski član.
Globalni ekonomski pad imao je značajan uticaj na privredu Jamajke između 2007. i 2009. godine, što je rezultiralo negativnim ekonomskim rastom. Vlada je 14. januara 2010. godine uvela novu inicijativu za upravljanje dugom, Jamajčku berzu duga (JDX). U okviru ove inicijative, vlasnici obveznica Vlade Jamajke (GOJ) trebali su zamijeniti ove instrumente visokog prinosa za obveznice sa nižim prinosom sa dužim dospijeća. Ponudu je prihvatilo preko 95% lokalnih finansijskih institucija i vlada je ocijenila uspješnom. Zahvaljujući uspjehu JDX programa, vlada koju je predvodio Bruce Golding uspjela je 1.27. februara 4. sklopiti ugovor o zajmu sa MMF-om u iznosu od 2010 milijardi dolara. Ugovor o zajmu ima rok od tri godine.
U aprilu 2014. vlade Jamajke i Kine potpisale su preliminarne sporazume za prvu fazu Jamajčanskog logističkog čvorišta (JLH) – inicijativu koja će Kingston pozicionirati kao četvrto čvorište u globalnom lancu nabavke, uz Roterdam, Dubai i Singapur, služeći Americi. Kada se završi, očekuje se da će projekat stvoriti brojna radna mjesta za Jamajčane, ekonomske zone za multinacionalne kompanije i prijeko potreban ekonomski rast kako bi se smanjio visoki omjer duga zemlje u BDP-u. Striktno pridržavanje programa refinansiranja MMF-a i pripreme za projekat imale su pozitivan uticaj na kreditni rejting i izglede Jamajke kod tri glavne rejting agencije.