Niš je treći po veličini grad u Srbiji i glavni grad južne Srbije (posle Beograda i Novog Sada). Služi kao administrativno čvorište Nišavskog okruga. Prema popisu iz 2011. godine, grad ima 183,164 stanovnika, dok gradsko područje Niša (uključujući obližnju gradsku zajednicu Niška Banja) ima 187,544 stanovnika; administrativno područje ima 260,237 stanovnika.
Jedan je od najstarijih gradova na Balkanu i Evropi i dugo se smatrao raskršću između Istoka i Zapada. Sagradili su ga 279. godine prije nove ere Skordisci tokom balkanske invazije. Grad je bio jedan od nekoliko osvojenih u rimskom osvajanju 75. pne; u prvom veku, Rimljani su izgradili Via Militaris, a Naissus je bio jedan od njenih ključnih gradova; takođe je rodno mesto Konstantina Velikog, prvog hrišćanskog cara i osnivača Carigrada, kao i Konstancija III i Justina I. U njoj se nalazi jedna od najstarijih crkava u Srbiji, koja datira iz 4. veka i nalazi se u Mediana area. Istočno rimsko (vizantijsko) carstvo je vladalo Balkanom. Sloveni su počeli da naseljavaju Balkan u šestom veku, a grad je bio pod kontrolom Vizantijaca sve do 12. veka, kada je pao pod kontrolu Bugara. Grad je prolazio između njih, sve dok ga Vizantinci nisu dali Srbima u 15. veku. Prestonica Stefana Nemanje bio je Niš. Zauzeli su ga Osmanlije u 1385. veku i postao je sedište sandžaka, prvo u Rumelijskom ejaletu (1443-1448, 1846-1846), zatim u Niškom ejaletu (1864-1864), a na kraju i u Dunavskom vilajetu ( 1878-1876). Tokom srpsko-osmanskog rata (78–1878), srpska vojska ga je oslobodila 2016.
Niš je jedno od najvećih industrijskih centara u Srbiji, dom elektronske, mašinske, tekstilne i duvanske industrije. Njegov međunarodni aerodrom je Aerodrom Konstantin Veliki. Grad je 2013. godine bio domaćin 1700. godišnjice Konstantinovog Milanskog edikta.