Hrvatska

Hrvatska leži na ušću srednje i jugoistočne Evrope, a njena razuđena obala proteže se više od 1.700 kilometara duž Jadranskog mora. Unutar svojih granica - 56.594 kvadratnih kilometara kopna i 128 kvadratnih kilometara unutrašnjih voda - ova republika obuhvata izuzetnu raznolikost terena i kulture. Na sjeverozapadu, Slovenija dijeli blagu granicu; na sjeveroistoku se protežu mađarske ravnice; na istoku, Srbija; i dalje na jugu, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Preko uskog pojasa mora na zapadu leži Italija. Na krajnjem jugu, oko Dubrovnika, Pelješki most sada premošćuje kanal koji je nekada odvajao obalnu enklavu od kopna. Unutrašnjost Hrvatske je podijeljena na Zagreb i dvadeset županija, pri čemu Zagreb - njen glavni i najveći grad - funkcionira i kao urbani centar i kao vlastita administrativna jedinica. Druga važna urbana središta uključuju Split, Rijeku i Osijek, od kojih svako u sebi ima različite regije historije i ekonomije. Gotovo 3,9 miliona ljudi živi usred brežuljaka Hrvatskog zagorja, plodnih ravnica Slavonije, krečnjačkih visova Dinarskih Alpa i bezbrojnih ostrva koja krase jadransku obalu.

Porijeklo hrvatskog državnog uređenja seže do kasnog šestog stoljeća, kada su slavenska plemena - kasnije poznata kao Hrvati - naselila rimsku Iliriku. Do sedmog stoljeća formirali su dva vojvodstva duž dalmatinskog primorja. Godine 879. vojvoda Branimir postigao je formalno priznanje hrvatske nezavisnosti, uspostavivši veze s papstvom koje će trajati kao politička zaštita. Pod kraljem Tomislavom, okrunjenim 925. godine, Hrvatska se pojavila kao kraljevstvo, učvršćujući svoj utjecaj nad obalom i zaleđem. Dinastička kriza na kraju loze Trpimirović dovela je do personalne unije s Ugarskom 1102. godine, no u narednim stoljećima hrvatsko plemstvo je sačuvalo različite pravne i administrativne tradicije čak i pod habzburškom vlašću. Suočen s osmanlijskim upadima 1527. godine, Hrvatski sabor se još jednom okrenuo Habzburgovcima, izabravši Ferdinanda I na prijestolje.

Dvadeseti vijek donio je turbulencije i transformaciju. U oktobru 1918. godine, Država Slovenaca, Hrvata i Srba proglasila se nezavisnom od raspadajućeg Austro-Ugarskog Carstva, samo da bi se dva mjeseca kasnije pridružila Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon invazije Osovine na Jugoslaviju 1941. godine, veći dio moderne Hrvatske formirao je marionetsku Nezavisnu Državu Hrvatsku. Otpor predvođen komunistima na kraju je prevladao, a Socijalistička Republika Hrvatska postala je federalna komponenta Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dana 25. juna 1991. godine, Hrvatska je proglasila svoj suverenitet. Uslijedio je četverogodišnji sukob, koji je završen tek obnovom teritorijalnog integriteta i reintegracijom raseljenog stanovništva do 1995. godine.

Danas Hrvatska funkcionira kao demokratska republika s parlamentarnim sistemom. U potpunosti učestvuje u evropskim i međunarodnim institucijama: Evropskoj uniji i njenoj eurozoni i šengenskom prostoru; NATO-u; Ujedinjenim nacijama; Vijeću Evrope; OEBS-u; Svjetskoj trgovinskoj organizaciji; i Uniji za Mediteran. Kao kandidat za članstvo u OECD-u, doprinijela je svojim trupama mirovnim misijama Ujedinjenih nacija i jednom je imala nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.

Ekonomski, Hrvatska se svrstava među razvijene zemlje s visokim prihodima. Predviđa se da će njen nominalni BDP dostići približno 88 milijardi američkih dolara u 2024. godini, oko 22.966 dolara po stanovniku, dok se BDP pariteta kupovne moći približava 175 milijardi dolara ili 45.702 dolara po osobi. Realni rast u 2023. godini iznosio je 2,8 posto, s BDP-om po stanovniku na otprilike 76 posto prosjeka EU. Sektor usluga čini oko 70 posto ekonomske proizvodnje, industrija oko 26 posto, a poljoprivreda ispod 4 posto. Brodogradnja, prerada hrane, farmaceutska industrija, informacijska tehnologija i drvo su među glavnim industrijskim osloncima. Turizam ostaje posebno vitalan, generirajući blizu 10,5 milijardi eura u 2019. godini i privlačeći gotovo 20 miliona posjetilaca prije pandemije. Primorska odmarališta i kulturni festivali duž dalmatinske obale, agroturizam u unutrašnjosti i urbane atrakcije u Zagrebu doprinose njenoj privlačnosti. Vlada je od početka 2000-ih uložila značajna sredstva u ceste i željeznice duž četiri panevropska koridora i u terminal za uvoz ukapljenog prirodnog plina, LNG Hrvatska, kod otoka Krka.

Geografski, profil Hrvatske je zapanjujući. Uzvišenja se uzdižu do vrha Dinare na 1.831 metar nadmorske visine, spuštajući se do jadranske obale. U unutrašnjosti, Panonski bazen pruža ravne ravnice i riječne doline - Dunav i Drava osiguravaju transport i navodnjavanje - dok Dinarske Alpe i kraške visoravni formiraju robusnu kičmu. Preko hiljadu ostrva i otočića, od kojih je 48 stalno naseljeno, razasuto je duž obale; Cres i Krk prostiru se na oko 405 kvadratnih kilometara. Kraške vrtače, podzemne rijeke i pećine duboke više od hiljadu metara svjedoče o krečnjačkim temeljima regije. Među najslavnijim prirodnim čudima su Plitvička jezera, gdje se niz od šesnaest jezera prekrivenih sedrenim barijerama spušta usred šume, a nijanse vode im se mijenjaju od azurne do mint zelene.

Klima se znatno razlikuje. Kontinentalna Hrvatska ima hladne zime, sa srednjim januarskim temperaturama oko –3 °C, i toplim ljetima oko 18 °C u julu. Lika i Gorski Kotar, na nadmorskim visinama iznad 1.200 metara, imaju znatne snježne padavine. Duž Jadrana, mediteranski utjecaj ublažava ekstreme: ljeta su vruća i suha, a zime blage i vlažne. Padavine se kreću od 600 milimetara godišnje u istočnim ravnicama do preko 3.500 milimetara na vrhovima Dinarskih planina. Najsunčanija mjesta su vanjski otoci - Hvar i Korčula - koji uživaju u više od 2.700 sunčanih sati godišnje. Vjetrovi uključuju suhu, udarnu buru sa sjeveroistoka i vlažno jugo s juga.

Hrvatska infrastruktura se brzo širila od početka milenijuma. Do decembra 2020. godine, njena mreža autoputeva protezala se na preko 1.300 kilometara, povezujući veće gradove putem A1 od Zagreba do Splita i A3 preko Slavonije. Državni putevi napajaju ovu mrežu, a EuroTAP i EuroTest su prepoznali njene visoke sigurnosne standarde. Željeznice se protežu na oko 2.600 kilometara, od kojih je skoro 1.000 kilometara elektrificirano. Značajna ulaganja u 2024. godini - a najznačajnija su kredit Evropske investicione banke od 400 miliona eura - imaju za cilj modernizaciju pruga i nabavku šest elektrodizelskih motornih vozila kako bi se poboljšala usluga između Splita i Zagreba. Otvoren u julu 2022. godine, Pelješki most dug 2,4 kilometra sada spaja južnu enklavu s kopnom, skraćujući rute do Korčule i Lastova za više od 32 kilometra.

Mreža od sedam međunarodnih aerodroma opslužuje domaće i strane putnike. Aerodrom Franjo Tuđman u Zagrebu je najveći, dok Split, Dubrovnik, Zadar, Pula, Rijeka i Osijek opslužuju sezonski i regionalni promet. Od sredine 2024. godine, Croatia Airlines je počeo integrirati avione Airbus A220-300, predviđajući smanjenje potrošnje goriva i emisija za 25 posto. Prijevoznik je također proširio rute, uvodeći direktne letove između Zagreba i gradova poput Tirane, Berlina, Stockholma i Hamburga.

Pomorski transport ostaje neophodan. Luka Rijeka opslužuje najveći obim tereta, dok putnički promet dostiže vrhunac u Splitu i Zadru. Riječna trgovina teče kroz Vukovar na Dunavu, povezujući ga s panevropskim koridorom VII.

Demografski, stanovništvo Hrvatske iznosi oko 3,87 miliona, što je gustoća naseljenosti od otprilike 73 stanovnika po kvadratnom kilometru - što je niže nego u mnogim evropskim državama. Očekivani životni vijek pri rođenju dostigao je 76,3 godine do 2018. godine. Rat za nezavisnost doveo je do značajnog raseljavanja: preko 400.000 Hrvata je pobjeglo ili protjerano iz pretežno okupiranih područja, a 150.000 do 200.000 Srba je otišlo prije Operacije Oluja. U narednim godinama bilo je mnogo povratnika, uz preseljenje raseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Zvanično sekularna, Hrvatska garantuje slobodu vjeroispovijesti. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, kršćani čine preko 91 posto stanovništva, pretežno rimokatolici (86 posto), a slijede pravoslavne i protestantske zajednice. Islam čini otprilike 1,5 posto, dok se 4,6 posto identificira kao nereligiozno. Redovno posjećivanje crkve, međutim, ostaje ispod 25 posto.

Hrvatski je jedini službeni jezik, južnoslavenski jezik koji piše latinicom. Manjinski jezici - češki, mađarski, talijanski, srpski i slovački - uživaju službeni status u općinama u kojima njihovi govornici čine više od jedne trećine lokalnog stanovništva; priznati su i drugi, poput albanskog, bosanskog i turskog. Tri glavna dijalekta - štokavski, čakavski i kajkavski - odražavaju historijske obrasce naseljavanja.

Kultura u Hrvatskoj miješa srednjoevropske, mediteranske, balkanske i bizantske utjecaje. Ministarstvo kulture štiti deset UNESCO-vih lokacija svjetske baštine na kopnu i petnaest elemenata nematerijalne baštine, što ga rangira na četvrtom mjestu u svijetu po broju takvih oznaka. Naslijeđe Ilirskog pokreta iz devetnaestog stoljeća ostaje ključno, potaknuvši nacionalnu renesansu u književnosti, umjetnosti i nauci. Danas više od devedeset profesionalnih pozorišta, četrdeset orkestara i horova, te preko dvjesto muzeja, godišnje opslužuje publiku koja se broji u milionima. Biblioteke i arhivi, poput nacionalnog sistema od 1.768 biblioteka koje sadrže 26,8 miliona svezaka, čuvaju bogatu pisanu tradiciju. Doprinos Hrvatske globalnoj modi započeo je u sedamnaestom stoljeću s kravatom, pretkom moderne kravate.

Kulinarski obrasci variraju po regijama. Duž obale prevladavaju mediteranski okusi: maslinovo ulje, bijeli luk, plodovi mora i tjestenina; u unutrašnjosti, srednjoevropski i balkanski utjecaji daju obilna jela od mesa, slatkovodnu ribu i povrtna variva. Dvije vinske regije dijele kartu. U kontinentalnoj Slavoniji vinarije proizvode hrskava bijela vina; duž istarskog poluotoka i sjeverne obale vina podsjećaju na italijanske stilove; a u Dalmaciji crna vina cvjetaju pod mediteranskim suncem. Godišnja proizvodnja vina prelazi 72 miliona litara. Tradicija pivarstva pojavila se krajem osamnaestog stoljeća, čineći pivo najkonzumiranijim alkoholnim pićem u zemlji. Jedanaest restorana je zaradilo Michelinove zvjezdice, a osamdeset osam ih je prepoznato po kulinarskoj izvrsnosti.

Turizam oblikuje međunarodni imidž Hrvatske. Obalni srednjovjekovni gradovi - među njima Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar - nude bastione srednjovjekovne arhitekture i ljetnih festivala. Prvo ljetovalište, Opatija, postalo je poznato sredinom devetnaestog stoljeća kao zdravstveno utočište za evropsku elitu. Marine za brodove primaju preko šesnaest hiljada jahti, održavajući nautičke posjetitelje privučene bistrinom nezagađenih voda i 116 plaža s Plavom zastavom. Atrakcije u unutrašnjosti uključuju nacionalne parkove Plitvice i Krka, planinske banje i agroturističke farme. Zagreb, sa svojim austrougarskim bulevarima i kulturom kafića na ulici, konkurira obalnim destinacijama po svojoj privlačnosti tokom cijele godine. Značajno je da je Hrvatska bila pionir komercijalnih naturističkih odmarališta u Evropi; oko petnaest posto godišnjih posjetitelja - preko milion ljudi - učestvuje u naturizmu na određenim i neformalnim plažama označenim kao "FKK".

Pored rekreativnog turizma, medicinska putovanja su se razvila kao nišni sektor. Stomatološke klinike u Zagrebu, Splitu i Rijeci, usklađene s obrazovnim standardima EU, pružaju usluge klijentima koji traže kratkoročno liječenje.

Posjetiteljima se savjetuje da obrate pažnju na sigurnosne i zdravstvene aspekte. Hitne službe se mogu kontaktirati putem broja 112, a pojedinci su zakonski obavezni nositi identifikaciju. Stopa kriminala ostaje niska u odnosu na regionalne standarde, a slučajevi korupcije ili iznude su rijetki. Ljubitelji aktivnosti na otvorenom trebaju se konsultovati s lokalnim vlastima o zaostalim minskim poljima u ruralnim područjima - naslijeđu sukoba 1991-95 - ali asfaltirane rute se smatraju sigurnima. Bura, posebno duž masiva Velebita, može doseći brzinu veću od 200 km/h; vlasti zatvaraju ceste kada uvjeti postanu opasni. Turistima se ne preporučuje posjećivanje ilegalnih striptiz klubova sklonih pretjeranim cijenama. Iako je diskriminacija LGBT osoba moguća, posebno u ruralnim područjima, urbani centri su obično tolerantniji. Voda iz slavine se općenito smatra izuzetno čistom, iako posjetitelji mogu preferirati flaširane marke poput Jamnice ili Jane. Putnici koji se upuštaju u kontinentalne šume tokom ljetnih mjeseci trebali bi se zaštititi od krpelja i srodnih bolesti nošenjem zaštitne odjeće i korištenjem repelenta. Za ulazak nije potrebna vakcinacija.

Hrvatska tapiserija pejzaža, historijskih slojeva i kulturne vitalnosti nudi jedinstven susret s bezbrojnim naslijeđem Evrope. Od zidina jadranskih gradova okruženih tvrđavama do unutrašnjosti oblikovanih kršem, od topline zagrebačkih ulica do tihih dubina pećina, zemlja predstavlja studiju kontrasta. Njeno putovanje - od ranih vojvodstava preko srednjovjekovnih kraljevstava, carstva i federacije do moderne republike - odjekuje u svakom kamenu i potoku, u festivalima i stolovima oko kojih se okupljaju porodica i prijatelji. U toj životnoj složenosti leži trajna privlačnost Hrvatske.