{"id":6364,"date":"2026-08-09T18:33:51","date_gmt":"2026-08-09T16:33:51","guid":{"rendered":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/uncategorized\/marselj-posle-francuske-veze-kultura-luka-i-preobrazaj\/"},"modified":"2026-08-09T18:33:51","modified_gmt":"2026-08-09T16:33:51","slug":"marselj-posle-francuske-veze-kultura-luka-i-preobrazaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/magazin\/turisticke-destinacije\/marselj-posle-francuske-veze-kultura-luka-i-preobrazaj\/","title":{"rendered":"Marselj posle Francuske veze: kultura, luka i preobra\u017eaj"},"content":{"rendered":"\n<!-- TSH_MAGAZINE_COMPILER schema=1.0 layout=editorial-v1 -->\n<style>\n#tsh-mag-2194,\n#tsh-mag-2194 *,\n#tsh-mag-2194 *::before,\n#tsh-mag-2194 *::after{box-sizing:border-box}\n\n#tsh-mag-2194{\n  --ink:#1d1e1c;\n  --copy:#4d4f4b;\n  --muted:#6d6f69;\n  --line:#e4d7c7;\n  --bronze:#976629;\n  --bronze-dark:#664116;\n  --bronze-soft:#f8f1e7;\n  --paper:#fffdfa;\n  --soft:#f7f4ef;\n  --night:#191b1d;\n  --shadow:0 22px 58px rgba(55,43,30,.09);\n  width:100%;\n  max-width:1200px;\n  margin-inline:auto;\n  color:var(--copy);\n  background:transparent;\n  font-family:Barlow,Arial,Helvetica,sans-serif;\n  font-size:17px;\n  line-height:1.72;\n  overflow-wrap:anywhere;\n  text-rendering:optimizeLegibility\n}\n\n#tsh-mag-2194 :where(h2,h3,h4,p,figure,figcaption,blockquote,ul,ol,dl,dt,dd,table){margin:0}\n#tsh-mag-2194 :where(ul,ol){padding:0}\n#tsh-mag-2194 img{display:block;width:100%;max-width:100%;height:auto}\n#tsh-mag-2194 a{color:#76501f;text-decoration-color:rgba(118,80,31,.4);text-underline-offset:.17em}\n#tsh-mag-2194 a:hover,\n#tsh-mag-2194 a:focus-visible{color:#4e310e;text-decoration-color:currentColor}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-section{margin-block:clamp(74px,8vw,118px);scroll-margin-top:88px}\n#tsh-mag-2194 .tsh-prose{width:100%;max-width:850px;margin-inline:auto}\n#tsh-mag-2194 .tsh-prose p{color:var(--copy);font-size:1rem;line-height:1.82}\n#tsh-mag-2194 .tsh-prose p+p{margin-top:1.18em}\n#tsh-mag-2194 .tsh-prose strong{color:var(--ink)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-lead>p:first-child::first-letter{\n  float:inline-start;margin:.08em .12em 0 0;color:var(--bronze);\n  font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:3.45rem;font-weight:700;line-height:.76\n}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-opening{\n  display:grid;grid-template-columns:minmax(0,1.34fr) minmax(290px,.66fr);\n  gap:clamp(34px,5vw,70px);align-items:start;margin-block:clamp(38px,6vw,78px) clamp(78px,8vw,116px)\n}\n#tsh-mag-2194 .tsh-opening-main{min-width:0}\n#tsh-mag-2194 .tsh-opening .tsh-prose{margin-top:30px}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-head,\n#tsh-mag-2194 .tsh-profile-head{\n  width:100%;max-width:980px;margin-inline:auto;padding:clamp(15px,2.4vw,24px) clamp(8px,2vw,22px) clamp(24px,3vw,34px)\n}\n#tsh-mag-2194 .tsh-opening .tsh-head{margin:0;padding-inline:0}\n#tsh-mag-2194 .tsh-kicker,\n#tsh-mag-2194 .tsh-eyebrow{\n  display:flex;align-items:center;gap:11px;margin-bottom:14px;color:var(--bronze);\n  font-size:.64rem;font-weight:850;letter-spacing:.16em;line-height:1.4;text-transform:uppercase\n}\n#tsh-mag-2194 .tsh-kicker::before,\n#tsh-mag-2194 .tsh-eyebrow::before{content:\"\";width:28px;height:1px;flex:0 0 28px;background:currentColor}\n#tsh-mag-2194 .tsh-title,\n#tsh-mag-2194 .tsh-section-title,\n#tsh-mag-2194 .tsh-profile-title{\n  max-width:920px;color:var(--ink);font-family:Barlow,Arial,Helvetica,sans-serif;\n  font-size:clamp(2.1rem,4vw,3.55rem);font-weight:820;line-height:1.04;\n  letter-spacing:-.025em;text-align:start;text-wrap:balance\n}\n#tsh-mag-2194 .tsh-deck{\n  max-width:900px;margin-top:9px;color:var(--bronze);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;\n  font-size:clamp(1.28rem,2.25vw,1.92rem);font-style:italic;line-height:1.31\n}\n#tsh-mag-2194 .tsh-context{margin-top:14px;color:#64665f;font-size:.73rem;font-weight:740;letter-spacing:.025em;line-height:1.55}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief{border:1px solid var(--line);border-top:3px solid var(--bronze);border-radius:18px;background:var(--paper);box-shadow:0 14px 38px rgba(45,35,23,.055);overflow:hidden}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief header{padding:24px 24px 20px;background:linear-gradient(145deg,var(--bronze-soft),#fff)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief header h3{color:var(--ink);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:1.35rem;font-weight:400;line-height:1.28}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief-list{list-style:none;padding:0 24px}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief-list li{padding:15px 0;border-top:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief-list strong{display:block;color:var(--bronze-dark);font-size:.62rem;letter-spacing:.08em;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief-list span{display:block;margin-top:5px;color:var(--copy);font-size:.74rem;line-height:1.52}\n#tsh-mag-2194 .tsh-brief-note{padding:17px 24px;background:var(--bronze-soft);color:#66563f;font-size:.72rem;line-height:1.55}\n\n#tsh-mag-2194 .kit-toc{border-block:1px solid var(--line);background:linear-gradient(180deg,#fff,var(--paper));box-shadow:0 16px 46px rgba(48,38,25,.045)}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-head{position:relative;padding:27px 30px 22px}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-head::after{content:\"\";position:absolute;inset-inline-start:30px;inset-block-end:0;width:58px;height:2px;background:var(--bronze)}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-head h3{color:var(--ink);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:clamp(1.5rem,3vw,2.08rem);font-weight:400;line-height:1.2}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-head p:last-child{max-width:850px;margin-top:8px;color:#69645c;font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:.82rem;font-style:italic;line-height:1.55}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-grid{display:grid;grid-template-columns:repeat(2,minmax(0,1fr));gap:0 30px;padding:12px 30px 27px}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-grid a{display:grid;grid-template-columns:35px 1fr;gap:11px;align-items:center;padding:14px 2px;border-bottom:1px solid var(--line);color:var(--ink);text-decoration:none}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-grid a:hover{color:var(--bronze-dark)}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-no{display:grid;place-items:center;width:31px;height:31px;border:1px solid #d8b477;border-radius:50%;background:#fffaf1;color:var(--bronze);font-size:.6rem;font-weight:850}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-grid b{display:block;font-size:.8rem;line-height:1.34}\n#tsh-mag-2194 .kit-toc-meta{display:block;margin-top:3px;color:var(--muted);font-size:.62rem;line-height:1.4}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-profile{position:relative;padding-top:25px;border-top:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-profile::before{content:\"\";position:absolute;inset-block-start:-1px;inset-inline-start:0;width:76px;height:2px;background:var(--bronze)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-media{position:relative;min-width:0;border-radius:22px;background:var(--night);box-shadow:var(--shadow);overflow:hidden}\n#tsh-mag-2194 .tsh-media::after{content:\"\";position:absolute;z-index:1;inset:0;background:linear-gradient(180deg,rgba(8,10,12,.01) 52%,rgba(8,10,12,.76) 100%);pointer-events:none}\n#tsh-mag-2194 .tsh-media img{position:relative;z-index:0}\n#tsh-mag-2194 .tsh-rank{position:absolute;z-index:2;inset-block-start:21px;inset-inline-start:21px;display:grid;place-items:center;width:51px;height:51px;border:1px solid rgba(255,255,255,.58);border-radius:50%;background:rgba(255,255,255,.95);color:var(--bronze);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:1rem;font-weight:700;box-shadow:0 8px 24px rgba(0,0,0,.18)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-caption{position:absolute;z-index:2;inset-inline:23px;inset-block-end:19px;color:#fff;font-size:.72rem;line-height:1.46;text-shadow:0 1px 9px rgba(0,0,0,.5)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-copy{width:100%;max-width:850px;margin-inline:auto;padding-top:clamp(38px,4.7vw,52px)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-badge{display:inline-flex;align-items:center;margin-bottom:18px;padding:7px 10px;border:1px solid #ddc8a6;border-radius:999px;background:#fbf6ec;color:var(--bronze-dark);font-size:.62rem;font-weight:800;line-height:1.35}\n#tsh-mag-2194 .tsh-copy-label{display:flex;align-items:center;gap:10px;margin-bottom:10px;color:var(--bronze);font-size:.63rem;font-weight:850;letter-spacing:.14em;line-height:1.35;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-copy-label::before{content:\"\";width:24px;height:1px;flex:0 0 24px;background:currentColor}\n#tsh-mag-2194 .tsh-copy-title{margin-bottom:22px;color:var(--ink);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:clamp(1.5rem,2.6vw,2.05rem);font-style:italic;font-weight:400;line-height:1.25}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-module{width:100%;max-width:1000px;margin:32px auto 0}\n#tsh-mag-2194 .tsh-module-label{margin-bottom:12px;color:var(--bronze);font-size:.62rem;font-weight:850;letter-spacing:.12em;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-card-grid{display:grid;grid-template-columns:repeat(2,minmax(0,1fr));gap:16px}\n#tsh-mag-2194 .tsh-card{padding:24px;border:1px solid var(--line);border-top:3px solid var(--bronze);border-radius:17px;background:#fff}\n#tsh-mag-2194 .tsh-card small{display:block;margin-bottom:8px;color:var(--bronze);font-size:.58rem;font-weight:850;letter-spacing:.1em;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-card h3{color:var(--ink);font-size:1rem;line-height:1.34}\n#tsh-mag-2194 .tsh-card p{margin-top:9px;color:var(--copy);font-size:.75rem;line-height:1.62}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact-strip{display:grid;grid-template-columns:repeat(4,minmax(0,1fr));border-block:1px solid var(--line);background:#fff}\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact{padding:22px 17px;text-align:center}\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact+.tsh-fact{border-inline-start:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact small{display:block;color:var(--bronze);font-size:.56rem;font-weight:850;letter-spacing:.11em;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact strong{display:block;margin-top:7px;color:var(--ink);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:1rem;font-weight:400;line-height:1.34}\n#tsh-mag-2194 .tsh-fact p{margin-top:6px;color:var(--muted);font-size:.66rem;line-height:1.48}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-steps{display:grid;grid-template-columns:repeat(3,minmax(0,1fr));border:1px solid var(--line);border-radius:19px;background:#fff;overflow:hidden}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step{padding:26px;border-bottom:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step:not(:nth-child(3n+1)){border-inline-start:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step:nth-last-child(-n+3){border-bottom:0}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step-no{display:grid;place-items:center;width:42px;height:42px;margin-bottom:15px;border-radius:50%;background:linear-gradient(135deg,var(--bronze-dark),#ad7727);color:#fff;font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:.9rem;font-weight:700}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step h3{color:var(--ink);font-size:1rem;line-height:1.35}\n#tsh-mag-2194 .tsh-step p{margin-top:9px;color:var(--copy);font-size:.74rem;line-height:1.6}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-table-wrap{overflow-x:auto;border:1px solid var(--line);border-radius:18px}\n#tsh-mag-2194 .tsh-table{width:100%;min-width:900px;border-collapse:collapse;background:#fff}\n#tsh-mag-2194 .tsh-table th{padding:14px 15px;background:#9b865f;color:#fff;text-align:start;font-size:.62rem;letter-spacing:.08em;text-transform:uppercase}\n#tsh-mag-2194 .tsh-table td{padding:16px 15px;border-top:1px solid var(--line);vertical-align:top;color:var(--copy);font-size:.7rem;line-height:1.5}\n#tsh-mag-2194 .tsh-table tbody tr:nth-child(even){background:#faf7f2}\n#tsh-mag-2194 .tsh-table td:first-child{color:var(--ink);font-weight:800}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-faq-list{border-top:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-faq-item{display:grid;grid-template-columns:minmax(220px,.72fr) minmax(0,1.28fr);gap:28px;padding:24px 0;border-bottom:1px solid var(--line)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-faq-item h3{color:var(--ink);font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:1.13rem;font-weight:400;line-height:1.35}\n#tsh-mag-2194 .tsh-faq-item p{color:var(--copy);font-size:.81rem;line-height:1.67}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-notice{max-width:850px;margin:32px auto 0;padding:22px 24px;border:1px solid #ddc8a6;border-inline-start:4px solid var(--bronze);border-radius:14px;background:var(--bronze-soft)}\n#tsh-mag-2194 .tsh-notice h3{color:var(--ink);font-size:.9rem;line-height:1.35}\n#tsh-mag-2194 .tsh-notice p{margin-top:8px;color:#5e5548;font-size:.73rem;line-height:1.58}\n\n#tsh-mag-2194 .tsh-conclusion{padding:clamp(38px,5vw,62px);border-radius:24px;background:linear-gradient(145deg,#20211f,#111315);color:#f5f0e7;text-align:center}\n#tsh-mag-2194 .tsh-conclusion .tsh-eyebrow{justify-content:center;color:#e3c27f}\n#tsh-mag-2194 .tsh-conclusion h2{max-width:950px;margin-inline:auto;color:#fff;font-family:Georgia,\"Times New Roman\",serif;font-size:clamp(1.8rem,3.8vw,3rem);font-weight:400;line-height:1.16;text-wrap:balance}\n#tsh-mag-2194 .tsh-conclusion .tsh-prose{margin-top:23px}\n#tsh-mag-2194 .tsh-conclusion .tsh-prose p{color:#d8d4cc;font-size:.9rem;line-height:1.74}\n\n#tsh-mag-2194:lang(ar){font-family:\"Noto Sans Arabic\",Tahoma,Arial,sans-serif}\n\n@media(max-width:980px){\n  #tsh-mag-2194 .tsh-opening{grid-template-columns:1fr}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-brief{max-width:700px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-fact-strip{grid-template-columns:repeat(2,minmax(0,1fr))}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-fact:nth-child(odd){border-inline-start:0}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-fact:nth-child(n+3){border-top:1px solid var(--line)}\n}\n\n@media(max-width:720px){\n  #tsh-mag-2194{font-size:16px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-opening{margin-top:28px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-head,\n  #tsh-mag-2194 .tsh-profile-head{padding:22px 18px 29px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-opening .tsh-head{padding-inline:0}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-title,\n  #tsh-mag-2194 .tsh-section-title,\n  #tsh-mag-2194 .tsh-profile-title{font-size:clamp(2rem,11vw,3rem)}\n  #tsh-mag-2194 .kit-toc-head{padding:24px 20px 21px}\n  #tsh-mag-2194 .kit-toc-head::after{inset-inline-start:20px}\n  #tsh-mag-2194 .kit-toc-grid{grid-template-columns:1fr;padding:8px 20px 22px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-media{border-radius:16px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-rank{inset-block-start:15px;inset-inline-start:15px;width:44px;height:44px;font-size:.9rem}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-caption{inset-inline:16px;inset-block-end:14px;font-size:.68rem}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-copy{padding:36px 18px 10px}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-card-grid,\n  #tsh-mag-2194 .tsh-steps{grid-template-columns:1fr}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-step,\n  #tsh-mag-2194 .tsh-step:not(:nth-child(3n+1)),\n  #tsh-mag-2194 .tsh-step:nth-last-child(-n+3){border-inline-start:0;border-bottom:1px solid var(--line)}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-step:last-child{border-bottom:0}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-faq-item{grid-template-columns:1fr;gap:10px}\n}\n\n@media(prefers-reduced-motion:reduce){\n  #tsh-mag-2194 *,\n  #tsh-mag-2194 *::before,\n  #tsh-mag-2194 *::after{scroll-behavior:auto!important;transition:none!important;animation:none!important}\n}\n\n@media print{\n  #tsh-mag-2194{color:#222;font-size:11pt}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-profile{break-inside:avoid}\n  #tsh-mag-2194 .tsh-media{box-shadow:none}\n}\n<\/style>\n<article data-article-key=\"mag-2194\" data-layout-contract=\"editorial-v1\" dir=\"ltr\" id=\"tsh-mag-2194\" lang=\"sr-Latn\">\n<section aria-labelledby=\"opening-title\" class=\"tsh-opening\">\n<div class=\"tsh-opening-main\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Mediteranski grad koji je promenio sliku o sebi<\/p>\n<h2 class=\"tsh-title\" id=\"opening-title\">Marselj posle Francuske veze: kultura, luka i preobra\u017eaj<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Marselj nije jednostavno zamenio kriminalnu pro\u0161lost urednom kulturnom budu\u0107no\u0161\u0107u. Arhitektura, javni prostor i veliki evropski program promenili su ono \u0161to posetioci mogu da vide, dok su dru\u0161tvene protivre\u010dnosti grada ostale vidljive.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Realnija pri\u010da o gradu \u010diji je preobra\u017eaj stvaran, nedovr\u0161en i neraskidivo vezan za njegov lu\u010dki identitet.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose tsh-lead\">\n<p>O Marselju se \u010desto govori kroz pri\u010du \u201epre i posle\u201c. \u201ePre\u201c je Francuska veza: laboratorije heroina, korzikanske kriminalne mre\u017ee, velika me\u0111unarodna luka i reputacija koju su dodatno poja\u010dali policijski dosijei i filmovi. \u201ePosle\u201c je Marseille-Provence 2013, godina u kojoj je grad poneo titulu Evropske prestonice kulture i dobio niz novih ili obnovljenih javnih prostora, muzeja i znamenitosti uz obalu. Takav okvir jeste upe\u010datljiv, ali je previ\u0161e uredan. Marselj nikada nije bio samo prestonica droge, niti je jedna festivalska godina izbrisala nejednakost, nasilje ili nepoverenje.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se zaista promenilo bila je vidljivost grada. Decenijama su ljudi sa strane Marselj upoznavali kroz izve\u0161taje o kriminalu, fudbal, rasprave o migracijama i nekoliko prepoznatljivih prizora luke. Program iz 2013. u prvi plan je postavio druge teme: mediteranske civilizacije, savremenu arhitekturu, javne nastupe, industrijsko nasle\u0111e i ideju metropolitanskog kulturnog prostora koji prevazilazi granice op\u0161tine. Fizi\u010dki projekti bili su va\u017eni zato \u0161to su promenili kretanje kroz grad. Posetioci su mogli da \u0161etaju obnovljenom obalom, u\u0111u u Mucem pored Fort Saint-Jean i pove\u017eu staru luku sa novim kulturnim pri\u010dama.<\/p>\n<p>Zato je Marselj danas najkorisnije posmatrati bez pitanja da li je \u201eprevazi\u0161ao\u201c svoju pro\u0161lost. Mnogo vi\u0161e govori na\u010din na koji grad tu pro\u0161lost koristi: nekad kriti\u010dki, nekad komercijalno, a nekad odbrambeno. Istorija luke obuhvata trgovinu, imperije, migracije, radni\u010dke sukobe, organizovani kriminal i kulturnu razmenu. Svaki od tih slojeva i dalje se ose\u0107a u \u010detvrtima koje mogu izgledati kao potpuno razli\u010diti svetovi, iako su udaljene svega nekoliko minuta hoda.<\/p>\n<p>Ovaj \u010dlanak prati preobra\u017eaj Marselja kao urbanu pri\u010du, a ne kao mit o iskupljenju. Obja\u0161njava Francusku vezu bez pretvaranja kriminala u spektakl, sagledava nasle\u0111e Evropske prestonice kulture kroz zvani\u010dne procene i nudi okvir za obilazak zasnovan na ulicama, obali i institucijama. Privla\u010dnost Marselja upravo je u tome \u0161to grad nije ispoliran do jedne jedine slike.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<aside aria-label=\"Kako razumeti preobra\u017eaj Marselja\" class=\"tsh-brief\">\n<header>\n<p class=\"tsh-eyebrow\">Kratak vodi\u010d<\/p>\n<h3>Kako razumeti preobra\u017eaj Marselja<\/h3>\n<\/header>\n<ul class=\"tsh-brief-list\">\n<li><strong>Istorijski oprez<\/strong><span>Francuska veza bila je velika kriminalna mre\u017ea, ali nije predstavljala celokupan identitet Marselja niti njegovih stanovnika.<\/span><\/li>\n<li><strong>Nasle\u0111e 2013.<\/strong><span>Godina kulture ubrzala je razvoj institucija i projekata uz obalu i donela ve\u0107u me\u0111unarodnu pa\u017enju, ali koristi nisu bile ravnomerno raspore\u0111ene.<\/span><\/li>\n<li><strong>Najbolji pristup<\/strong><span>Obilazite grad po povezanim zonama i ostavite dovoljno vremena za muzeje, ulice razli\u010ditih \u010detvrti i luku, umesto da samo skupljate znamenitosti.<\/span><\/li>\n<li><strong>Dana\u0161nja stvarnost<\/strong><span>Marselj je i dalje grad izra\u017eenih dru\u0161tvenih razlika i intenzivnog svakodnevnog \u017eivota; obi\u010dna urbana pa\u017enja korisnija je od senzacionalisti\u010dkog straha.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"tsh-brief-note\">Prakti\u010dni detalji i prilike u pojedinim \u010detvrtima menjaju se. Proveravajte aktuelne informacije, umesto da se oslanjate na pri\u010du o gradskom preobra\u017eaju.<\/p>\n<\/aside>\n<\/section>\n<section aria-label=\"Navigacija kroz \u010dlanak\" class=\"tsh-section\">\n<nav aria-label=\"Sadr\u017eaj \u010dlanka\" class=\"kit-toc\">\n<div class=\"kit-toc-head\">\n<p class=\"tsh-eyebrow\">Grad u slojevima<\/p>\n<h3>\u0160ta vas \u010deka u \u010dlanku<\/h3>\n<p>Istorija kriminala, kulturni zaokret 2013, arhitektura, javni prostor, lokalne rasprave i prakti\u010dan na\u010din da upoznate Marselj.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"kit-toc-grid\">\n<a href=\"#beyond-the-crime-capital-label\"><span class=\"kit-toc-no\">01<\/span><span><b>Iza etikete \u201eprestonice kriminala\u201c<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Francuska veza i opasnost jedne jedine pri\u010de<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#the-2013-cultural-turn\"><span class=\"kit-toc-no\">02<\/span><span><b>Kulturni zaokret 2013.<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Kako je evropska titula ubrzala urbane promene<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#marseille\"><span class=\"kit-toc-no\">03<\/span><span><b>Marselj<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Lu\u010dki grad kao glavna tema \u010dlanka<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#architecture-and-the-waterfront\"><span class=\"kit-toc-no\">04<\/span><span><b>Arhitektura i obala<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Mucem, Fort Saint-Jean i javna \u0161etnica uz luku<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#le-panier-and-lived-culture\"><span class=\"kit-toc-no\">05<\/span><span><b>Le Panier i \u017eiva kultura<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Nasle\u0111e \u010detvrti iza razglednice<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#what-transformation-did-not-solve\"><span class=\"kit-toc-no\">06<\/span><span><b>\u0160ta preobra\u017eaj nije re\u0161io<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Nejednakost, predstavljanje zajednica i granice kulturnog brendiranja<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#how-to-experience-marseille-now\"><span class=\"kit-toc-no\">07<\/span><span><b>Kako do\u017eiveti Marselj danas<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Prakti\u010dan i obziran pristup gradu<\/small><\/span><\/a>\n<a href=\"#a-city-beyond-redemption-narratives\"><span class=\"kit-toc-no\">08<\/span><span><b>Iza pri\u010da o iskupljenju<\/b><small class=\"kit-toc-meta\">Zavr\u0161ni pogled<\/small><\/span><\/a>\n<\/div>\n<\/nav>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"beyond-the-crime-capital-label-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"beyond-the-crime-capital-label\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Istorijski okvir<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"beyond-the-crime-capital-label-title\">Francuska veza bila je stvarna \u2014 ali nikada nije bila potpuno obja\u0161njenje Marselja<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Organizovani kriminal koristio je marseljsku luku, mre\u017ee i laboratorije, ali istorija grada ne mo\u017ee da se svede na trgovinu zbog koje je postao ozlogla\u0161en u inostranstvu.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Istoriju kriminala treba posmatrati s merom, osloncem na \u010dinjenice i odmakom od filmske mitologije.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Francuska veza naziv je za mre\u017ee koje su heroin dobijen iz opijuma prebacivale preko Francuske, dok je Marselj sredinom 20. veka bio va\u017eno sredi\u0161te za preradu i izvoz. Lu\u010dke veze, pomorski saobra\u0107aj i kriminalne organizacije stvarali su mogu\u0107nosti koje su preko granica povezivale proizvo\u0111a\u010de, hemi\u010dare, kurire i distributere. Ameri\u010dke istrage i velike zaplene pretvorile su mre\u017eu u me\u0111unarodnu pri\u010du, a film iz 1971. <em>The French Connection<\/em> dao je tom izrazu trajnu sliku u popularnoj kulturi.<\/p>\n<p>Film je slo\u017een sistem sveo na pri\u010du vo\u0111enu poterama. Marselj je postao egzoti\u010dan izvor na drugom kraju ameri\u010dkih policijskih istraga: sunce, dokovi, gangsteri i laboratorije. Ta predstava putovala je svetom uspe\u0161nije od svakodnevice grada. Istovremeno je spojila razli\u010dite periode i aktere u jednu trajnu reputaciju. Kada su najpoznatije mre\u017ee ve\u0107 bile razbijene, etiketa je i dalje bila spremna za svaku novu pri\u010du o kriminalu.<\/p>\n<p>Luka je zaista otvarala prilike kriminalu, ali je istovremeno oblikovala legalnu privredu i kulturu Marselja. Mornari, lu\u010dki radnici, trgovci i doseljenici stvorili su grad povezan sa severnom Afrikom, isto\u010dnim Mediteranom, Italijom, Komorima, Jermenijom i mnogim drugim krajevima. Iz tih veza nastali su hrana, muzika, jezik i politi\u010dki \u017eivot. Ista mobilnost koju su ljudi sa strane predstavljali kao opasnost bila je i temelj kosmopolitskog identiteta Marselja.<\/p>\n<p>Odgovoran putopis ne treba da romantizuje organizovani kriminal. Trgovina drogom donosila je zavisnost, nasilje, korupciju i strah. Ne treba ni radni\u010dke \u010detvrti pretvarati u kulise za kriminalni turizam. Ljudi \u017eive na mestima koja naslovi koriste kao simbole, a njihove \u010detvrti imaju \u0161kole, pijace, verske ustanove, kulturne organizacije i porodi\u010dne istorije koje nestaju kada vodi\u010d tra\u017ei samo \u201esirovu\u201c atmosferu.<\/p>\n<p>Upornost etikete kriminalnog grada otkriva i jednu nacionalnu hijerarhiju. Iz Pariza se Marselj \u010desto opisivao kao neposlu\u0161an, prljav, preteran ili stran, jezikom u kojem su se me\u0161ali dru\u0161tvene i regionalne predrasude sa opravdanom zabrinuto\u0161\u0107u zbog upravljanja i nasilja. Grad ponekad s ponosom prihvata identitet autsajdera, ali posetioci bi trebalo da primete kome koristi kada se sva slo\u017eenost svede na opasnost.<\/p>\n<p>Razumevanje Francuske veze va\u017eno je jer obja\u0161njava deo reputacije Marselja u 20. veku i razmere kasnije kampanje za promenu slike grada. Nije korisno ako postane klju\u010d za tuma\u010denje svake ulice. Kulturni preobra\u017eaj iz 2013. ima smisla tek kada se raniji stereotip razume \u2014 a zatim dovoljno odlo\u017ei u stranu da bi se videlo \u0161ta je sve u gradu oduvek postojalo.<\/p>\n<\/div>\n<aside class=\"tsh-notice\" data-module=\"notice\">\n<h3>Izbegavajte kriminalni turizam<\/h3>\n<p>Ne posmatrajte stambene \u010detvrti, memorijalna mesta ili radne delove luke kao scenografiju gangsterskog filma. Istorijsko interesovanje ne daje pravo da se zanemare privatnost i dostojanstvo lokalnih ljudi.<\/p>\n<\/aside>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"the-2013-cultural-turn-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"the-2013-cultural-turn\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Evropska prestonica kulture<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"the-2013-cultural-turn-title\">Titula je postala rok za projekte koji su ve\u0107 \u010dekali da budu ostvareni<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Marseille-Provence 2013 spojio je godinu kulturnog programa sa \u0161irim metropolitanskim ambicijama i velikim ulaganjima u kulturnu infrastrukturu.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Program je bio katalizator, a ne jedini tvorac novog lica grada.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Program Evropske prestonice kulture osmi\u0161ljen je da istakne kulturnu raznolikost Evrope i istovremeno podstakne gradove doma\u0107ine na \u0161ire u\u010de\u0161\u0107e publike, me\u0111unarodnu saradnju i dugoro\u010dni razvoj. Kandidatura Marselja bila je metropolitanska, a ne samo gradska. Marseille-Provence predstavljen je kao povezana kulturna teritorija koja okuplja gradove i institucije \u0161irom regiona \u010diji se identiteti ne uklapaju uvek lako jedni s drugima.<\/p>\n<p>Osvojena titula za 2013. donela je politi\u010dki zamah i spolja nametnut rok. Kulturne zgrade, projekti javnog prostora, programska partnerstva i rasprave o prevozu dobili su zajedni\u010dki vremenski horizont. Sama godina obuhvatila je veliki broj doga\u0111aja i privukla mnogo pa\u017enje, ali vidljivo nasle\u0111e pripremalo se godinama. Neki projekti bili su neposredno vezani za program, dok su druga, paralelna ulaganja s njim povezana zato \u0161to su otvorena ili zavr\u0161ena pribli\u017eno u isto vreme.<\/p>\n<p>Naknadna procena Evropske komisije zabele\u017eila je zna\u010dajne rezultate po obimu, prepoznatljivosti i kulturnoj aktivnosti, ali i niz problema. Ta ravnote\u017ea je va\u017ena. Pri\u010de o prestonicama kulture \u010desto se oslanjaju na velike brojke posetilaca i procene ekonomskog efekta, dok zvani\u010dne evaluacije pitaju i ko je u\u010destvovao, kako je funkcionisalo upravljanje, da li je lokalni kulturni sektor imao koristi i \u0161ta je opstalo posle titularne godine.<\/p>\n<p>Marseille-Provence 2013 uspeo je da promeni na\u010din na koji se grad vidi spolja. Me\u0111unarodni mediji po\u010deli su da Marselj predstavljaju kao kulturnu destinaciju, a posetioci su zatekli obalu druga\u010dije uokvirenu arhitekturom i javnim pristupom. Program je povezao lokalne institucije sa evropskim mre\u017eama i pokazao da Marselj mo\u017ee da iznese slo\u017een regionalni doga\u0111aj. Istovremeno je poja\u010dao raspravu o zastupljenosti: koje su zajednice bile prisutne u zvani\u010dnoj kulturi, koji su umetni\u010dki oblici dobijali sredstva i da li je metropolitanski koncept imao jednako zna\u010denje u svim delovima teritorije.<\/p>\n<p>Titula nije pokrenula kulturni \u017eivot Marselja. Grad je ve\u0107 imao pozori\u0161ta, muziku, hip-hop, vizuelne umetnosti, kulturna udru\u017eenja doseljenika i nezavisne prostore. Opasnost pri\u010de o \u201erenesansi\u201c jeste u tome \u0161to investicijama pripisuje stvaranje kreativnosti koju su stanovnici odr\u017eavali decenijama. Preciznije je re\u0107i da je 2013. preraspodelila pa\u017enju, otvorila nove institucije i pojedinim oblicima kulture dala novu fizi\u010dku i me\u0111unarodnu platformu.<\/p>\n<p>Za putnike je najopipljivije nasle\u0111e promenjena mapa grada. Put od Stare luke ka Fort Saint-Jean i obali J4 postao je kulturna promenada umesto rubnog prostora. Novi i obnovljeni sadr\u017eaji podstakli su kretanje izme\u0111u \u010detvrti. Ta prostorna promena trajnija je od festivalskog kalendara: promenila je ono \u0161to posetilac koji prvi put dolazi mo\u017ee da razume za jedan dan.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"fact-strip\">\n<div class=\"tsh-fact-strip\">\n<div class=\"tsh-fact\">\n<small>Program<\/small>\n<strong>Evropska prestonica kulture 2013.<\/strong>\n<p>Regionalni projekat Marseille-Provence, a ne samo festival u centru grada.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-fact\">\n<small>Metod<\/small>\n<strong>Doga\u0111aji i infrastruktura<\/strong>\n<p>Program i fizi\u010dki projekti me\u0111usobno su se poja\u010davali.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-fact\">\n<small>Najve\u0107i dobitak<\/small>\n<strong>Me\u0111unarodna vidljivost<\/strong>\n<p>Marselj je postao lak\u0161e prepoznatljiv kao kulturna destinacija.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-fact\">\n<small>Trajno pitanje<\/small>\n<strong>Ko ima koristi?<\/strong>\n<p>U\u010de\u0161\u0107e, zastupljenost i neujedna\u010deni urbani rezultati i dalje su klju\u010dna pitanja nasle\u0111a.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"marseille-title\" class=\"tsh-section tsh-profile\" data-editorial-role=\"primary-entity\" id=\"marseille\">\n<header class=\"tsh-profile-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Provansa \u00b7 mediteranska Francuska<\/p>\n<h2 class=\"tsh-profile-title\" id=\"marseille-title\">Marselj<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Luka stara 2.600 godina \u010diji savremeni identitet oblikuju migracije, rad, sukobi, obalska geografija i neuobi\u010dajeno neposredan odnos sa Mediteranom.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\"><strong>Najvi\u0161e odgovara:<\/strong> putnicima koji vi\u0161e cene gradove sna\u017enog lokalnog karaktera nego ugla\u0111enu uniformnost<\/p>\n<\/header>\n<figure class=\"tsh-media\">\n<img loading=\"lazy\" alt=\"\u0160arene ku\u0107e i mali \u010damci oko luke Vallon des Auffes u Marselju\" decoding=\"async\" height=\"1060\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/travel-helper.b-cdn.net\/wp-media-folder-travel-s-helper\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/MARSEILLE-ONCE-CAPITAL-OF-DRUGS-TODAY-A-EUROPEAN-CAPITAL-OF-CULTURE.jpg\" width=\"1600\"\/>\n<span aria-hidden=\"true\" class=\"tsh-rank\">01<\/span>\n<figcaption class=\"tsh-caption\">Vallon des Auffes, mala tradicionalna ribarska luka unutar Marselja, pokazuje intimniju meru obale koja postoji uz veliku metropolitansku luku.<\/figcaption>\n<\/figure>\n<div class=\"tsh-copy\">\n<span class=\"tsh-badge\">Glavni profil grada<\/span>\n<p class=\"tsh-copy-label\">Karakter grada<\/p>\n<h3 class=\"tsh-copy-title\">Marselj je mre\u017ea razli\u010ditih mesta, a ne jedan neprekinuti centar<\/h3>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Marselj je okrenut moru na na\u010din koji je istovremeno monumentalan i sasvim svakodnevan. Trajekti, kontejnerski saobra\u0107aj, ribarski \u010damci, plovila za razonodu i izleti na ostrva pripadaju razli\u010ditim privredama, ali dele isti horizont. Vieux-Port ostaje simboli\u010dno sredi\u0161te, dok se grad prostire daleko izvan njega kroz gusto izgra\u0111ene \u010detvrti, stambena brda, industrijske zone, mala obalska naselja gotovo seoskog karaktera i kre\u010dnja\u010dke predele koji vode ka Calanques.<\/p>\n<p>Grad se najbolje razume kroz povezane \u0161etnje, a ne kao spisak atrakcija. Oko Stare luke vide se riblja pijaca, trajektni prelazi, reprezentativne gradske fasade i ogledalna Ombri\u00e8re koju je projektovao Foster + Partners. Kretanje na sever ka Fort Saint-Jean i Mucemu menja temu ka mediteranskoj istoriji i savremenoj arhitekturi. Uspon u Le Panier uvodi drugu meru: uske ulice, radionice, murale, verske i dobrotvorne zgrade, turisti\u010dke prodavnice i obi\u010dne domove sabijene jedne uz druge.<\/p>\n<p>Boje Marselja \u010desto se slave, ali teksture o gradu govore vi\u0161e. Kre\u010dnjak, beton, kapci, grafiti, lu\u010dka infrastruktura i jaka sun\u010deva svetlost mogu da stanu u isti kadar. Vetar grad menja iz korena. Mistral mo\u017ee da izo\u0161tri nebo, ali i da u\u010dini izlo\u017eene \u0161etnje neprijatnim, dok letnja vru\u0107ina usporava kretanje i poja\u010dava potrebu za hladovinom. Vreme treba da oblikuje plan obilaska, a ne samo da mu bude dekor.<\/p>\n<p>Hrana je jedan od najjasnijih puteva ka slojevitom identitetu grada. Bouillabaisse ima gotovo ceremonijalni ugled i stroga o\u010dekivanja, ali se svakodnevni Marselj podjednako vidi u tradiciji pice, severnoafri\u010dkim pekarama, panissama, morskim plodovima, prodavnicama za\u010dina i robi sa pijace. Posetilac koji tra\u017ei jedno \u201eautenti\u010dno jelo\u201c lako mo\u017ee da propusti va\u017eniju \u010dinjenicu: gradska kuhinja predstavlja zapis kretanja kroz luku.<\/p>\n<p>Lokalni identitet je sna\u017ean i ponekad izgra\u0111en nasuprot drugima. Fudbal, pripadnost \u010detvrti, akcenat i nepoverenje prema pariskim sudovima deo su javne kulture. Putnici bi trebalo da izbegavaju stereotipe kao pre\u010dice u razgovoru. Iskrena radoznalost bolje funkcioni\u0161e: pitajte za pijacu, pla\u017eu, muzi\u010dko mesto ili rutu i prihvatite da stanovnici svoj grad mogu opisivati istovremeno s ljubavlju i ljutnjom.<\/p>\n<p>Marselj nagra\u0111uje vreme jer prvi utisci mogu biti protivre\u010dni. Ulica mo\u017ee istovremeno delovati veli\u010danstveno i zapu\u0161teno; spektakularan pogled na more mo\u017ee stajati uz gust saobra\u0107aj; muzej svetskog ranga mo\u017ee se grani\u010diti s prostorima u kojima je siroma\u0161tvo vidljivo. Grad ne re\u0161ava te suprotnosti umesto posetioca. Tra\u017ei od njega da nastavi da gleda.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"card-grid\">\n<p class=\"tsh-module-label\">Tri korisne razmere<\/p>\n<div class=\"tsh-card-grid\">\n<article class=\"tsh-card\">\n<small>Luka<\/small>\n<h3>Vieux-Port i obala<\/h3>\n<p>Gra\u0111ansko i simboli\u010dno sredi\u0161te koje povezuje \u010damce, javni prostor i kulturne ustanove.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-card\">\n<small>\u010cetvrt<\/small>\n<h3>Le Panier i lokalne ulice<\/h3>\n<p>Kompaktno podru\u010dje u kojem se prepli\u0107u nasle\u0111e, turizam, uli\u010dna umetnost i svakodnevni stambeni \u017eivot.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-card\">\n<small>Obala<\/small>\n<h3>Male luke i uvale nalik selima<\/h3>\n<p>Mesta poput Vallon des Auffes otkrivaju manje, intimnije pomorske identitete Marselja.<\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"architecture-and-the-waterfront-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"architecture-and-the-waterfront\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Vidljivo nasle\u0111e<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"architecture-and-the-waterfront-title\">Projekti iz 2013. promenili su na\u010din na koji grad izlazi na more<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Arhitektura je bila va\u017ena zato \u0161to je stvarala veze: izme\u0111u muzeja i tvr\u0111ave, luke i \u0161etali\u0161ta, istorije i savremenog javnog \u017eivota.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Zgrade najvi\u0161e otkrivaju kada se do\u017eivljavaju kao deo rute.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Mucem je postao simbol kulturne 2013. u Marselju. Njegova zgrada J4, delo Rudyja Ricciottija i Rolanda Carte, stoji uz samu vodu, a tamna betonska mre\u017ea filtrira mediteransku svetlost. Arhitektura jeste fotogeni\u010dna, ali je zna\u010daj ustanove pre svega idejni: nacionalni muzej posve\u0107en civilizacijama Evrope i Mediterana postavio je pitanja razmene, religije, migracija, hrane i zajedni\u010dke istorije na ulaz u najve\u0107u francusku mediteransku luku.<\/p>\n<p>Pe\u0161a\u010dki mostovi povezuju savremenu zgradu J4 sa Fort Saint-Jean, pa samo kretanje postaje deo tuma\u010denja prostora. Posetioci prelaze iz savremenog betona u vojnu i lu\u010dku istoriju bez povratka na nivo ulice. Ruta otvara poglede na staru luku, more i grad, a deo spolja\u0161njih prostora mo\u017ee se obi\u0107i odvojeno od izlo\u017ebi za koje se kupuje ulaznica, u skladu sa aktuelnim pravilima pristupa. Upravo je ta propustljivost pomogla da kompleks postane javno \u0161etali\u0161te, a ne zatvoren kulturni objekat.<\/p>\n<p>Obala se menja i oko kompleksa. Obnovljeni kejovi i ve\u0107i prioritet pe\u0161acima u\u010dinili su \u0161etnju povezanijom, dok je Ombri\u00e8re u Staroj luci postala jednostavna gradska znamenitost: ugla\u010dana plo\u010da iznad glava u kojoj se ogledaju ljudi i \u010damci. Konstrukcija je omiljena zato \u0161to funkcioni\u0161e bez obja\u0161njenja. Daje hlad, izobli\u010dava odraze i stvara zajedni\u010dki autoportret luke.<\/p>\n<p>O ovim projektima ne treba suditi samo po arhitektonskim fotografijama. Njihova vrednost je u redosledu prostora. Krenite od Stare luke, pratite obalu, pro\u0111ite uz gradske i komercijalne zone, u\u0111ite u prostor Fort Saint-Jean i pre\u0111ite ka muzeju. Istorija grada tada postaje prostorna: gr\u010dki i rimski temelji, kraljevska utvr\u0111enja, industrijska luka, kolonijalne veze, posleratne migracije i savremena kulturna politika nalaze se na istoj obali.<\/p>\n<p>Preobra\u017eaj ima i granice. Prepoznatljiva arhitektura mo\u017ee da privu\u010de pa\u017enju i ulaganja dok se obli\u017enji stanovnici suo\u010davaju s pritiskom na stanovanje, nesigurnim poslovima ili slabim uslugama. Obnovljena promenada mo\u017ee pobolj\u0161ati pristup, ali i podsta\u0107i komercijalne promene vo\u0111ene turizmom. Nije dobro ni odbaciti projekte kao povr\u0161ne ni slaviti ih kao spas. Va\u017enije je pitati kako se javni prostor koristi, ko se u njemu ose\u0107a dobrodo\u0161lo i kakvo odr\u017eavanje \u010duva prvobitnu investiciju.<\/p>\n<p>Radno vreme muzeja i raspored izlo\u017ebi posetioci treba da provere neposredno pre odlaska. Spolja\u0161nja ruta izlo\u017eena je vetru i vru\u0107ini, a bezbednosne mere ili doga\u0111aji mogu promeniti pristup. Za pun do\u017eivljaj potrebno je vi\u0161e od brze fotografije: odvojite vreme za izlo\u017ebu, vrtove tvr\u0111ave i povratnu \u0161etnju ka gradu.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"steps\">\n<div class=\"tsh-steps\">\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">01<\/span>\n<h3>Po\u010dnite kod Stare luke<\/h3>\n<p>Najpre posmatrajte luku kao radnu infrastrukturu i gradski javni prostor, pa tek onda krenite ka kulturnom delu obale.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">02<\/span>\n<h3>Pro\u0161etajte ka Fort Saint-Jean<\/h3>\n<p>Neka ruta poka\u017ee odnos izme\u0111u istorijske odbrane i savremenog javnog pristupa.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">03<\/span>\n<h3>Pre\u0111ite u Mucem<\/h3>\n<p>Arhitekturu do\u017eivite kao prag ka izlo\u017ebama o mediteranskim dru\u0161tvima.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">04<\/span>\n<h3>Vratite se kroz Le Panier<\/h3>\n<p>Ponovo pove\u017eite institucionalnu obalu sa \u017eivim ulicama, prodavnicama i stambenom istorijom.<\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"le-panier-and-lived-culture-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"le-panier-and-lived-culture\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Marselj na nivou ulice<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"le-panier-and-lived-culture-title\">Kultura nije ograni\u010dena na novu obalu<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Le Panier, muzika, pijace i nezavisni prostori pokazuju grad \u010dija je kreativnost starija i \u0161ira od zvani\u010dne kulturne godine.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Istra\u017eujte bez pretvaranja \u017eivota stanovnika u dekoraciju.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Le Panier se \u010desto promovi\u0161e kao najstarija \u010detvrt Marselja i muzej na otvorenom. Njegove uli\u010dice, stepenice, mali trgovi i uli\u010dna umetnost zaista imaju sna\u017ean vizuelni identitet, ali izraz \u201emuzej na otvorenom\u201c mo\u017ee da zavara. Ovde ljudi \u017eive. Ve\u0161, dostave, \u0161kole i privatna vrata postoje odmah uz galerije i prodavnice suvenira. Posetioci bi trebalo da govore ti\u0161e, da ne fotografi\u0161u u unutra\u0161njost domova i da imaju na umu da su slikovite stepenice nekome i svakodnevni put na posao.<\/p>\n<p>Vieille Charit\u00e9 predstavlja institucionalno upori\u0161te \u010detvrti, dok radionice i kulturni prostori nude manje ta\u010dke interesovanja. Uli\u010dna umetnost menja se br\u017ee od spomenika i \u010desto komentari\u0161e politiku, identitet ili lokalni humor. Treba je \u010ditati u njenom okru\u017eenju, a ne svoditi na generi\u010dnu \u0161arenu pozadinu za dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n<p>Podjednako je va\u017ena muzi\u010dka kultura Marselja. Hip-hop grupe i izvo\u0111a\u010di stvarali su uticajna dela oslonjena na dru\u0161tvenu geografiju grada, jezik i migrantske istorije. Zvani\u010dne kulturne pri\u010de nisu uvek tu kreativnost predstavljale srazmerno njenom zna\u010daju. U raspravama oko 2013. \u010dula se i kritika da veliki programi mogu da daju prednost presti\u017enim institucijama, dok lokalne ili popularne forme ostaju nedovoljno podr\u017eane.<\/p>\n<p>Pijace predstavljaju jo\u0161 jedan oblik kulturne infrastrukture. Tezge s hranom, prodavnice za\u010dina, ribari i svakodnevna trgovina pokazuju kako se mediteranski identiteti \u017eive, a ne samo izla\u017eu. Prometnim trgova\u010dkim ulicama treba prilaziti kao kupac, a ne kao posmatra\u010d \u201eegzoti\u010dnog\u201c \u017eivota. Kupiti ne\u0161to, pozdraviti prodavca i pitati za dozvolu pre fotografisanja osnovni su oblici po\u0161tovanja.<\/p>\n<p>Nezavisni kulturni prostori u drugim delovima Marselja komplikuju plan usredsre\u0111en samo na centar. Nekada\u0161nje industrijske lokacije, pozori\u0161ta, umetni\u010dki ateljei i organizacije zajednice pokazuju da obnova nastaje dugoro\u010dnim lokalnim radom, a ne samo izgradnjom reprezentativnih objekata. Kratak \u010dlanak ne mo\u017ee svakom dati zaseban tretman a da grad ne pretvori u katalog. Korisnije je proveriti aktuelni program i izabrati jedan doga\u0111aj koji odgovara terminu boravka.<\/p>\n<p>Kulturna vrednost Marselja zato je mnogostruka. Mucem mo\u017eda daje me\u0111unarodno prepoznatljiv simbol, ali energija grada kru\u017ei kroz \u010detvrti, jezike, fudbalske tribine, muziku, verske praznike, hranu i neformalni javni prostor. Titula iz 2013. ne\u0161to od toga u\u010dinila je vidljivijim; nije ga stvorila.<\/p>\n<\/div>\n<aside class=\"tsh-notice\" data-module=\"notice\">\n<h3>Pravila pona\u0161anja u stambenim \u010detvrtima<\/h3>\n<p>Ne zaklanjajte ulaze i stepenice, pitajte za dozvolu pre prepoznatljivih portreta i ne predstavljajte siroma\u0161tvo ili obi\u010dan ku\u0107ni \u017eivot kao \u201esirovu\u201c scenografiju.<\/p>\n<\/aside>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"what-transformation-did-not-solve-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"what-transformation-did-not-solve\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Kriti\u010dki pogled<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"what-transformation-did-not-solve-title\">Titula kulturne prestonice mo\u017ee promeniti mapu grada, ali ne i popraviti svaku podelu<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Dobici Marselja jesu zna\u010dajni, ali dru\u0161tvena nejednakost i neujedna\u010deno u\u010de\u0161\u0107e ne dopu\u0161taju jednostavnu pri\u010du o uspehu.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Nedovr\u0161en grad verniji je istini od slogana o renesansi.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Kulturna regeneracija privla\u010dna je vlastima jer stvara vidljivu imovinu i pozitivne pri\u010de. Novi muzej mo\u017ee da se fotografi\u0161e, broj posetilaca prvog vikenda da se izbroji, a obala da se me\u0111unarodno promovi\u0161e. Stanovanje, obrazovanje, pravedniji prevoz i zapo\u0161ljavanje tra\u017ee sporiji rad \u010diji se rezultati te\u017ee pretvaraju u brend. Marselj tu razliku pokazuje veoma jasno.<\/p>\n<p>Evropska evaluacija programa Marseille-Provence 2013 bele\u017eila je i uspehe i probleme u upravljanju i u\u010de\u0161\u0107u. Metropolitanski obim pro\u0161irio je domet, ali je ote\u017eao koordinaciju. Veliki broj posetilaca ne zna\u010di automatski i jednak pristup. Besplatni doga\u0111aji na otvorenom, projekti po \u010detvrtima i saobra\u0107ajne veze va\u017eni su zato \u0161to kulturni program namenjen svima ne mogu nositi samo ustanove s ulaznicama.<\/p>\n<p>Zastupljenost je bila jo\u0161 jedna ta\u010dka napetosti. Stanovni\u0161tvo Marselja oblikovano je migracijama i kolonijalnom istorijom, ali zvani\u010dne slike mogu birati one oblike mediteranske raznolikosti koji su najprijatniji posetiocima. Muzej mo\u017ee otvoriti te\u0161ke istorijske teme, ali kulturna politika zavisi i od toga ko vodi institucije, ko dobija narud\u017ebine i ko upravlja pri\u010dom. Lokalna kritika nije dokaz da je program propao; ona pokazuje da kultura ima politi\u010dku te\u017einu.<\/p>\n<p>Rast turizma donosi korist ugostiteljstvu, trgovini i zapo\u0161ljavanju u kulturi, ali mo\u017ee da uti\u010de i na kirije i na izgled trgova\u010dkih ulica. Privla\u010dnost Le Paniera delom po\u010diva na njegovom \u017eivom karakteru, a prevelika koncentracija posetilaca mo\u017ee upravo taj karakter da oslabi. Obala lak\u0161e podnosi velike brojeve ljudi nego uske stambene ulice, \u0161to je jo\u0161 jedan razlog da se vreme rasporedi i ne prati samo najfotografisanija ruta.<\/p>\n<p>Kriminal i bezbednost ostaju politi\u010dki osetljive teme. Marselj ima ozbiljno nasilje, naro\u010dito povezano s tr\u017ei\u0161tem droge, a posledice najvi\u0161e nose stanovnici. Posetioci to ne treba da pori\u010du, ali ni da pretpostave da je ceo grad ratna zona. Kao i u drugim velikim gradovima, rizik zavisi od mesta, vremena i aktivnosti. Aktuelni lokalni saveti, uobi\u010dajena pa\u017enja i po\u0161tovanje policijskih ograni\u010denja korisniji su od filmskih mitova nasle\u0111enih iz pro\u0161losti.<\/p>\n<p>Preobra\u017eaj je najbolje razumeti kao pove\u0107anje kapaciteta. Marselj je dobio institucije, javne prostore, mre\u017ee i samopouzdanje koji su pro\u0161irili ono \u0161to grad mo\u017ee da organizuje i na\u010din na koji mo\u017ee da se predstavi. Takav kapacitet mo\u017ee da podr\u017ei budu\u0107i rad, ali ne garantuje pravedne ishode. Nasle\u0111e ostaje otvoreno za kori\u0161\u0107enje, osporavanje i novo tuma\u010denje.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"comparison-table\">\n<div aria-label=\"Kako \u010ditati nasle\u0111e\" class=\"tsh-table-wrap\" role=\"region\" tabindex=\"0\">\n<table class=\"tsh-table\">\n<thead><tr><th scope=\"col\">Tvrdnja<\/th><th scope=\"col\">\u0160ta je potkrepljuje<\/th><th scope=\"col\">\u0160ta je komplikuje<\/th><\/tr><\/thead>\n<tbody>\n<tr><td>Marselj je postao kulturno vidljiviji<\/td><td>Evropski program, medijska pa\u017enja i velika otvaranja<\/td><td>Vidljivost mo\u017ee da favorizuje centralne institucije i turisti\u010dke zone<\/td><\/tr>\n<tr><td>Obala je unapre\u0111ena<\/td><td>Nove pe\u0161a\u010dke rute i javni pristup kulturi<\/td><td>Ulaganja ne re\u0161avaju \u0161iru nejednakost me\u0111u \u010detvrtima<\/td><\/tr>\n<tr><td>Turizam je imao koristi<\/td><td>Sna\u017eniji imid\u017e destinacije i bogatija kulturna ponuda<\/td><td>Ekonomska korist nije ravnomerno raspore\u0111ena<\/td><\/tr>\n<tr><td>2013. je promenila grad<\/td><td>Projekti i mre\u017ee nad\u017eiveli su godinu titule<\/td><td>Marselj je i pre 2013. imao dubok i raznovrstan kulturni \u017eivot<\/td><\/tr>\n<tr><td>Slika grada kao kriminalnog sredi\u0161ta je oslabila<\/td><td>Posetioci su dobili druga\u010dije pri\u010de o gradu<\/td><td>Ozbiljni dru\u0161tveni i bezbednosni problemi nisu nestali<\/td><\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"how-to-experience-marseille-now-title\" class=\"tsh-section tsh-editorial\" id=\"how-to-experience-marseille-now\">\n<header class=\"tsh-head\">\n<p class=\"tsh-kicker\">Na\u010din obilaska<\/p>\n<h2 class=\"tsh-section-title\" id=\"how-to-experience-marseille-now-title\">Planirajte zone, dnevno svetlo i javni prevoz \u2014 pa ostavite prostor za iznena\u0111enja<\/h2>\n<p class=\"tsh-deck\">Marselj je lak\u0161e razumeti kada svaki dan pove\u017ee jednu luku, jednu \u010detvrt i jedan kulturni prostor.<\/p>\n<p class=\"tsh-context\">Ne poku\u0161avajte da pre\u0111ete celu teritoriju grada kao da je re\u010d o kompaktnom starom jezgru.<\/p>\n<\/header>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Prvi dan mo\u017ee ostati blizu istorijske luke. Po\u010dnite ujutru u Vieux-Portu, kada dostave i svakodnevno kretanje daju prostoru pravi kontekst. Pro\u0161etajte ka Mucemu i Fort Saint-Jean, uz dovoljno vremena za izlo\u017ebe i spolja\u0161nje rute. Vratite se kroz Le Panier po dnevnom svetlu, a ve\u010deru birajte prema apetitu, a ne prema obavezi da probate jedno jedino \u010duveno jelo.<\/p>\n<p>Drugog dana promenite perspektivu. Notre-Dame de la Garde daje panoramsko razumevanje razmera grada, ali treba proveriti pristup, vru\u0107inu i gu\u017eve. Obalska mesta poput Vallon des Auffes pokazuju manje pomorske identitete, dok izleti brodom ka ostrvima Frioul ili Ch\u00e2teau d\u2019If iznose luku na otvoreno more. Za Calanques je potreban poseban plan jer se sezonski menjaju ograni\u010denja zbog po\u017eara, vru\u0107ine, prevoza i pristupa stazama.<\/p>\n<p>Javni prevoz je neophodan za razdaljine koje na mapi deluju sasvim savladivo. Marselj ima brda, duga\u010dke magistralne ulice i pe\u0161a\u010dke zone koje nisu uvek dobro povezane. Koristite zvani\u010dne aktuelne informacije, posebno tokom radova i doga\u0111aja. Gradska turisti\u010dka kartica mo\u017ee imati smisla ako planirate vi\u0161e muzeja, ali ra\u010dunicu pravite prema trenutnim pogodnostima, a ne prema op\u0161tim obe\u0107anjima o u\u0161tedi.<\/p>\n<p>Bezbednosna rutina treba da bude mirna i konkretna. U gu\u017evi \u010duvajte telefon i nov\u010danik, kasno uve\u010de izbegavajte prazne pre\u010dice i poslu\u0161ajte savet sme\u0161taja o rutama. Ne ulazite iz radoznalosti u zone aktivne trgovine drogom. Ako vam neka ulica deluje neprijatno, promenite pravac bez pretvaranja tog trenutka u sud o celom gradu.<\/p>\n<p>Leti treba planirati vru\u0107inu. Nosite vodu, deo dana provedite u zatvorenom i izbegavajte izlo\u017eene uspone u najtoplijim satima. Mistral mo\u017ee u\u010diniti da vo\u017enja brodom ili \u0161etnja obalom deluju sasvim druga\u010dije od onoga \u0161to temperatura u prognozi sugeri\u0161e. Zima je bla\u017ea, ali mo\u017ee biti vetrovita i ki\u0161ovita. Marselj nije garantovana kulisa sa suncem; vreme je deo njegovog fizi\u010dkog karaktera.<\/p>\n<p>Najva\u017enije je da ne \u017eurite da potvrdite stereotip. Marselj u po\u010detku mo\u017ee delovati haoti\u010dno posetiocu naviknutom na strogo ure\u0111ena istorijska jezgra. Dajte mu vreme. Sedite kraj luke, u\u0111ite u muzej, svratite u pekaru u \u010detvrti, oslu\u0161kujte kako se javni prostor menja tokom dana. Grad postaje \u010ditljiv kroz ponavljanje.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"steps\">\n<div class=\"tsh-steps\">\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">01<\/span>\n<h3>Svaki dan ve\u017eite za jednu zonu<\/h3>\n<p>Spajajte obli\u017enja mesta umesto da dan provedete prelaze\u0107i grad uzdu\u017e i popreko.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">02<\/span>\n<h3>Spojite kulturu na otvorenom i u zatvorenom<\/h3>\n<p>Muzejima i istorijskim zgradama produbite ono \u0161to ste videli na ulici.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">03<\/span>\n<h3>Proverite sezonski pristup obali<\/h3>\n<p>Vo\u017enje brodom, rute kroz Calanques i izlo\u017eene \u0161etnje zavise od vremena i pravila za\u0161tite od po\u017eara.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">04<\/span>\n<h3>Koristite aktuelne lokalne informacije<\/h3>\n<p>Prevoz, bezbednost i radno vreme menjaju se br\u017ee od reputacije grada.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-step\">\n<span class=\"tsh-step-no\">05<\/span>\n<h3>Ne sudite po prvom utisku<\/h3>\n<p>Protivre\u010dnosti Marselja dobijaju smisao tek sa vremenom i ponovljenim posmatranjem.<\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"tsh-module\" data-module=\"faq\">\n<div class=\"tsh-faq-list\">\n<article class=\"tsh-faq-item\">\n<h3>Da li je Marselj postao bezbedan zahvaljuju\u0107i kulturnom programu iz 2013?<\/h3>\n<p>Nijedan kulturni program sam ne mo\u017ee ukloniti kriminal ili nejednakost. Promenio je infrastrukturu i percepciju grada, ali posetioci i dalje treba da primenjuju uobi\u010dajenu gradsku opreznost.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-faq-item\">\n<h3>Da li je Mucem glavni razlog za posetu?<\/h3>\n<p>To jeste va\u017ena institucija i arhitektonska znamenitost, ali su luka, gradske \u010detvrti, hrana i obalska geografija Marselja podjednako va\u017eni.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-faq-item\">\n<h3>Mo\u017ee li se istorijski centar obi\u0107i za jedan dan?<\/h3>\n<p>Usredsre\u0111ena ruta kroz luku, Mucem i Le Panier mo\u017ee stati u jedan dan, ali za \u0161iri grad i obalu potrebno je dodatno vreme.<\/p>\n<\/article>\n<article class=\"tsh-faq-item\">\n<h3>Treba li obilaziti mesta povezana s Francuskom vezom?<\/h3>\n<p>U\u010denje o istoriji je opravdano, ali stambene \u010detvrti i zajednice pogo\u0111ene kriminalom ne treba pretvarati u zabavu.<\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<section aria-labelledby=\"a-city-beyond-redemption-narratives-title\" class=\"tsh-section\" id=\"a-city-beyond-redemption-narratives\">\n<div class=\"tsh-conclusion\">\n<p class=\"tsh-eyebrow\">Mediteran ostaje<\/p>\n<h2 id=\"a-city-beyond-redemption-narratives-title\">Marselj nije postao neki drugi grad. Samo je postao vidljiviji kao ono \u0161to jeste.<\/h2>\n<div class=\"tsh-prose\">\n<p>Godina Evropske prestonice kulture dala je Marselju sna\u017ean novi skup slika i ruta. Mucem, veze sa Fort Saint-Jean i obnovljena obala u\u010dinili su kulturu fizi\u010dki prisutnom u luci, dok je me\u0111unarodna pa\u017enja osporila reputaciju kojom je dugo dominirao organizovani kriminal. Te promene su stvarne.<\/p>\n<p>Ipak, dublja vrednost grada nalazi se izvan jednostavne pri\u010de o iskupljenju. Marselj ostaje nejednak, svadljiv, kreativan, pomorski i otporan prema uniformnosti. Njegova istorija obuhvata nasilje i isklju\u010divanje, ali i migracije, rad, muziku, hranu i neprekidno kulturno stvaranje. Ozbiljan posetilac ne dolazi da proveri da li je grad \u201espasen\u201c. Dolazi spreman da vidi koliko razli\u010ditih Marselja zauzima istu obalu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<\/article>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako se Marselj menjao kroz istoriju luke, nasle\u0111e Evropske prestonice kulture 2013, muzeje, \u010detvrti i savremeni gradski \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6365,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[250,230],"tags":[],"class_list":["post-6364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-turisticke-destinacije","category-magazin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6364"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6364\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}