{"id":14466,"date":"2024-09-19T15:10:36","date_gmt":"2024-09-19T15:10:36","guid":{"rendered":"https:\/\/travelshelper.com\/staging\/?page_id=14466"},"modified":"2026-03-11T22:45:29","modified_gmt":"2026-03-11T22:45:29","slug":"rijeka","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/destinations\/europe\/croatia\/rijeka\/","title":{"rendered":"Rijeka"},"content":{"rendered":"<p>Rijeka zauzima usku priobalnu traku gde se reka Rje\u010dina susre\u0107e sa \u0161irokim prostranstvom Kvarnerskog zaliva. Ovde se strma brda tako naglo uzdi\u017eu od nivoa mora da obrisi grada podse\u0107aju na pozori\u0161nu scenu postavljenu nasuprot planinskom okru\u017eenju. Ova konfiguracija je oblikovala karakter Rijeke odlu\u010dnije nego \u0161to bi to mogao bilo koji pojedina\u010dni arhitektonski plan. Ome\u0111en sa tri strane planinskim vencima U\u010dke, Risnjaka i Velike Kapele, a otvaraju\u0107i se prema Jadranu na \u010detvrtoj strani, grad je dugo slu\u017eio kao prirodna pomorska kapija za centralnu Evropu.<\/p>\n<p>Od najranijih zapisa, Rijeka (hrvatski: Rije\u010dka; italijanski: Fiume) dugovala je svoju sudbinu tom dubokom morskom zalivu. NJena luka se nalazi \u010detrdeset metara ispod okolnih grebena, sposobna da do\u010dekuje brodove koji prelaze niske prevoje kontinenta iz Ma\u0111arske i dalje. Dva glavna puta po\u010dinju ovde: jedan se prote\u017ee severoisto\u010dno kroz Dinarske Alpe do Panonske ravnice, a drugi se prote\u017ee severozapadno preko Postojnskih vrata do Slovenije i Austrije. U oba smera, trgovci i vojske su smatrali da je mirna luka Rijeke neophodna.<\/p>\n<p>Ova strate\u0161ka istaknutost privla\u010dila je rivalske pretendente tokom vekova. Nekada osporavan izme\u0111u Svetog rimskog carstva i pomorske republike Venecije, kasnije je pro\u0161ao kroz ruke Venecije i Habzburga pre nego \u0161to se u modernom dobu pojavio kao \u017eari\u0161te izme\u0111u Italije i Jugoslavije. Izme\u0111u 1918. i 1991. godine grad je bio odgovoran za ne manje od osam razli\u010ditih administracija, \u0161to je predstavljalo preplitanje suvereniteta koje je njegovim ljudima dalo sna\u017ean ose\u0107aj lokalnog identiteta. Jedan stanovnik ro\u0111en 1917. godine mogao je \u2013 bez preseljenja \u2013 imati paso\u0161e Austro-Ugarske, Italije, Slobodne Dr\u017eave Rijeke, Kraljevine Italije, teritorije pod nema\u010dkom okupacijom, Jugoslavije, fa\u0161isti\u010dkog regenstva Karnaro i kona\u010dno Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije. Takve brze promene oblikovale su i gra\u0111ansku ma\u0161tu i demografski profil, jer su Hrvati, Italijani, Srbi, Bo\u0161njaci i drugi koegzistirali u luci gde su se preplitale brojne jezici i tradicije.<\/p>\n<p>Danas se otprilike 85% od 108.000 stanovnika Rijeke identifikuje kao Hrvati, dok su preostale italijanske i druge manjinske zajednice sa\u010duvane u delovima grada. Me\u0111u njima je pre\u017eivelo oko dvadeset hiljada govornika fijumanskog, lokalne varijante mleta\u010dkog. Generacijama je fijumanski slu\u017eio kao trgova\u010dki jezik luke, \u010dak se doti\u010du\u0107i dijalekata hrvatskog u predgra\u0111ima, gde se jo\u0161 uvek nalaze ostaci \u010dakavskog dijalekta. Na ulicama oko Korza, \u0161iroke pe\u0161a\u010dke \u0161etali\u0161ta u srcu grada, ovi jezici se me\u0161aju u povikima prodavaca na pijaci i uzaludnim pozdravima starih prijatelja.<\/p>\n<p>Rije\u010dka ekonomija ostaje ukorenjena u moru. Dva brodogradili\u0161ta \u2014 3. Maj i Viktor Lenac \u2014 spadaju me\u0111u najve\u0107e industrijske poslodavce, njihove dizalice su zglobno postavljene poput metalnih dizalica na horizontu. Pomorski teretni i putni\u010dki saobra\u0107aj i dalje obavlja zaliv, povezuju\u0107i glavnu hrvatsku luku sa jadranskim ostrvima i me\u0111unarodnim linijama. Ipak, koliko god dokovi defini\u0161u tr\u017ei\u0161te rada, kultura se ponovo afirmisala poslednjih godina. Rijeka je 2020. godine ponela titulu Evropske prestonice kulture, dele\u0107i tu \u010dast sa Golvejem u Irskoj. Sa repertoarom koji se prote\u017ee od klasi\u010dnog pozori\u0161ta u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu Ivana p. Zajca \u2014 prvi put podignutom 1765. godine \u2014 do savremene umetnosti u Muzeju moderne i savremene umetnosti, grad je utemeljio svoj postindustrijski identitet u prostorima za izvo\u0111enje i izlo\u017ebe koji govore o njegovoj raznolikoj pro\u0161losti.<\/p>\n<p>\u0160etnja kroz Stari grad podse\u0107a na ovu slojevitost epoha. Gradska kula stoji u podno\u017eju Korza, njen okrugli srednjovekovni oblik nekada je bio ulazna ta\u010dka u utvr\u0111eni grad. U blizini, Guvernerova palata sada je dom Pomorskog i istorijskog muzeja hrvatske obale, gde artefakti pomoraca i porodi\u010dni portreti prate transformaciju Rijeke od male ribarske luke do carskog entrepota. Ispod katedrale posve\u0107ene Svetom Vidu nalazi se mre\u017ea tunela Grivica, koju su isklesale italijanske snage po\u010detkom 1940-ih. Posetioci mogu pro\u0161etati njenih 330 metara du\u017eine i zamisliti anksioznost civila koji tra\u017ee skloni\u0161te od bombardera iznad glave.<\/p>\n<p>Uzdignuto iznad centra, brdo Trsat nosi tvr\u0111avu \u010diji kameni spomenici datiraju iz kasnog trinaestog veka. Trsatski grad, koji se nalazi 138 metara nadmorske visine, dominira prilazom sa istoka. Od 1288. godine pru\u017eao je uto\u010di\u0161te i vidikovac, prvo srednjovekovnom sve\u0161tenstvu, a kasnije habzbur\u0161kim oficirima. Danas se na njegovim bedemima odr\u017eavaju umetni\u010dke izlo\u017ebe, koncerti i knji\u017eevna \u010ditanja, dok se ispod barokne crkve zamka svakog avgusta u avgustu pove\u0107ava broj hodo\u010dasnika za praznik Velike Bogorodice. Hodo\u010dasnici dolaze da odaju po\u010dast Gospi Trsatskoj, najva\u017enijem verskom mestu u zapadnoj Hrvatskoj, privu\u010deni zavetnim darovima koji ispunjavaju kapelu sa darovima.<\/p>\n<p>Rije\u010dka karnevalska sezona predstavlja jo\u0161 jedan oblik hodo\u010da\u0161\u0107a. Osnovan 1982. godine, Rije\u010dki karneval odr\u017eava se izme\u0111u januara i marta, dostigav\u0161i vrhunac vikendom pre Velikog posta. Na dan otvaranja, gradona\u010delnik predaje simboli\u010dni klju\u010d Me\u0161taru Toniju, karnevalskom majstoru, koji zatim predsedava sve\u010danim povorkama i dobrotvornim balom u Guvernerovoj palati. Stotine maskiranih grupa paradiraju du\u017e Korza, a pridru\u017euju im se deca u kostimiranim redovima iz celog regiona. Poslednjih godina, preko petnaest hiljada u\u010desnika u vi\u0161e od dvesta karnevalskih trupa privuklo je vi\u0161e od sto hiljada posetilaca. Ove proslave podse\u0107aju na rije\u010dko kosmopolitsko nasle\u0111e, jer se mleta\u010dke maske me\u0161aju sa slovenskim kostimima i modernom satirom.<\/p>\n<p>Leto pretvara obalske rubove u kupatilo mediteranskog odmora. Pla\u017ee na zapadu, na Kantridi i Preluku, nude \u0161ljun\u010dane ivice i pet morskih bazena uklesanih u stenu; na istoku, Pe\u0107ine i Kostrena ustupaju mesto osamljenim uvalama. Autobusi prevoze kupa\u010de do svakog dela pla\u017ee, a parkinzi su spremni pored obale. Pa ipak, Alpi se nalaze jedva deset kilometara u unutra\u0161njosti, tako da se u hladnim zimskim jutrima skija\u0161i penju do odmarali\u0161ta Platak \u017ei\u010darom i pronalaze padine jo\u0161 uvek prekrivene snegom, dok se jadranska ostrva sijaju ispod kroz prolome u oblacima. Sne\u017ene padavine su kratke - retko prelaze tri dana u godini - ali bura duva po obroncima, ostavljaju\u0107i zale\u0111ene vrhove koji se \u017eivopisno razlikuju od maslinjaka pored mora.<\/p>\n<p>Klima je ovde klasifikovana kao vla\u017ena suptropska. Najvi\u0161e letnje temperature prelaze 30 \u00b0C samo dvadeset dana godi\u0161nje, dok zimske temperature padaju ispod nule samo jednom. Padavine su \u010deste tokom svih godi\u0161njih doba; magla se javlja oko \u010detiri dana godi\u0161nje, uglavnom zimi. Najtopliji vazduh zabele\u017een na lokalnoj stanici, na 120 metara nadmorske visine, dostigao je ta\u010dno 40 \u00b0C 19. jula 2007. godine, dok je najhladnija pala na -12,8 \u00b0C 10. februara 1956. godine.<\/p>\n<p>Pored prirodnog sveta, Rijeka je dugo slu\u017eila kao kulisa filmskim stvaraocima i piscima. \u0160ezdesetih godina pro\u0161log veka nekoliko vesterna o Vinetuu snimljeno je u njenim predgra\u0111ima. Sedamdesetih godina pro\u0161log veka ameri\u010dka mini-serija \u201eVetrovi rata\u201c prona\u0161la je ovde odgovaraju\u0107u arhitekturu, dok se italijansko regentstvo Karnaro \u2013 protofa\u0161isti\u010dki eksperiment Gabrijelea D&#039;Anuncija iz 1919. godine \u2013 ubraja me\u0111u neobi\u010dnije epizode \u200b\u200bgrada. Ta kratkotrajna \u201eRegenca Italiana del Karnaro\u201c priznala je Lenjinovu Sovjetsku Republiku, prihvatila avangardnu estetiku, pa \u010dak i tolerisala nenormativne rodne izraze, sve u skladu sa ustavom koji je napisao sam D&#039;Anuncio. Kasnije, 1992. godine, Hajao Mijazaki je transponovao Fiume iz 1920-ih u animirani hotel Adrijano iz Porko Rosa, hvataju\u0107i me\u0111uratnu eleganciju luke fluidnim potezima boje. U skorije vreme, Netfliksova drama \u201eNovine\u201c odvija se na rije\u010dkim ulicama od 2018. godine, a scene iz filma \u201eTelohranitelj \u017eene ubice\u201c iz 2019. godine tako\u0111e su snimljene ovde.<\/p>\n<p>Arhitektura otkriva dalje slojeve. Du\u017e Korza, secesionisti\u010dke fasade uokviruju kafi\u0107e i butike; katedrala Svetog Vida zadr\u017eava svoj barokni brod; Rimski luk i Stara kapija stoje kao nemi svedoci gradskih carskih kapela. Na drugoj obali Rje\u010dine, biv\u0161i grad Su\u0161ak - nekada rivalska hrvatska enklava - spojio se sa Fiumeom 1945. godine. Danas se njihovo ujedinjenje obele\u017eava \u0161irokim pe\u0161a\u010dkim trgom iznad zatrpane reke, omiljenim mestom sastanka koje skriva vodu koja te\u010de ispod.<\/p>\n<p>Muzeji su brojni za one koji su spremni da posvete vreme istra\u017eivanju. Prirodnja\u010dki muzej, sa svojim akvarijumom i kolekcijom gmizavaca, privla\u010di porodice; Gradski muzej Rijeke pokriva numizmatiku, pozori\u0161ne kostime i ratne artefakte; mali muzej \u201ePeek &amp; Poke\u201c izla\u017ee starinske ra\u010dunarske relikvije - glomazne tastature iz zore personalnih ra\u010dunara. Sakralne kolekcije u katedrali i na Trsatu prikazuju relikvijare, putire i slike koje obuhvataju vekove posve\u0107enosti. Na svakom uglu ose\u0107a se gradsko nadvla\u010denje konopca izme\u0111u industrije i umetnosti.<\/p>\n<p>Za pogled na savremeni \u017eivot, mo\u017ee se spustiti do glavne pijace \u2014 Place \u2014 gde rano ujutru mre\u017ee sa ribom sti\u017eu pored gajbi sa lokalnim vo\u0107em. Ovde se izvorni kosmopolitski duh grada potvr\u0111uje u mirisu dimljenih \u0161kampa, akcentima starijih prodavaca koji podse\u0107aju na austrougarsku vladavinu i smehu mladih koji tr\u010de po poplo\u010danim prolazima.<\/p>\n<p>Van gradskog jezgra nalaze se i druge razonode. LJubitelji motosporta voze deset kilometara severno do staze Grobnik, gde mogu da testiraju svoje ve\u0161tine ili da gledaju profesionalce kako se krivinama kre\u0107u. Za posmatra\u010de zvezda, Astronomski centar na vrhu brda Sveti Kri\u017e nudi teleskope usmerene ka tamnom nebu, sa panoramskim pogledom na zaliv ispod. A ako vas mamac slane vode privu\u010de, ronila\u010dki centri oko rta otkrivaju podvodne litice isprekidane gorgonijskim koralima, morskim pe\u0107inama, pa \u010dak i olupinama.<\/p>\n<p>Obrazovanje i umetnost se presecaju na Univerzitetu u Rijeci, formalno osnovanom 1973. godine, ali \u010diji koreni se\u017eu do jezuitske teolo\u0161ke \u0161kole iz 17. veka. NJegovi fakulteti su se pro\u0161irili po gradu, privla\u010de\u0107i studente koji o\u017eivljavaju ulice i kafi\u0107e, govore\u0107i hrvatski, italijanski, fijumanski ili engleski dok raspravljaju o istoriji, in\u017eenjerstvu ili knji\u017eevnosti.<\/p>\n<p>Kulturno se\u0107anje svetluca u najsitnijim detaljima. Jedan pojas za spasavanje sa Titanika po\u010diva u Pomorskom muzeju, nasle\u0111e putovanja Karpatije do i iz NJujorka, \u010desto sa hrvatskom posadom. Po\u010detkom dvadesetog veka, Fiume se hvalio nedeljnim transatlantskim putni\u010dkim prevozom, a me\u0161tani se jo\u0161 uvek se\u0107aju dana kada su prekookeanski brodovi bili vezani za kej, a golubovi koji su nosili pisma leteli iznad njih.<\/p>\n<p>U svakom od ovih aspekata \u2013 geografiji, istoriji, industriji, umetnosti \u2013 Rijeka otkriva slo\u017eenost, a ne jednu naraciju. Ona se opire jednostavnim definicijama, vi\u0161e vole\u0107i da govori slojevima kamena i \u010delika, odjekuju\u0107im glasovima koji se provla\u010de izme\u0111u Jadrana i brda. Za posetioca koji posmatra zalazak sunca iza U\u010dke, svetla koja ple\u0161u na povr\u0161ini vode, su\u0161tina grada ne pojavljuje se samo u veli\u010danstvenim spomenicima, ve\u0107 u fluksu identiteta koji su oblikovali njegove ulice. Postoji tiha poezija u luci izgra\u0111enoj za trgovinu, koja sada do\u010dekuje \u010damce za zabavu i teretne brodove, i suptilno dostojanstvo u zajednici koja je prebrodila carstvo, ideologiju i rat, samo da bi zadr\u017eala duh koji je i otporan i prijem\u010div. U Rijeci, reka te\u010de ispod trga, a planine se pritiskaju uz more, i u tom zagrljaju se nalazi grad koji je i usidren i slobodan.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rijeka, tre\u0107i po veli\u010dini grad u Hrvatskoj, nalazi se na dobroj lokaciji u Kvarnerskom zalivu, ulazu u Jadransko more. Sa 108.622 stanovnika do 2021. godine, ovaj energi\u010dni urbani centar predstavlja veliki centar u Primorsko-goranskoj \u017eupaniji. Prevedeno kao \u201ereka\u201c na hrvatski, ime grada, \/ri\u02c8e\u04d9\/ ili \/ri\u02c8k\u04d9\/ na engleskom, odra\u017eava njegovu blisku blizinu rekama koje su oblikovale njegovu pro\u0161lost i ekonomiju.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":3940,"parent":14435,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"elementor_theme","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"class_list":["post-14466","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14466\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14435"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/travelshelper.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}