Slovenija

Slovenija ima raznoliku paletu prirodnih i kulturnih atrakcija za posjetitelje. Turizam je evoluirao u mnoge oblike. Turistička gravitacijska regija je vrlo velika, a ipak je turističko tržište prilično maleno. Nije bilo turizma velikih razmjera i nije bilo ozbiljnih ekoloških ograničenja.

Ljubljana, glavni grad nacije, sadrži nekoliko značajnih baroknih i bečkih secesijskih struktura, uključujući mnoga velika djela rođenog arhitekta Joea Plenika i njegovog učenika, arhitekta Eda Ravnikara.

Julijske Alpe, s prekrasnim Bledskim jezerom i dolinom Soa, kao i najvišim vrhom nacije, planinom Triglav u središtu Nacionalnog parka Triglav, nalaze se u sjeverozapadnoj regiji zemlje. Ostali istaknuti planinski lanci za skijaše i planinare su Kamničko-Savinjske Alpe, Karavanke i Pohorje.

Kraški krajolik dobio je ime po Kraškoj visoravni u Slovenskom primorju, krajoliku nastalom otapanjem vode karbonatnih stijena i stvaranjem kaverna. Postojnska jama i Kocjanske špilje uvrštene na UNESCO-ov popis su najpoznatije špilje. Područje slovenske Istre susreće se s Jadranskim morem, gdje je najznačajnije povijesno mjesto venecijanski gotički mediteranski grad Piran, dok ljetno naselje Portoro privlači brojne ljude.

Brda oko Maribora, drugog po veličini slovenskog grada, poznata su po proizvodnji vina. Sjeveroistočna regija nacije bogata je toplicama, a Rogaka Slatina, Radenci, Ate ob Savi, Dobrna i Moravske Toplice u posljednja dva desetljeća postaju sve popularnije.

Ostale istaknute turističke atrakcije su antički gradovi Ptuj i Kofja Loka, kao i brojni dvorci, među kojima je i Predjamski kaštel.

Kongresni i casino turizam važne su sastavnice slovenskog turizma. Slovenija ima najveći udio kockarnica na 1,000 stanovnika u Europskoj uniji. Najveći kasino na ovom području je Perla u Novoj Gorici.

Većina međunarodnih posjetitelja u Sloveniju dolazi sa sljedećih glavnih europskih tržišta: Italije, Austrije, Njemačke, Hrvatske, Beneluksa, Srbije, Rusije i Ukrajine, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska. Europski posjetitelji daju više od 90% prihoda Slovenije od turizma.

Slovenija se nalazi u srednjoj i jugoistočnoj Europi, između Alpa i Sredozemlja. Nalazi se između zemljopisnih širina od 45° i 47° N, te geografske dužine 13° i 17° E. 15. meridijan istočno gotovo se podudara sa središnjom točkom zemlje u smjeru zapad-istok. Geometrijsko središte Republike Slovenije nalazi se na 46°07'11.8″ S i 14°48'55.2″ E. Nalazi se u općini Litija, u blizini Slivne. Triglav (2,864 m ili 9,396 stopa) je najviša slovenska planina; prosječna nadmorska visina zemlje je 557 m. (1,827 stopa).

Slovenija je mjesto susreta četiriju glavnih europskih geografskih regija: Alpa, Dinarida, Panonske nizine i Mediterana. Unatoč svom položaju na Jadranskom moru u blizini Sredozemnog mora, većina Slovenije leži u slivu Crnog mora. Dužom granicom sjeverne Slovenije s Austrijom dominiraju Alpe, koje uključuju Julijske Alpe, Kamničko-Savinjske Alpe i Karavanke, kao i masiv Pohorja. Slovenska obala Jadrana proteže se na oko 47 kilometara (29 milja) od Italije do Hrvatske.

Izraz “Kraška topografija” odnosi se na Krašku visoravan u južnoj Sloveniji, vapnenačko područje s podzemnim rijekama, klancima i špiljama koje se nalazi između Ljubljane i Sredozemlja. Teren je uglavnom ravničarski na Panonskoj nizini na istoku i sjeveroistoku, u blizini hrvatske i mađarske granice. Međutim, većina slovenske topografije je brdovita ili planinska, s otprilike 90 posto područja na 200 m (656 stopa) ili više iznad razine mora.

Šume zauzimaju više od polovice zemlje (10,124 km2 ili 3,909 četvornih milja). Slovenija je sada treća najšumovitija nacija u Europi, iza samo Finske i Švedske. Područja su uglavnom prekrivena bukovim, jelovo-bukovim i bukovo-hrastovim šumama i imaju visok proizvodni kapacitet. Još uvijek postoje ostaci prastarih šuma, od kojih se najveća nalazi u Koevju. Travnjaci se prostiru na 5,593 km2 (2,159 četvornih milja), a prisutni su i farme i vrtovi (954 km2 ili 368 četvornih milja). Voćnjaci pokrivaju 363 km2 (140 četvornih milja), dok vinogradi pokrivaju 216 km2 (83 četvorna milja).

Slovenija se nalazi u umjerenom pojasu. Raznolikost topografije, kao i utjecaj Alpa i Jadranskog mora, utječu na klimu. Na sjeveroistoku prevladava kontinentalni klimatski tip s najvećom varijacijom između zimskih i ljetnih temperatura. Klima uz obalu je submediteranska. Utjecaj mora na temperaturne stope može se vidjeti sve do doline Soa, dok visoka planinska područja imaju surov alpski okoliš. U većem dijelu nacije postoji značajna međudjelovanja ova tri klimatska sustava.

Oborine, koje često dolaze iz Genovskog zaljeva, također variraju u cijeloj zemlji, a neka zapadna područja imaju preko 3,500 mm (138 in), a Prekmurje samo 800 mm (31 in). Snijeg često pada zimi, a u Ljubljani je 146. godine palo 1952 centimetara snijega (57 inča).

Slovenija nije tako vjetrovita kao ostatak zapadne Europe jer se nalazi u alpskom klizištu. Prosječna brzina vjetra je niža nego u ravnicama susjednih naroda. Zbog neravnog terena prevladavaju lokalni vertikalni vjetrovi s dnevnim trajanjem. Osim ovih, u regiji su posebno važna tri vjetra: bura, jugo i foehn. Primorje se odlikuje jugom i burom. Za razliku od juga, koje je tipično vlažno i toplo, bura je obično prohladna i vjetrovita. Foehn je porijeklom iz slovenskih alpskih područja na sjeveru. U Sloveniji su uobičajeni sjeveroistočni, jugoistočni i sjeverni vjetar.

Slovenija ima najnižu gustoću naseljenosti u Europi, sa 101 osobom po četvornom kilometru (262/sq mi) (u usporedbi s 402/km2 (1042/sq mi) za Nizozemsku i 195/km2 (505/sq mi) za Italiju). Gustoća naseljenosti najniža je u Statističkoj regiji Unutrašnja Kranjska-Kraška, a najveća u Srednjoslovenskoj statističkoj regiji.

Prema popisu stanovništva iz 2002., Slovenci su najveća slovenska etnička skupina (83 posto), iako njihov udio u ukupnom stanovništvu stalno opada zbog njihove relativno niske stope nataliteta. Najmanje 13% stanovništva 2002. godine činili su doseljenici s drugih područja bivše Jugoslavije i njihovi potomci. Uglavnom su se naselili u gradovima i predgrađima. Mađarska i talijanska etnička manjina vrlo su malene, iako su zaštićene slovenskim Ustavom. Autohtona i geografski raštrkana romska etnička skupina ima jedinstven položaj.

Slovenija ima jedno od najuočljivijih starenja stanovništva u Europi, zahvaljujući niskom natalitetu i rastućem životnom vijeku. Gotovo svi Slovenci stariji od 64 godine su u mirovini, bez vidljive spolne razlike. Unatoč imigraciji, radno sposobno stanovništvo se smanjuje. Glasovanjem 2011. odbačen je plan za povećanje dobi za umirovljenje sa sadašnjih 57 za žene i 58 za muškarce. Nadalje, još uvijek postoji značajan nesrazmjer u očekivanom životnom vijeku među spolovima. U 2014. godini projicirana je ukupna stopa fertiliteta (TFR) na 1.33 rođene djece po ženi, što je niže od stope zamjene od 2.1. Najveći dio djece imaju neudane žene (u 2014. 58.3 posto svih rođenih bilo je izvan braka). U 2014. godini prosječni životni vijek bio je 77.83 godine (74.21 godina muško, a 81.69 godina žensko).

Slovenija ima stopu samoubojstava od 22 na 100,000 ljudi godišnje u 2009., što je svrstava među prve europske nacije u ovoj kategoriji. Ipak, stopa je pala za otprilike 30 posto između 2000. i 2010. Postoje značajne varijacije među područjima i spolovima.

Religija

Prije Drugog svjetskog rata, oko 97 posto stanovništva identificirano je kao katolici (rimski obred), otprilike 2.5 posto kao luteranci, a otprilike 0.5 posto kao pripadnici drugih vjera.

U predkomunističkoj Sloveniji katolicizam je imao značajnu ulogu i u društvenom i političkom životu. Nakon 1945., nacija je doživjela spor, ali uporan trend sekularizacije. Nakon desetljeća vjerskih progona, komunistička je vlada uspostavila politiku relativne tolerancije prema crkvama. Katolička crkva povratila je dio svoje prethodne moći nakon 1990., iako je Slovenija i dalje uglavnom sekularna zemlja. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, katoličanstvo čini 57.8 posto stanovništva. Godine 1991. 71.6 posto su bili samoproglašeni katolici, što je pad za više od 1% svake godine. Latinski obred koristi velika većina slovenskih katolika. Područje Bijele Kranjske je dom malog broja grkokatolika.

Unatoč vrlo maloj populaciji protestanata (manje od 1% 2002.), protestantsko naslijeđe je povijesno važno jer je protestantska reformacija stvorila slovenski standardni jezik i književnost u 16. stoljeću. Danas velika luteranska manjina živi u najistočnijem području Prekmurja, gdje čine oko petinu stanovništva, a predvodi ih biskup sa sjedištem u Murskoj Soboti.

Mala židovska zajednica tradicionalno je koegzistirala s ove dvije kršćanske vjere. Unatoč gubicima pretrpljenim tijekom holokausta, judaizam još uvijek ima nekoliko stotina sljedbenika, od kojih većina živi u Ljubljani, gdje se nalazi jedina funkcionalna sinagoga u zemlji.

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, islam je druga najčešća vjerska denominacija i čini oko 2.4 posto stanovništva. Većina slovenskih muslimana je iz Bosne i Hercegovine. Pravoslavno kršćanstvo treća je najveća denominacija, koja čini oko 2.2 posto stanovništva, pri čemu većina sljedbenika pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a manjina pripada Makedonskoj i drugim pravoslavnim crkvama.

Godine 2002. oko 10% Slovenaca proglasilo se ateistima, još 10% nije ispovijedalo nikakvu vjeru, a oko 16% je odlučilo ne odgovoriti na pitanje o svojoj vjerskoj pripadnosti. Prema anketi Eurobarometra iz 2010., 32% Slovenaca “misli da postoji božanstvo”, 36% “vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile”, a 26% “ne vjeruje da postoji bilo kakva vrsta duha, bože ili životnu snagu.”

Useljavanje i iseljavanje

Oko 12% Slovenaca rođeno je u inozemstvu: 2008. godine u Sloveniji je živjelo preko 100,000 državljana izvan EU-a, što čini otprilike 5% ukupnog stanovništva. Najveći udio tih stanovnika rođenih u inozemstvu imala je Bosna i Hercegovina, a slijede Srbija, Makedonija, Hrvatska i Kosovo.

Od 1995. godine broj osoba koje dolaze u Sloveniju postupno se povećavao, a posljednjih godina još brže. Slovenija se pridružila EU 2004., a godišnji broj imigranata se više nego četverostruko povećao do 2006., a zatim se više nego udvostručio do 2009. Slovenija ima jednu od najbrže rastućih stopa neto migracije u Europskoj uniji 2007. godine.

Što se tiče emigracije (napuštajući svoju zemlju), brojni muškarci napustili su Sloveniju između 1880. i 1918. (Prvi svjetski rat) radi rada u rudarskim regijama u drugim zemljama. Posebno su Sjedinjene Države bile popularno odredište za iseljenike, a američki popis stanovništva iz 1910. otkrio je “183,431 osobu u SAD-u na slovenskom materinjem jeziku”. Međutim, možda ih je bilo mnogo više budući da su mnogi izbjegavali antislavenske predrasude i “identificirali se kao Austrijanci”. Prije 1900. popularna mjesta uključivala su Minnesotu, Wisconsin i Michigan, kao i Omahu, Nebrasku, Joliet, Illinois, Cleveland, Ohio i ruralne regije Iowe. Stigli su u Utah (Rudnik bakra Bingham), Colorado (osobito Pueblo) i Butte, Montana nakon 1910. Ove regije u početku su privlačile velik broj samaca (koji su se često ukrcavali kod slovenskih obitelji). Muškarci su zatim poslali natrag po svoje žene i obitelji da im se pridruže nakon što nađu posao i imaju dovoljno novca.

Slovenskim, nacionalnim jezikom, kao materinskim jezikom govori 91 posto stanovnika, iako postoji manjina talijanskog (koncentrirano na Primorskoj obali) i mađarskog (kod Prekmurja na sjeveroistoku). Povijesno gledano, a prije završetka Drugog svjetskog rata, postojala je i značajna manjina koja je govorila njemački. Slovenski se pak govori u pograničnim područjima susjednih zemalja.

U usporedbi s većinom europskih nacija, razina govornog engleskog je iznimno visoka. Mnogi pojedinci koje sretnete kao posjetitelji će govoriti engleski, a drugi mogu imati neko praktično znanje njemačkog, posebno u istočnoj Sloveniji, i talijanskog na području obale gdje je talijanski suslužbeni jezik. Srpsko-hrvatski je usko povezan sa slovenskim jezikom i uobičajeno ga govore i razumiju pojedinci stariji od 30 godina. Slovenski i hrvatski/bosanski/srpski su međusobno razumljivi jezici.

Od osnovne škole nadalje, slovenski obrazovni sustav snažno potiče poučavanje stranih jezika. Do polaska u osnovnu školu djeca su naučila dva strana jezika (najčešće engleski i njemački). Normalna gimnazija često bi predavala treći strani jezik, kao što su španjolski, talijanski ili francuski. Mnogi ljudi dobro govore engleski, dok mnogi stariji znaju njemački i znaju čitati ćirilicu.

Telefon

Međunarodni pozivni broj Slovenije je 386, a prefiks za međunarodne pozive je 00; prefiks pozivnog broja je 0. Neki blokovi brojeva namijenjeni su za posebne namjene: 080 je za besplatne linije, dok je 090 za komercijalne usluge, koje su često skupe.

Mobilne mreže koriste standardne europske frekvencije (900 i 1800 MHz za GSM/LTE, 2100 MHz za 3G i 800 MHz za LTE). Mobitel i Simobil, dva glavna slovenska mobilna operatera, imaju dobru GSM i 3G pokrivenost, iako 3G možda nije dostupan u brdovitim područjima. Roaming između europskih telefonskih tvrtki postaje sve jeftiniji zbog propisa EU koji postavljaju ograničenje od 0.29 € po minuti za obavljene pozive i 0.09 € za primljene pozive, ali pozivi prema ili s operatera izvan EU-a i dalje su skupi. Slovenske pre-paid SIM kartice mogu se kupiti i u supermarketima i na benzinskim postajama.

Telekom Slovenije ima oko 3500 telefonskih govornica. Ne uzimaju novac i umjesto toga traže korištenje kartica koje koštaju između 3 i 15 €.

Internet

Zbog jake konkurencije među brojnim davateljima, Slovenija je obično dobro opskrbljena jeftinim širokopojasnim internetom. Zbog toga su internet kafići popularni u gradovima, a većina hotela i hostela ima pristup internetu.

Volonteri također uspostavljaju besplatnu bežičnu internetsku mrežu u nekoliko gradova (Ljubljana, Maribor, Nova Gorica). Ako imate računalo ili telefon s omogućenom WiFi mrežom, možete ga koristiti.

Poštanske usluge

Poslovnice Pošte Slovenije možete pronaći bilo gdje. Potražite znakove s francuskim rogovima na tamnožutoj pozadini. U cijeloj Sloveniji dostava traje jedan dan, nekoliko dana unutar Europe i (obično) manje od dva tjedna u inozemstvu. DHL je još jedna opcija.

Poštanske tarife

Poštarina unutarnje razglednice iznosi 0.40 € (vrijednost marke “B”); Unutarnja pismonosna poštarina (do 20g) iznosi 0.34 €. (vrijednost marke “A”).

Poštarina za međunarodne razglednice iznosi 0.56 €; međunarodna poštarina (do 20g) iznosi 0.60 €. (vrijednost marke “C”).

Poštarina iznosi 1.25 € za međunarodnu zračnu razglednicu i 1.29 € za pismo međunarodne zračne pošte (do 20 g).

Marke se obično prodaju u kioscima ili tvrtkama koje prodaju razglednice. Ako to nije slučaj, uvijek ih možete kupiti u Pošti.

Morate otići u poštanski ured i zatražiti prednostno za zračnu poštu. Plaćanje možete izvršiti na šalteru ili priložiti odgovarajućim markicama.

Slovenija ima sofisticirano gospodarstvo i najbogatija je slavenska zemlja po nominalnom BDP-u po glavi stanovnika, kao i druga najbogatija po BDP-u (PPP) iza Češke. Slovenija je bila prva nova članica koja je uvela euro kao svoju valutu, zamijenivši tolar početkom 2007. godine. Članica je Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj od 2010. Postoji značajan nesrazmjer u prosperitetu u različitim područjima. Područje Središnje Slovenije, u kojem se nalazi glavni grad Ljubljana, te zapadnoslovenske regije, kao što su Gorika i Obalno-kraški, ekonomski su najbogatiji. Mura, Srednja Sava i Primorje – Unutrašnja Kranjska najsiromašnija su područja.

Ekonomski rast

Slovenski BDP rastao je u prosjeku za gotovo 5% svake godine u razdoblju od 2004. do 2006., te za gotovo 7% u 2007. Porast rasta potaknut je dugom, posebice među poduzećima, a posebice u građevinarstvu. Nakon financijske krize 2007. – 2010. i europske krize državnog duga, konačno je plaćena cijena za bum koji je izvan kontrole. Građevinski sektor pretrpio je poraz u 2010. i 2011. Slovenski BDP po stanovniku pao je za 8% u 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji nakon baltičkih zemalja i Finske.

Međugodišnji pad u kolovozu 2012. iznosio je 0.8 posto; ipak, u prvom je tromjesečju zabilježen rast od 0.2 posto (u odnosu na prethodno tromjesečje, nakon usklađivanja podataka prema sezoni i radnim danima). Međugodišnji pad pripisuje se padu domaće potrošnje i usporavanju rasta izvoza. Domaća potrošnja je smanjena zbog fiskalne štednje, zamrzavanja proračunske potrošnje u posljednjim mjesecima prošle godine, neuspjeha pokušaja provođenja gospodarskih reformi, nedovoljnog financiranja i pada izvoza.

Usluge i industrija

Gotovo dvije trećine radne snage zaposleno je u uslugama, a više od jedne trećine zaposleno je u proizvodnji i građevinarstvu. Slovenija ima koristi od dobro obrazovane radne snage, dobro razvijene infrastrukture i svog položaja na ključnom raskrižju trgovačkih puteva.

Slovenija ima jednu od najnižih razina izravnih stranih ulaganja (FDI) po stanovniku u EU, dok su produktivnost radnika i konkurentnost u slovenskom gospodarstvu i dalje znatno niži od prosjeka EU. Porezi su relativno skupi, korporativni interesi smatraju da je tržište rada kruto, a sektori gube prodaju u Kini, Indiji i drugim zemljama.

Visok stupanj otvorenosti Slovenije čini je vrlo osjetljivom na promjene gospodarskih prilika u njezinim glavnim trgovinskim partnerima, kao i na promjene u međunarodnoj cjenovnoj konkurentnosti. Motorni automobili, električna i elektronička oprema, proizvodnja, lijekovi i goriva su primarne industrije. Sve starije stanovništvo Slovenije postalo je sve veći pritisak za gospodarstvo zemlje.

Slovenija je potpisnica Schengenskog ugovora.

Granična ograničenja obično nisu potrebna između država koje su potpisale i provele pakt. To pokriva većinu Europske unije, kao i nekoliko dodatnih nacija.

Prije ukrcaja u strane zrakoplove ili brodove obično se provjerava identitet putnika. Privremena granična ograničenja ponekad se koriste na kopnenim granicama.
Viza izdana bilo kojoj članici Schengena vrijedi i u svim drugim zemljama koje su potpisale i implementirale sporazum.

Državljani gore navedenih zemalja smiju raditi u Sloveniji bez vize ili bilo kojeg drugog odobrenja za vrijeme svog 90-dnevnog boravka bez vize. Međutim, ovo pravo na rad bez vize ne odnosi se nužno na druge schengenske zemlje.

Autobusni kolodvor Ljubljana (Avtobusna Postaja Ljubljana) nudi sažetak međunarodnih i zračnih autobusnih usluga. Broj telefona: 090 93 42 30 (samo u unutrašnjosti)

Radnim danom uobičajene su veze između Trsta, Italije, te susjednih Kopra i Pirana. Postoji i autobus koji svakodnevno prometuje između Trsta i Ljubljane. Nadalje, dok je putovanje lako pješačeno, usluge između Gorice (Italija) i njezinog pobratimskog grada Nove Gorice (Slovenija) prometuju najmanje svakih sat vremena tijekom dana. To pruža izvrsnu vezu između talijanske i slovenske željezničke mreže, kao i alternativnu ulaznu točku iz tršćanske zračne luke Ronchi ili grada Venecije.

Ljubljana je glavna slovenska međunarodna zračna luka i središte nacionalnog zračnog prijevoznika Adria Airways, koji leti u mnoge europske gradove i pruža veze s jugoistočnom Europom. Najjeftinije metode za ulazak u grad su, međutim, svakodnevno putovanje wizzAira (ili easyJeta) iz Londona.

Postoji još nekoliko alternativa koje treba razmotriti. Ryanair također obavlja letove iz Dublina za Pulu, Hrvatska, koja se nalazi preko granice. Još jedan zgodan ulaz, posebice u zapadnu Sloveniju, je preko talijanske zračne luke Trst, koja je od Ljubljane udaljena samo sat vremena vožnje preko autoceste. Klagenfurt, Austrija, je još jedna mogućnost. Iako su udaljenije, talijanske zračne luke u Veneciji i Trevisu (poznate kao 'Venice Treviso') pružaju alternativne mogućnosti ulaska u Sloveniju, kao i izvrsne jednodnevne izlete u/iz Slovenije. Valja napomenuti da su željezničke veze između Slovenije i Italije vrlo slabe.

Slovenija je dobro povezana željeznicom s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom. Najčešće rute povezuju Beč ili Beljak u Austriji (putovanje kroz Julijske Alpe je lijepo za lijepog vremena), Budimpeštu u Mađarskoj i Zagreb u Hrvatskoj. Sve linije idu do glavnog grada Slovenije, Ljubljane.

Jedinu preživjelu prekograničnu uslugu smanjile su Talijanske željeznice. Da biste zaobišli ovu slabu kariku, idite vlakom do Nove Gorice (Slovenija), a zatim pješice ili autobusom do Gorice (Italija), gdje postoje redoviti vlakovi za Trst, Udine, Veneciju i dalje. Za izlete u Trst, možda bi bilo prikladnije uzeti vlak do Seane, a zatim taksi (otprilike 10 km, 10 €) ili povezujući autobus (3 puta dnevno, samo radnim danom, 1 €) do Trsta.

Nacionalna željeznička tvrtka je Solvenia Railways. Dostupne su brojne inozemne rute, a za pojedine lokacije su dostupni posebni popusti, pa razmislite o tome da se o tome educirate prije vremena. Postoje određene lokacije s kartama za nepredviđene slučajeve, što znači da se mogu brzo rasprodati, ali su općenito mnogo jeftinije, kao što je linija Ljubljana-Prag (suradnja S i Češke željeznice), koja košta 58 € za povratnu kartu (u usporedbi s običnim cijena 200€). Za povratna putovanja iz Slovenije “City Star” karte, koje su otvorene, ali često zahtijevaju boravak vikendom, često su najjeftinija opcija. Također, imajte na umu da vam Euro26 mlada kartica daje pravo na popust na većini međunarodnih linija (naravno, popust se ne zbraja ako već imate posebnu ponudu). Ista kartica vrijedi i za sve domaće linije uz 30% popusta.

Vlakovi na stranim linijama jako se razlikuju po kvaliteti i udobnosti. Neizgovorena norma je da je sve što ide sjeverno od Ljubljane kvalitetno. U većini vlakova postoje restorani i čisti, suvremeni toaleti. Isto se ne može osigurati na linijama koje idu na jug (kao što su Beograd, Sofija, Skoplje ili Solun), stoga kada idete vlakom za ili iz Ljubljane sa Balkana, ponesite sa sobom zalihe hrane i pića (voda (i kava) nalazi se u svakom odjeljku za spavanje). Međutim, brze usluge koje prometuju do Zagreba (često iz Münchena, Njemačka) iznimno su dobre kvalitete – ali cijena to odražava.

Slovenija ima dobro razvijenu mrežu autocesta [www] koja je povezuje sa susjednim narodima. Prije korištenja autocesta ili brzih cesta u Sloveniji, sva vozila dopuštene mase do 3.5 tone moraju kupiti vinjetu (cestovna pristojba). Vinjeta za osobne automobile košta 15.00 € tjedno, 30.00 € mjesečno, odnosno 95.00 € godišnje. To košta 7.50 eura tjedno, 25.00 eura za šest mjeseci i 47.50 eura godišnje za motocikle. http://www. Korištenje autoceste bez vinjete rezultirat će kaznom od 300+ eura. Vinjete se nude na granici, a granični službenici trebaju vam dati pamflet koji vas potiče da je kupite, iako to ne čine uvijek. Postoje i natpisi koji vas pozivaju na kupnju, ali su isključivo na slovenskom jeziku.

Prilikom dolaska iz sjevernog susjeda Austrije potrebna je posebna vinjeta za korištenje mreže austrijskih autocesta.

Iz Austrije

iz Italije

• Između Venecije i Izole vozi brzi brod po neusklađenom rasporedu, uglavnom tijekom ljetne sezone. Putovanje traje tri sata.
• Venezialines upravlja jednim brzim brodom između Venecije i Pirana svaki tjedan.
• Tijekom ljeta Trieste Lines obavlja brzu plovidbu između Trsta (Italija), Pirana (Slovenija), Porea (Hrvatska) i Rovinja (Hrvatska). Dio putovanja između Pirana i Trsta traje 30 minuta, što je otprilike isto koliko i da se vozi isto toliko.

Slovenija je mala nacija, pa je putovanje obično brzo i jednostavno. Međutim, brzi porast posjedovanja vozila otežao je život javnog prijevoza, a posebno je smanjen vozni red autobusa, što je iziskivalo određeno promišljanje. Subotom su službe rijetke, a nedjeljom vrlo ograničene.

Slovenska željeznička mreža, kojom upravljaju Slovenske železnice (SŽ), odvest će vas do većine odredišta u zemlji, ali postoje iritantne praznine u mreži i rute mogu biti zamršene, pa je za prelazak s bilo kojeg mjesta na bilo što općenito potrebna promjena u Ljubljani . Vlakovi su, s druge strane, oko 30% jeftiniji od autobusa, a vikendom su dostupni povratni popusti. Kupite karte prije ukrcaja, jer se karte kupuju od konduktera – osim ako nisu dostupne na kolodvoru. Svaki InterCity vlak dodatno ima naknadu od 1.20 €.

Sustav je moderniziran uz puno novca i truda, a najnoviji su vlakovi lijepi kao i sve što ćete naći u zapadnoj Europi. Iako su ruralne stanice ponekad vrlo jednostavne, većina stanica je iznimno dobro održavana, a perone krasi cvijeće tijekom ljetnih mjeseci. Na primjer, naziv postaje obično je vidljiv samo na jednom natpisu na samoj zgradi kolodvora, pa je za odgonetanje gdje se nalazite potrebno dosta ispruženog vrata. Noviji vlakovi imaju sustav glasovne najave koji vas obavještava o stanici kojoj se približavate. Vlakovi obično idu po rasporedu (osim nekih stranih), stoga još jednom provjerite predviđeno vrijeme dolaska i neke prethodne nazive stanica kako biste bili sigurni da ćete sići na pravom mjestu. Da biste pronašli svoj sljedeći vlak s kolodvora, elektroničke table su neuobičajene (izvan Ljubljane), ali papirnati vozni redovi su uvijek dostupni: odhod (žuta) označava polaske, dok prihod (bijela) znači dolaske, no to je općenito navedeno i na engleskom i na slovenski.

Autobusi popunjavaju praznine i općenito su poželjna alternativa za određena mjesta koja nisu izravno povezana željeznicom iz Ljubljane (npr. Bled, Piran). Neke od većih postaja nude prikladne kompjuterizirane tražilice za vozne redove i karte.

Slovenske ceste su općenito dobro održavane i dobro označene, tako da vožnja ili iznajmljivanje vozila ne bi trebali biti problem. Posjedovanje vozila dodaje stupanj mobilnosti i samousmjeravanja koji nećete dobiti vlakom ili autobusom.

Ljubljana ima niz tvrtki za iznajmljivanje vozila i taxi prijevoz. Zastupljene su sve glavne multinacionalne tvrtke, ali ako imate ograničen proračun, lokalne tvrtke imaju dobre ponude ako vam ne smeta voziti starije vozilo.

Slovenske željeznice također pružaju uslugu Motorail na određenim linijama, što vam omogućuje prijevoz vozila u vlaku i uštedu stresa tijekom vožnje.

• Između Venecije i Izole vozi brzi brod po neusklađenom rasporedu, uglavnom tijekom ljetne sezone. Putovanje traje tri sata.
• Venezialines upravlja jednim brzim brodom između Venecije i Pirana svaki tjedan.
• Tijekom ljeta Trieste Lines obavlja brzu plovidbu između Trsta (Italija), Pirana (Slovenija), Porea (Hrvatska) i Rovinja (Hrvatska). Dio putovanja između Pirana i Trsta traje 30 minuta, što je otprilike isto koliko i da se vozi isto toliko.

• Obala i krš
  Jugozapadna regija Slovenije, s valovitim brežuljcima, špiljama koje izazivaju strahopoštovanje i 47 kilometara obale zemlje.
• Julijske Alpe
  Brdoviti sjeverozapad, s planinarenjem, raftingom, jezerima savršenim za razglednicu i planinom Triglav, metaforičnim srcem Slovenije.
• Središnja Slovenija
  Urbano područje koje uključuje glavni grad Ljubljanu i okolnu regiju.
• Jugoistočna Slovenija
  Područje omeđeno rijekama Krkom i donjom Savom.
• Pohorje-Savinjska
  Dolina rijeke Savinje i planine na sjeveru.
• Istočna Slovenija
  Područje oko rijeka Drave i Mure, s mnogo vinograda i mađarskim utjecajem na istoku.

• Ljubljana je prekrasna prijestolnica Slovenije.
• krvav je prekrasno alpsko jezero sa svojim dvorcem i otokom.
• Celje je jedan od najstarijih gradova u Sloveniji.
• Koper/Capodistria – prekrasan venecijanski grad, najveći na slovenskoj obali.
• Maribor je drugi najveći grad u Sloveniji.
• Nova Gorica je pogranični grad s Italijom.
• Piran/Pirano – prekrasna venecijanska luka
• Postojna – Položaj masivnih Postojnskih jama
• Ptuj – jedan od najstarijih gradova u Sloveniji

• Škocjanske jame — UNESCO-va svjetska baština, manje je komercijalna od Postojnske, ali ništa manje veličanstvena.
• Nacionalni park Triglav — Triglav je nacionalni amblem, kao i legendarna zlatna divokoza Zlatorog.
• Dolina Soče — Soča je svojom zelenom bojom jedna od najatraktivnijih europskih alpskih rijeka.

Slovenija nudi širok izbor smještaja, od hotela s pet zvjezdica do izoliranih planinskih domova.

Hosteli se mogu naći u svim slovenskim turističkim atrakcijama. Standardni krevet u spavaonici u prosjeku košta između 10 i 20 eura. Tijekom ljeta mnogi studentski domovi (dijaki dom) se pretvaraju u hostele, iako su ponekad na nezgodnim lokacijama i prilično prljavi.

Planinske kolibe mogu se nalaziti u Nacionalnom parku Triglav i vrlo su tople, primamljive i prijateljske. Turistički informativni centri mogu vam pružiti informacije o ovim kolibama, kao i pomoći vam u organizaciji izleta u okolici i rezervirati ih za vas. Jedini način da dođete do koliba je pješice, a očekuje se dosta pješačenja uzbrdo jer su najniže kućice visoke oko 700 metara. Postoje očiti znakovi/informacije koje ukazuju koliko će vremena trebati da se stigne do/između svih skloništa u satima.

Turistička seoska gospodarstva mogu se nalaziti diljem slovenskog sela i često nude širok izbor tradicionalne kuhinje, domaćeg vina, raznih atletskih aktivnosti i tako dalje. Oni također pružaju priliku za doživljaj autentičnog ruralnog života.

Kampiranje nije dopušteno u slovenskim nacionalnim parkovima, iako postoji mnogo odobrenih područja za kampiranje. Dobro je ponijeti neku vrstu prostirke za kampiranje, budući da je lijepa, meka trava luksuz u kampovima, a vjerojatnije je da ćete naići na parcele napravljene od sitnog kamenja.

Slovenski gradovi ostavljaju malo pitanja o povijesnoj ulozi austrijske i talijanske arhitekture: Ljubljana podsjeća na Prag, dok bi se Piran lako mogao zamijeniti s malim talijanskim gradom. Iako su gradovi zanimljivi, ono što se u Sloveniji mora vidjeti je raznoliko i netaknuto selo.

U Sloveniji postoji mnogo izvrsnih mogućnosti za aktivni odmor: planine i rijeke Julijske Alpe idealne su za planinarenje, brdski biciklizam, rafting i vožnju kajakom. Najjužnija regija Slovenije je gusto pošumljena, s mnogo špilja. Možete posjetiti nekoliko toplica u istočnom dijelu, roniti u Jadranskom moru, vidjeti slovenske gradove, ići na skijanje ili se opustiti na selu uz kušanje slovenske kuhinje i domaćeg vina.

Slovenija zapošljava euro. To je jedna od mnogih europskih nacija koje koriste euro. Sve novčanice i kovanice eura zakonito su sredstvo plaćanja u cijeloj EU.

Jedan euro se sastoji od 100 centi.

Službeni znak eura je €, a ISO kod EUR. Cent nema službeni simbol.

Cijene su više nego u većem dijelu istočne Europe (bez Hrvatske), ali jeftinije nego u Italiji ili Austriji. Iako se troškovi značajno razlikuju, sve se svodi na lokaciju. Pivo (0,5 litara) u baru u “Staroj Ljubljani” (otprilike “Stara Ljubljana”), na primjer, koštalo bi oko 3.00 eura, dok bi piće izvan Ljubljane koštalo oko 1.80 eura. Ako su mudri, turist koji svjestan proračuna može se održati. Kupnja namirnica u velikoj trgovini (supermarketu), kao što su Mercator, Tu, Spar, Lidl, Hofer, E.Leclerc itd., vjerojatno će biti jeftinija od kupnje na tržnici ili u lokalnoj trgovini itd.

Većina kupnji podliježe porezu na dodanu vrijednost od 22 posto (PDV) (s nižom stopom od 9.5 posto koja se obično primjenjuje na obroke i određena bezalkoholna pića) – to je uvijek uključeno u prikazanu cijenu. Važno je napomenuti da ako niste državljanin EU-a, imate pravo na povrat PDV-a za kupnju određenog iznosa. Zatražite da blagajnik stavi vaše ime na vaš račun (raun, izgovara se rah-CHOON) i predočite ovaj račun kada odlazite iz Slovenije preko zračne luke Joe Punik (ranije Brnik) ili nekog od većih graničnih prijelaza s Hrvatskom.

Napojnica nije bila povijesno uobičajena u Sloveniji, ali s skoro ukidanjem "usluge uz režanje" u komunističkom stilu, napojnice za uslugu sada se naširoko očekuju u restoranima za sjedenje, a 10% se smatra normalnim.

Ljudi iz sjevernog susjeda Slovenije Austrije posjećuju Sloveniju samo zbog hrane; uz kombinaciju subalpske, talijanske, mađarske i balkanske kuhinje, većina ljudi će pronaći nešto po svom ukusu – osim ako nisu uvjereni vegetarijanci. Mnogi kažu da je pizza ovdje izvrsna, ako ne i bolja od one u susjednoj Italiji.

Kuhinja

Slovenska kuhinja je često gusta, mesnata i bljutava. Tradicionalna večera od tri slijeda počinje juhom (juha), koja je obično samo goveđa (goveja) ili kokošja (pianja) juha s rezancima od jaja (rezanci), a zatim mesnim jelom posluženim s krumpirom (krompir) i svježim octom. salata (solata). Svježi kruh (kruh) se često daje sa strane i uvijek je izvrstan.

Kotleti (zrezek), kobasica (klobasa) i gulaš (gola) su popularna glavna jela, sve od svinjine (svinjina), janjetine (jagnjetina) i divljači (divjaina), ali postoji i veliki izbor ribe (ribe ) i školjke dostupne dalje u unutrašnjosti. Tjestenina (testenine), pizza (pica), ravioli (ravioli) i rižoto (riota) popularni su talijanski uvozi. Ubijanje svinje, od koje se proizvode brojni proizvodi, i danas je značajna prigoda na selu: krvavica (krvavica), peenka, punjeni vampi, dimljena kobasica (prekajena salama), salama (salama), šunka (unka) i slanina (slanina). Tisućljećima su zabilježeni recepti za kuhanje peradi (perutnina), posebice purana (puran), guske (gos), patke (raca) i kopuna (kopun). Popularna je i piletina (pianec). Lignje su široko dostupne i jeftine.

Slovenska kuhinja je dostupna, ali nisu na svakom jelovniku, pa evo nekoliko na koje treba pripaziti:

Dostupni su i slovenski slatkiši:

Mjesta za jelo

Restavracija (restoran) je na vrhu prehrambenog lanca, što može biti luksuzni restoran s poslužiteljima i stolnjacima ili tipična kineska zalogajnica. Gostilna i gostine, rustikalne gostionice koje nude bogatu slovensku kuhinju, više su zastupljene na selu. Setovi za ručak (dnevno kosilo) obično koštaju oko 7 eura za tri slijeda (juha, salata i glavno jelo), a izdašne porcije općenito su vrijedne niske cijene.

Brza hrana je gotovo uvijek jeftina, masna i (češće) loša. Bolje je izbjegavati lokalnu mutaciju hamburgera zvanu okrepevalnica, koja se nudi na roštiljima i snack barovima. Slovenska brza hrana ne postoji, ali masni balkanski roštilji poput pleskavice (začinjena pljeskavica za hamburger) i evapii (začinjene mesne okruglice) su sveprisutni, ali jedna od ukusnijih, ako ne i nužno zdravih opcija je bosanski specijalitet burek , veliko, pahuljasto pecivo punjeno mesom (mesni), sirom (sirni) ili jabukom (jabolni), često se prodaje i za maloprodaju. Mnogi restorani brze hrane počeli su proizvoditi döner ćevape posljednjih godina, a trenutno su među najpopularnijim u Sloveniji brza jela. U Sloveniji se rijetko može naći loš kebab, a dostupni su na raznim lokacijama diljem zemlje.

Dijetalna ograničenja

Slovenija nije najbolje mjesto za ići ako ste vegetarijanac, ali čak i najdimnija gostionica općenito može pripremiti dobru svježu salatu (solata) i prženo povrće na zahtjev. Lacto-ovo vegetarijancima u Sloveniji će biti lako, ali tvrdokorni vegani naći će samo nekoliko veganskih restorana (većina njih u Ljubljani). Dobro je znati da čak i najmanja trgovina mješovitom robom nudi police za zdravu hranu s mnoštvom opcija koje nisu životinjske. Mediteranski falafel od slanutka i njegov rođak, vegiburger, ušli su na jelovnike brze hrane u gradovima. Mnogi restorani nude "vegetarijanski tanjur" s krumpirom, sirovim ili kuhanim povrćem i "odrezak" od soje.

Pesketari i ljubitelji morskih plodova naći će raj u primorskim gradovima. Lokalne delicije uključuju losos, lignje, dagnje i hobotnicu.

Sve baze su natkrivene za piće na pravi slovenski način, a možete kupiti izuzetno izvrsna slovenska piva, vina i žestoka pića. Voda iz slavine obično je sigurna za piće.

Kava i čaj

Kava (kava) u Sloveniji se općenito odnosi na espresso, a popularni su kafići (kavarna), čija osnovna šalica košta 1.00-1.50 €. Može se naručiti i kava s mlijekom (kava z mlekom) ili šlag (kava s smetano). U Sloveniji prevladava kultura kave, a uobičajeno je promatrati Slovence s prijateljima kako satima sjede u istom kafiću. Očekujte tursku kavu kada ste pozvani u nečiju kuću na šalicu kave. Čaj (aj) je puno rjeđi, a kada ga piju (uglavnom zimi), Slovenci preferiraju voćne i biljne čajeve od jednostavne crne šalice. Na zahtjev, čaj s medom i limunom.

Pivo

Pivo (pivo) je najčešće alkoholno piće, a glavni brendovi su Lako i Union. Adam Ravbar pivo je visoke kvalitete i općenito ga je teško nabaviti izvan njihove male pivovare (nalazi se u Domalama, selu otprilike 10 kilometara sjeverno od Ljubljane). U baru, boca ili vrč će vas koštati 2.50 eura. (pivnica). Za 0.5L zatražite veliko (veliko) i malo (malo). Isprobajte "Union Radler grejp", ukusnu kombinaciju piva i soka od grejpa.

Vino

Slovensko vino (vino) može biti vrlo izvrsno, unatoč onome što biste pretpostavili da ste ikada kušali izvezeni preslatki rizling – kao u Njemačkoj, oni za sebe rezerviraju najfinije. Općenito, područje Gorika brda nudi najfinije crvene i suše bijele (u više talijanskom/francuskom stilu), dok se u Tajerskoj proizvodi najbolje polusuhe do slatke bijele, koje privlače njemački/austrijski ukus. Teran, izrazito suha crvena iz okolice Kraša, i Cviek, tako suh i lagan da je praktički roze, još su dva domaća specijaliteta koja vrijedi probati. Vino se često cijeni i naručuje u decilitru (deci, izgovara se "de-tsee"), pri čemu deci košta oko 1 €, a standardna čaša ima oko dva decilitra.

Duhovi

Ganje ili (kolokvijalno) nops, slovenska rakija slična mađarskoj palinki, može se napraviti od gotovo bilo kojeg voća. Medeno ganje, poznato kao medica, zaslađeno je medom. Votka je popularna u većini slavenskih zemalja, posebice među mlađom populacijom.

U Sloveniji postoje dvije vrste državnih praznika: državni praznici i slobodni dani. Državni praznici su oni koje obilježava država. Službene funkcije i vijorenje državne zastave primjer su toga. Potonji su katolički vjerski praznici, slični svakoj nedjelji: tvrtke i škole su zatvoreni, ali nema formalne proslave.

Slovenija ima 12 državnih praznika i dodatna četiri slobodna dana. Budući da dva od njih uvijek padaju u nedjelju, Slovenija ima ukupno 14 slobodnih dana. Od 1955. do svibnja 2012., kada je Državni zbor Slovenije usvojio Zakon o bilanci javnih financija, drugi siječanj je također bio neradni dan, ukupno 15 slobodnih dana.

Slobodni dani na državne praznike označeni su svijetlozelenom bojom, dok su slobodni dani na nedržavne praznike (kao što su katolički vjerski praznici) prikazani tamnozelenom bojom. Bijela boja označava da praznici nisu slobodni. Slovenija ima ukupno 14 slobodnih dana.

Osim ovih, Slovenci povijesno i naširoko obilježavaju mnoge dodatne praznike, unatoč tome što nisu slobodni od posla. Najpoznatije su:

Slovenci su obično otvoreni i prijateljski raspoloženi, stoga im se nemojte bojati prići; oni ispod 50 govore engleski i bit će vam spremni pomoći. Oduševit ćete ih ako isprobate neke jednostavne slovenske fraze. Slovenski je jezik kojim malo stranaca govori, pa će vaš trud biti prepoznat i nagrađen.

Slovenci će ustrajati u ponudi bilo što jer “ne” ne znači nužno “ne” i smatraju da je prihvatljivo da vi odbijete, a da oni nagovaraju. Nemojte biti pretjerano zabrinuti, ali ipak biste trebali poduzeti neke standardne mjere da prethodno pregledate svog domaćina.

Slovenci su ponosni što su kroz vjekove zadržali svoj nacionalni identitet (osobito jezik) suočeni s izazovima iz okolnih zemalja. Zbog njihovog ekonomskog prosperiteta, kao i povijesnih i trenutnih kulturnih veza sa srednjom Europom, ne vole da ih se označava kao dio "istočne Europe". Slovenski je vezan uz srpski i hrvatski, iako nije isti jezik. Još jedan čest nesporazum je da je Slovenija bila članica sovjetskog bloka, dok je u stvarnosti bila najsjevernija jugoslavenska republika. Međutim, možete otvoreno raspravljati o ovim pitanjima; samo budite svjesni da možete čuti suprotna stajališta ovisno o tome s kim razgovarate i njegovoj ili njezinoj političkoj pripadnosti. Još uvijek postoji oštra podjela između ljevičara i desničara. Oprezno ulazite u raspravu o otvorenim teritorijalnim sporovima s Hrvatskom ili slovenskom građanskom ratu tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega. Smatrajte da su ova sporna pitanja tabu.

Slovenija ima živu lezbijsku i gay zajednicu. Homoseksualci su obično sigurni u ovom području Europe, no u prošlosti je bilo nekoliko zabilježenih napada. Budite posebno oprezni navečer i noću, osobito u gradovima. Držanje za ruke između žena/djevojčica smatra se prirodnim i simbolom druželjubivosti.

Slovenija ima raznoliku arhitektonsku povijest, uključujući 2,500 crkava, 1,000 dvoraca, ruševina, dvoraca, seoskih kuća i sjedala, što su jedinstvene građevine koje se koriste za sušenje sijena (kozolci).

Tri slovenska povijesna mjesta proglašena su UNESCO-vom svjetskom baštinom. Kocjanske špilje i okolni krški okoliš su zaštićeno područje. Nalazište Idrijske žive, kao i antičke gomile na Ljubljanskom baru, svjetski su poznati.

Najljepša je srednjovjekovna i barokna crkva na Bledu. Dvorac iznad jezera ima muzej, kao i kafić s pogledom. Predjamski dvorac, dijelom zakopan u špilji kod Postojne, intrigantan je dvorac. Muzeji u Ljubljani i drugdje čuvaju neobične artefakte kao što su frula Divje Babe i najstarije kolo na svijetu. Arhitektura Ljubljane uključuje srednjovjekovne, barokne, secesijske i suvremene stilove. Zanimljiva je Plenikova arhitektura, jedinstveni putovi i mostovi uz Ljubljanicu.

Slovenska kuhinja spoj je srednjoeuropske (osobito austrijske i mađarske) hrane, mediteranske i balkanske kuhinje. Slovenska se hrana povijesno svrstavala u gradsku, seosku, zaselku, dvorsku, župnu i samostansku kuhinju. Slovenija ima preko 40 različitih regionalnih kuhinja zbog raznolikosti kulturnog i prirodnog okruženja.

Jela u jednom loncu kao što su riet, istarski paprikaš (jota), mineštra (minetra) i ganči heljdina žlica bila su etnološki najizrazitija slovenska kuhinja; na području Prekmurja postoji i bujta repa i prekmurska gibanica. U Slovenskom primorju pršut je poznat kao prut (prut). Potica je postala zaštitni znak i amblem Slovenije, posebice među slovenskom dijasporom u Sjedinjenim Državama. Juhe su vrlo nedavno uvedene u tradicionalna jela u jednom loncu te različite vrste kaša i variva.

Društvo za priznanje pečenog krumpira kao posebnog jela svake je godine od 2000. godine domaćin Festivala pečenog krumpira koji okuplja tisuće ljudi. Pečeni krumpir, koji se kroz povijest jeo isključivo nedjeljom u većini slovenskih kućanstava, a prethodila mu je juha od mesa, poput goveđe ili pileće juhe, prikazan je na posebnom izdanju poštanskih maraka koje je Pošta Slovenije izdala 23. studenog. , 2012. Kranjska klobasa je najpoznatija kobasica.

Balet

Od 1946. do 1960. najpoznatiji baletani i članovi Opere i baleta u Ljubljani bili su Pino i Pia Mlakar. Pino Mlakar također je bio redoviti profesor na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju (AGRFT) Sveučilišta u Ljubljani.

Moderni ples

Meta Vidmar, učenica Mary Wigman, osnovala je školu suvremenog plesa u Ljubljani 1930-ih.

Narodni ples

U cijeloj Sloveniji postoji mnogo tradicionalnih plesova i živopisnih nošnji koje razlikuju neudate i udane dame. Godišnji slovenski folklorni festival održava se u Pueblu, Colorado, koji je dom mnogih slovenskih obitelji koje su doselile oko 1900. godine.

Slovenija je svake godine domaćin niza glazbenih, kazališnih, filmskih, književnih i dječjih festivala, uključujući Ljubljanski ljetni festival i Lent Festival, festival stand-up komedije Punch, dječji Pipi Duga Čarapa i festivale knjiga Slovenski sajam knjiga i Frankfurt nakon Frankfurta.

Maribor je proglašen za Europsku prijestolnicu kulture 2012. godine.

Najpoznatija glazbena manifestacija slovenske glazbe tradicionalno je bila Slovenska popevka. Između 1981. i 2000. Novi Rock festival bio je vrijedan pažnje po tome što je slovenskoj, a kasnije i jugoslavenskoj publici kroz željeznu zavjesu, upoznao rock glazbu sa Zapada. U titoističkoj Jugoslaviji, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Jazz Festival Ljubljana započeo je dugu povijest jazz festivala u Sloveniji.

Slovenija je najvjerojatnije jedna od najsigurnijih nacija za posjetu, ali budite oprezni.

Broj koji treba birati u hitnim slučajevima je 112. Birajte 113 kako biste kontaktirali policiju. Duž glavnih autocesta nalaze se telefonske govornice za hitne slučajeve. Strelice na reflektirajućim stupovima usmjerit će vas do najbližeg SOS telefona.

U prepunim klubovima i diskotekama ljudi mogu postati nasilni, a nije neuobičajeno biti zgrabljen ili opipan.

Sitna krađa uobičajena je na području romskih zajednica na jugu, posebice u blizini rijeke Krke. Ne brinite; samo ne ostavljajte sat na sjedalu vozila dok idete na kajak.

Slovenija nema jedinstvenih zdravstvenih rizika. Higijenski standardi su izvrsni, a voda iz slavine je ispravna za piće.

Zbog rizika od borelioze i meningitisa uvijek nanesite repelent za krpelje dok ste u prirodi. Borelioza je vrlo česta u narodu.

Julijske Alpe dom su dvije vrste otrovnih guja. Malo je vjerojatno da ćete vas ugristi, ali ako jeste, potražite liječničku pomoć jer su antiserumi dostupni (iako se rijetko daju). U južnim šumama možete naići na medvjeda; Slovenija ima najveću populaciju medvjeda u Europi, iako su napadi medvjeda vrlo rijetki. Normalno, autohtone divlje životinje u nacijama koje su pripitomljene mnogo tisuća godina bile bi ili iznimno oprezne prema ljudima ili su im prilično poznate. Naravno, ovisi o tome gdje se nalazite, ali primijenite svoj zdrav razum. Ako idete na kampiranje u Julijske Alpe i spakirate puno kobasica i slanine, možda ćete pozvati neke nepoželjne goste.