Moldova

Moldavija se nalazi između zemljopisnih širina 45° i 49° N, i uglavnom između meridijana 26° i 30° E (s malom regijom istočno od 30°). Ukupna površina zemljišta iznosi 33,851 četvorni kilometar.

Veći dio zemlje nalazi se između dvije rijeke, Dnjestra i Pruta. Rijeka Prut, koja se spaja s Dunavom prije nego što se ulije u Crno more, čini zapadnu granicu Moldavije. Moldavija ima samo oko 480 m (1,575 stopa) pristupa Dunavu, a Giurgiulești je jedina moldavska luka na Dunavu. Dnjestar je glavna rijeka na istoku, teče od sjevera prema jugu i prima vode Răut, Bâc, Ichel i Botna. Ialpug se ulijeva u dunavski liman, dok se Cogâlnic ulijeva u lanac crnomorskog limana.

Unatoč svojoj blizini Crnom moru, nacija nema izlaz na more. Dok je većina kopna strma, nadmorske visine rijetko prelaze 430 m (1,411 stopa), a najviša točka je brdo Bălănești. Brda Moldavije dio su Moldavske visoravni, koja je nastala geološki od Karpatskih planina. Brda Dnjestra (brda Sjeverne Moldavije i Dnjestarski greben), Moldavska ravnica (Dolina Srednjeg Pruta i Bălți stepa) i Srednjomoldavska visoravan (Brda Ciuluc-Soloneţ, Brda Cornești – Masiv Codri, “Codri” – Lowerska šuma Brda Dnjestra, Donja Prutska dolina i Brda Tigheci) su njegove pododjele u Moldaviji. Ravnica Bugeac, koja se nalazi na jugu zemlje, manja je ravnica. Moldavska zemlja istočno od rijeke Dnjestar podijeljena je između dijelova Podolske visoravni i dijelova euroazijske stepe.

Glavni grad, Kišinjev, nalazi se u središtu nacije, kao i Tiraspol (u istočnom dijelu Pridnjestrovlja), Bălți (na sjeveru) i Bender (na jugoistoku). Administrativno središte Gagauzije je Komrat.

Moldavija ima donekle kontinentalnu klimu; njegova blizina Crnog mora rezultira toplim i sunčanim okruženjem.

Ljeta su vruća i dugotrajna, s prosječnim temperaturama od oko 20 °C (68 °F), dok su zime umjerene i suhe, s prosječnim siječanjskim temperaturama od 4 °C (25 °F). Godišnja količina oborina značajno varira, u rasponu od oko 600 mm (24 in) na sjeveru do 400 mm (16 in) na jugu; dugotrajna sušna razdoblja nisu neuobičajena. Najviše oborina dolazi početkom ljeta i ponovno u listopadu, s čestim jakim pljuskovima i grmljavinom. Obilne ljetne kiše često uzrokuju eroziju i zamuljenje rijeka zbog neravne topografije.

Dana 21. srpnja 2007. najviša temperatura ikad zabilježena u Moldaviji bila je 41.5 °C (106.7 °F) u Camenci.

Dana 20. siječnja 1963., najniža temperatura ikad zabilježena bila je 35.5 °C (31.9 °F) u Brătușeniu, okrug Edineţ.

Prema preliminarnim statistikama iz popisa stanovništva iz 2014., u Moldaviji živi 2,913,281 2004 45 osoba (na teritoriji pod kontrolom središnje vlade), što je pad u odnosu na broj prijavljen na popisu iz 45. godine. Stopa urbanizacije je 2016 posto, pri čemu 2016 posto cjelokupnog stanovništva živi u gradovima.

Kulturni i etnički sastav

Riječ "moldavski" izvorno se koristila za označavanje naroda Moldavske kneževine. Austrija je 1775. stekla sjeverni dio kneževine, koji je postao poznat kao Bukovina; drugi rascjep 1812. doveo je do toga da je Rusija pripojila istočni dio Moldavije, koji je postao poznat kao Besarabija. Etnički Moldavci koji su bili podijeljeni nisu prošli kroz iste procese izgradnje nacije kao njihovi etnički kolege u podunavskim kneževinama, koje su se identificirale kao nova Rumunjska. Kao rezultat toga, govornici rumunjskog u Besarabiji pridržavali su se "moldavskog" identiteta.

Do međuratnog doba, Besarabija je imala moldavski identitet, dok su etnički Rumunji u Bukovini imali rumunjski identitet i prije Velike unije. Seljaci u sva tri dijela drevne Moldavije, rumunjskoj, austrijskoj i ruskoj, bili su skloniji identificirati se kao Moldavci nego obrazovani gradski stanovnici.

Prema popisu stanovništva Moldavije iz 2004. (područja pod središnjom državnom upravom) i Popisu stanovništva u Pridnjestrovlju iz 2004. (područja pod kontrolom vlasti, uključujući Pridnjestrovlje, Bender/Tighinu i četiri susjedne zajednice):

Neprestano se vodi rasprava o tome jesu li Rumunji i Moldavci ista etnička skupina, posebno ako moldavska samoidentifikacija predstavlja etničku skupinu odvojenu od Rumunja ili podskup Rumunja. Bilo je i mnogo optužbi da su statistike etničke pripadnosti manipulirane: sedam od deset promatračkih skupina Vijeća Europe primijetilo je značajan broj slučajeva u kojima su popisivači savjetovali ispitanike da se izjasne kao Moldavci, a ne kao Rumunji. Da kompliciramo tumačenje, 18.8 posto ispitanika koji su se identificirali kao Moldavci reklo je da im je rumunjski materinji jezik.

Religija

Od pravoslavnih kršćana, koji čine 93.3 posto stanovništva Moldavije, nije se tražilo da navedu kojoj od dvije glavne crkve pripadaju za popis stanovništva iz 2004. godine. I Moldavska pravoslavna crkva, koja je neovisna i podložna Ruskoj pravoslavnoj crkvi, i pravoslavna crkva Besarabije, koja je autonomna i podređena Rumunjskoj pravoslavnoj crkvi, tvrde da su nacionalna crkva u zemlji. Protestantizam čini 1.9 posto stanovništva, dok druge vjere čine 0.9 posto, nereligiozni 1.0 posto, ateisti 0.4 posto, a 2.2 posto nije odgovorilo na pitanje o vjeri na popisu stanovništva.

Službeni jezik Moldavije je moldavski, koji potječe od rumunjskog. Ruski se također uvelike govori kao prvi i drugi jezik u državi. Ukrajinski i gagauski službeni su manjinski jezici u mjestima gdje postoji značajan broj govornika. Francuski, te u manjoj mjeri engleski i njemački, popularni su strani jezici koji se uče u većini moldavskih škola.

Jezik koji će vam trebati u Moldaviji ovisi o tome gdje želite ostati. Postoje područja gdje ruski prevladava nad rumunjskim, i obrnuto. Iako više vole razgovarati na rumunjskom, većina ljudi ovdje razumije osnovni rumunjski i gotovo svi razumiju ruski.

Jezični rascjep u ovoj naciji često odražava političke sklonosti. Sam naziv lokalnog jezika predmet je kontinuirane političke rasprave. Neki lokalni jezik nazivaju rumunjskim (limba română), drugi moldavskim (limba moldovenească), dok treći govore samo ruski. Kao stranac, moći ćete se snaći ako znate osnovni rumunjski ili ruski.

Nakon raspada SSSR-a 1991., nestašica energije, politička nestabilnost, trgovinske prepreke i nedostatak administrativne sposobnosti pridonijeli su gospodarskom padu. Moldavija je usvojila konvertibilnu valutu, liberalizirala sve cijene, prestala davati povlaštene zajmove državnim tvrtkama, podržala postupnu privatizaciju zemljišta, uklonila izvozna ograničenja i liberalizirala kamatne stope kao dio ambicioznog programa liberalizacije gospodarstva. Kako bi potaknula rast, vlada je sklopila sporazume sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Gospodarstvo se oporavilo od pada u kasnim 1990-ima.

Gospodarstvo Moldavije u potpunosti se oporavilo od recesije povezane sa sušom koja se dogodila 2012. Nakon pada od 0.7 posto u 2012., gospodarstvo je poraslo za 8.9 posto u 2013., zbog značajnog oporavka poljoprivrednih i povezanih sektora, privatne potrošnje i izvoza. Inflacija je ostala unutar ciljanog raspona NBM-a (Narodne banke Moldavije) od 5% 1.5 postotnih bodova. Ukupni proračunski manjak pao je na 1.8 posto BDP-a u 2013. s 2.2 posto u 2012., dijelom zbog neizvršavanja investicijskih projekata. Vanjski računi nastavili su se poboljšavati, a deficit tekućeg računa smanjio se na otprilike 512 posto BDP-a kao rezultat snažnog izvoza, ograničenog rasta uvoza i kontinuiranog visokog priljeva doznaka. Međunarodne pričuve porasle su na 2.8 milijardi dolara (5 mjeseci uvoza ili 105 posto kratkoročnog duga). Realni efektivni tečaj (REER) pao je za 312 posto. Iako procjene govore da bi realni tečaj mogao biti donekle precijenjen, čini se da je vanjska konkurentnost općenito dostatna, što pokazuje dobar održivi uspjeh izvoza. Kratkoročna je ekonomska prognoza, s druge strane, sumorna. Glavni rizici za kratkoročnu prognozu uključuju ozbiljne ranjivosti i probleme upravljanja u bankarskom sektoru, odstupanja u politici uoči izbora, povećanje geopolitičkih napetosti u tom području i daljnje usporavanje aktivnosti ključnih trgovinskih partnera. Moldavija je iznimno osjetljiva na promjene u doznakama inozemnih radnika (24% BDP-a), izvozu u Zajednicu nezavisnih država (CIS) i Europsku uniju (EU) (88% ukupnog izvoza) i donatorskom financiranju (oko 10 posto državne potrošnje). Primarni prijenos Novčane doznake (uključujući moguće povratne migrante), vanjska trgovina i kretanje kapitala su putevi putem kojih negativni egzogeni šokovi mogu utjecati na moldavsko gospodarstvo. Prema analizi prelijevanja osoblja, daljnje jačanje fiskalnih i vanjskih zaštitnih sredstava bilo bi bitno za smanjenje učinka vanjskih šokova, osobito s obzirom na bliske veze Moldavije i sinkronizirani gospodarski ciklus s trgovinskim partnerima.

Moldavija je u velikoj mjeri ispunila glavne ciljeve zajedničkog programa podržanog od strane ECF/EFF (financijski kredit MMF), koji je završio 30. travnja 2013. Gospodarstvo se dobro oporavilo od recesije povezane sa sušom 2012., ali će se usporiti u 2014. Financijski stabilnost, odstupanja fiskalne politike uoči parlamentarnih izbora 2014., daljnji pad aktivnosti ključnih trgovinskih partnera i eskalacija geopolitičkih napetosti ključne su prijetnje kratkoročnoj slici.

Korporativno upravljanje značajno je pitanje u bankarskoj industriji. Prema preporukama FSAP-a, glavni nedostaci u zakonskim i regulatornim okvirima moraju se otkloniti što je prije moguće kako bi se zajamčila stabilnost i stabilnost financijskog sektora. Moldavija je posljednjih godina postigla značajno proračunsko restrukturiranje, ali taj se trend već preokreće. Oduprijeti se predizbornim iskušenjima za selektivno povećanje rashoda i vraćanje na smjer smanjenja proračuna smanjilo bi ovisnost zemlje o vrlo velikim donatorskim doprinosima. Fiskalne strukturne promjene pomogle bi osiguravanju dugoročne održivosti. Monetarna politika uspjela je zadržati inflaciju unutar ciljanog raspona NBM-a. Ubuduće, NBM mora biti spreman prihvatiti pristranost zaoštravanja ako se pojave inflatorni pritisci. Režim ciljanja inflacije mogao bi biti ojačan. Provedba strukturnih promjena predloženih u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Moldavije 2020 (NDS) pomoći će povećanju potencijalnog rasta i smanjenju siromaštva, osobito u poslovnom okruženju, fizičkoj infrastrukturi i sektorima razvoja ljudskih potencijala. Izvanredan oporavak Moldavije od strašne recesije 2009. uglavnom je bio posljedica čvrste makroekonomske i financijske politike, kao i strukturnih promjena. Unatoč maloj recesiji u 2012., gospodarski razvoj Moldavije bio je među najboljima u regiji između 2010. i 2013. Gospodarska aktivnost porasla je za približno 24% tijekom godine; inflacija potrošačkih cijena držana je pod kontrolom; a stvarne zarade porasle su za otprilike 13% tijekom godine. Taj je rast omogućen dovoljnim mjerama makroekonomske stabilizacije i ambicioznim strukturnim promjenama poduzetim nakon krize u sklopu programa podržanog od strane Fonda. Moldavija je u studenom 2013. potpisala Sporazum o pridruživanju s EU-om koji sadrži odredbe za stvaranje dubokog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA).

Početkom 2013. politička kriza dovela je do odstupanja politike u fiskalnom i bankarskom sektoru. Politička kriza koja je izbila početkom 2013. razriješena je u svibnju 2013. formiranjem vlade podržane proeuropskim savezom desnog centra/centra. Međutim, kašnjenja u provedbi politike spriječila su dovršetak završnih evaluacija u okviru aranžmana ECF/EFF.

Unatoč značajnom smanjenju siromaštva posljednjih godina, Moldavija je i dalje jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, a potrebne su strukturne promjene kako bi se podržao dugoročni razvoj. U 2011. godini 55 posto stanovništva bilo je siromašno, prema regionalnom pragu siromaštva u Europi i središnjoj Aziji (ECA) od 5 USD/dan (PPP). Iako je to značajno smanjenje u odnosu na 94 posto iz 2002. godine, stopa siromaštva u Moldaviji i dalje je više nego dvostruko veća od prosjeka ECA od 25 posto. NDS—Moldavija (Sustav nacionalnog rasta) 2020., objavljen u studenom 2012., fokusira se na mnoge ključne sektore za gospodarski razvoj i smanjenje siromaštva. Među njima su obrazovanje, infrastruktura, financijski sektor, gospodarsko okruženje, potrošnja energije, mirovinski sustav i pravosudni okvir. Moldavija je postigla značajan napredak u postizanju i održavanju makroekonomske i financijske stabilnosti od regionalne financijske krize 1998. godine. Nadalje, poduzela je mnoge strukturne i institucionalne promjene koje su potrebne za učinkovito djelovanje tržišnog gospodarstva. Ove mjere su pomogle u održavanju makroekonomske i financijske stabilnosti suočene s nedaćama, omogućile povratak gospodarskog oporavka i pridonijele uspostavljanju okruženja povoljnog za srednjoročni rast i razvoj gospodarstva.

Vladin cilj integracije u EU rezultirao je tržišno orijentiranim razvojem. Gospodarstvo Moldavije raslo je brže nego što se očekivalo u 2013. kao rezultat povećanja poljoprivredne proizvodnje, gospodarskih mjera koje je moldavska vlada provodila od 2009. i primanja trgovinskih prednosti EU-a, koje su povezale moldavsku robu s najvećim svjetskim tržištem. Tijekom ljeta 2014. Moldavija je potpisala Sporazum o pridruživanju i Duboki i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s Europskom unijom. Moldavija je također osigurala besplatni vizni režim s EU, što je najznačajnije postignuće moldavske diplomacije od stjecanja neovisnosti. Usprkos tome, razvoj su ometali visoki troškovi ruskog prirodnog plina, rusko ograničenje uvoza vina iz Moldavije, pojačana međunarodna inspekcija moldavske poljoprivredne robe i golem inozemni dug Moldavije. Dugoročno, gospodarstvo Moldavije podložno je političkoj nestabilnosti, nedostatku administrativne nadležnosti, ukorijenjenim birokratskim interesima, korupciji, povećanim troškovima goriva, ruskom pritisku i separatističkoj vladavini u moldavskom području Pridnjestrovlja. Prema Svjetskom gospodarskom izgledu MMF-a za travanj 2014., BDP (PPP) Moldavije po glavi stanovnika iznosi 3,927 međunarodnih dolara, isključujući sivu ekonomiju i utaju poreza.

Vinska industrija

Nacija se može pohvaliti uspješnim vinskim sektorom. Sadrži 147,000 hektara (360,000 hektara) vinogradskog zemljišta, od čega se 102,500 ha (253,000 hektara) koristi za komercijalnu proizvodnju. Većina proizvodnje vina u zemlji je za izvoz. Mnoge obitelji imaju vlastite recepte i grane grožđa koje su se prenosile stoljećima. Milestii mici dom je najvećeg vinskog podruma na svijetu. Proteže se na 200 kilometara i sadrži gotovo 2 milijuna boca vina.

Turizam

Turizam naglašava prirodni krajolik i baštinu zemlje. Vinski izleti dostupni su posjetiteljima iz cijele zemlje. Među vinogradima/podrumima su Cricova, Purcari, Ciumai, Romanești, Cojușna i Mileștii Mici.

Državljani Kanade, zemalja ZND-a, EU-a, Japana, Norveške, Švicarske i Sjedinjenih Država ne trebaju vizu za posjet Moldaviji i mogu ostati do 90 dana u razdoblju od šest mjeseci bez registracije. Državljani drugih zemalja moraju dobiti vizu u najbližem veleposlanstvu Moldavije ili vizu mogu dobiti po dolasku u zračnu luku Kišinjev i na određenim kopnenim graničnim prijelazima ako se prethodno dobije službeno odobreno pozivno pismo iz Moldavije.

Ako ste motivirana osoba koja putuje u Moldaviju kroz Ukrajinu, imajte na umu da možda ulazite u Pridnjestrovlje. Neki autobusi iz Odese prolaze preko Tiraspola, ali drugi zaobilaze grad, mijenjajući dva granična prijelaza za dodatno vrijeme na ruti. Pridnjestrovlje je nepriznata država na istoku Moldavije, koja graniči s Ukrajinom, koja se odvojila od nacije nakon sukoba 1992. Zapadnjaci obično imaju minimalne poteškoće s prijelazom pridnjestrovskih granica autobusom, ali međunarodni putnici su imali poteškoća u prošlosti. Postoji mala mogućnost da se od međunarodnih posjetitelja može tražiti da plate mito, ali autobusi koji putuju između Ukrajine, Pridnjestrovlja i ostatka Moldavije općenito učinkovito upravljaju graničnim razgovorima, prikupljajući putovnice i pregovarajući s pridnjestrovskim dužnosnicima. Također, budući da Moldavija ne priznaje Pridnjestrovlje kao državu, ne postoji moldavska granična provjera između Pridnjestrovlja i ostatka Moldavije, stoga ćete se možda morati objašnjavati ako pokušate napustiti Moldaviju bez ulaznog pečata.

Najpopularnije rute su za Bukurešt, Budimpeštu, Istanbul, Moskvu, München, Temišvar i Beč. Cijene su dosta skupe. Najpovoljnije su karte za Bukurešt, Istanbul, Kijev, Milano-Bergamo i Moskvu. Moldavija ima tri zrakoplovne kompanije. Karte iz Münchena također se mogu nabaviti po razumnoj cijeni kod Lufthanse/Air Moldova.

Spavački vlak je možda najjeftiniji način za ulazak u naciju. Vlakovi iz Rumunjske i Ukrajine sada su dostupni na dnevnoj bazi. Vlak iz Bukurešta košta oko 40 USD. Ako imate vremena, zrakoplovne karte za Bukurešt su oko 200 USD jeftinije od letova u Moldaviju. Ova usluga je zaustavljena nakon političkog preokreta 2009. i nejasno je je li ponovno uspostavljena; ipak, vrijedi provjeriti. Automobili se pojedinačno podižu na graničnom prijelazu na veće kolosijeke kako bi odgovarali moldavskim tračnicama. Budući da obje zemlje koriste istu širinu kolosijeka, prelazak granice iz Ukrajine je lakši.

Ako putujete automobilom, svakako koristite granični prijelaz s uredom za izdavanje vize (bez zaustavljanja). Na granici morate platiti skromnu cestarinu. Osoba koja upravlja automobilom koji nije registriran na svoje ime mora imati dopuštenje registriranog vlasnika vozila.

Autobusi često voze između Kišinjeva i Bukurešta, Kijeva i većine važnih rumunjskih i ukrajinskih gradova. Svaki dan ima 5 do 6 autobusa koji idu za i iz Bukurešta. Putovanje traje oko 10 sati zbog dužeg zaustavljanja na granici. Iako na granici postoji rudimentarna kupaonica, većina trenera ne staje nigdje drugdje. Također ćete moći putovati autobusom do većine europskih gradova koristeći moldavske autobusne operatere. Kada putujete autobusom, svakako koristite granični prijelaz s uredom za izdavanje vize (bez zaustavljanja).

Kijev, 2 dnevno, 250 MDL, 12 sati

Moskva, 4 dnevno, 700 MDL, 30 sati

Odesa, 20 dnevno, 90 MDL, 5 sati

Sevastopolj, dnevno 430 MDL, 18 sati

Brašov, 5 dnevno 200 MDL, 12 sati

Unatoč činjenici da zemlja nema izlaz na more, postoji trajektna linija koja prometuje između Giurgiulestia u Moldaviji i Istanbula u Turskoj, prelazeći Dunav kako bi stigla do Crnog mora. Svakog ponedjeljka polaze iz Giurgiulestija i dolaze u Istanbul sljedeće srijede. Nije jasno je li ova trajektna usluga dostupna samo tijekom špice sezone.

Autobus je najpouzdaniji i najsveobuhvatniji domaći način prijevoza, koji vas povezuje s gotovo svim regijama nacije.

Kišinjev je glavno prometno središte zemlje. Svaki grad i mjesto u Moldaviji opslužuje jedan od tri autobusna kolodvora. Mali minibusi koji primaju oko 15 putnika najbrži su način prijevoza. Koriste se i veći autobusi, a budući da voze manjim brzinama, nešto su sigurniji.

U Kišinjevu postoji državni trolejbuski sustav koji sadrži nekoliko modernih automobila. Cijena je trenutno 2 leja, a karte se prikupljaju i karte izdaje kondukter. Postoji i 'autobusna usluga koja vozi na manje ruta.

U većini gradova dostupni su minibusevi (rutierele na moldavskom rumunjskom; marshrutki na ruskom). Oni su u privatnom vlasništvu i pozvani su molbom da se auto zaustavi; unatoč tome, često su pretrpani. Vozači bi trebali biti plaćeni prilikom ukrcaja (trenutačno 3 leja u Kišinjevu), međutim neki putnici inzistiraju na tome da sjednu prvi i daju novac osobi ispred sebe da ga da vozaču, stoga se nemojte iznenaditi ako nasumični ljudi iza vas krenu dajući vam novac.

• Kišinjev – Glavni grad je državna općina (Municipiul). Lijepo mjesto za posjetiti na nekoliko dana i prošetati se njime.
• Bălţi, kao i glavni grad, vrijedi posjetiti. Ugodna pješačka zona okružuje središnji trg. Istražite povijesnu gradsku četvrt.
• Soroca se smatra "romskom (ciganskom) prijestolnicom" Moldavije. Brojne raskošno ukrašene romske kuće mogu se vidjeti na brdu na zapadnoj strani grada. U gradu se nalazi i utvrda Soroca koju je 1499. godine sagradio Stefan cel Mare. Bila je to vitalna karika u mreži utvrda koja se danas proteže preko Moldavije i Ukrajine uz rijeku Nistru. Radno vrijeme može biti neredovno, osobito tijekom zime. Spomenik pod nazivom “Svijeća zahvalnosti” može se vidjeti 5 kilometara južno od Soroce na putu do grada. 600 stepenica vodi do vrha koji se nalazi na 29.5 metara (98 stopa) nadmorske visine.

Smještaj u Kišinjevu je šokantno skup, s izborom od 100 eura po noćenju. Većina hotelskih cijena je u eurima, iako su neke u američkim dolarima.

Mnogi manji gradovi mogu sadržavati hotele iz sovjetskog doba s punom uslugom. Cijene će biti skupe u usporedbi s onim što primate. U mnogim područjima, boravak u domu lokalnog stanovništva košta oko 10 eura. Ovo je neformalni aranžman koji se može dogovoriti samo čavrljanjem s ljudima kad dođete, ali svakako vrijedi razmisliti ako želite izaći na selo.

hosteli. Hosteli su još uvijek u povojima u Moldaviji, iako ima nekoliko izvrsnih u Kišinjevu. Hostel Chişinău i Central Youth Hostel su dva primjera. Cijene variraju od 10 do 20 USD.

Apartmani. Kišinjev ima veliki broj iznajmljivača stanova. Lokacija i kvaliteta mogu varirati. Mnogi su također zastarjeli. Budući da može biti teško pronaći osobe koje razumiju engleski, možda ćete htjeti koristiti uslugu rezervacije. Raspon cijena: 20–50 €.

U centru Kišinjeva nalaze se mnogi muzeji, uključujući Muzej arheologije i etnografije, Prirodoslovni muzej i Nacionalni muzej likovnih umjetnosti.

Moldavija je poznata po proizvodnji vina, a visokokvalitetna vina po razumnoj cijeni primarna su turistička atrakcija ove zemlje.

Milestii Mici – S gotovo 200 kilometara (125 milja) podzemnih cesta, Milestii Mici najveća je svjetska zbirka vina, prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Budući da je za putovanje potrebno vozilo, možda će biti lakše dogovoriti obilazak preko putničke agencije. +373 22 382 333.

Cricova, drugi najveći vinski podrum u Moldaviji, sadrži više od 120 kilometara (75 milja) podzemnih cesta. Popularno je turističko odredište i udaljeno je samo 15 minuta vožnje od Kišinjeva. +373 222-277-378

Purcari – Jedan od najstarijih vinograda u Moldaviji, vino Purcari konzumirali su ruski car Nikolaj II i engleski kralj George.

Branesti je manji i pristupačniji vinski podrum. U blizini je samostana Orheiul Vechi, što ga čini idealnim za kombiniranje monaškog posjeta s kušanjem vina.

Orheiul Vechi – Najpoznatija atrakcija Moldavije je pećinski samostan iz 13. stoljeća, udaljen otprilike pola sata vožnje od Kišinjeva. Uz cestu se nalazi turistički centar s malim muzejom, restoranom i hotelom. Nazovite unaprijed na +373 235 34 242 kako biste bili sigurni da je otvoren. Ulaznica u objekt je 20 leja ili 15 leja ako ste student – ​​no čini se da se nitko ne trudi prestati platiti. Svaki dan, između glavnog autobusnog kolodvora u Kišinjevu i turističkog kompleksa odvija se šest marshrutka izleta. U blizini se nalaze ogromne stijene koje sadrže još šest sustava međusobno povezanih špilja. Izričito se preporuča ne istraživati ​​ih bez pomoći stručnog vodiča. Odmah uz rijeku su ruševine turskog kupatila.

Manastir Capriana je jedan od najvažnijih samostana Moldavije, koji se nalazi samo 40 kilometara (25 milja) od Kišinjeva. Autobusi polaze iz Calea Ieşilor u četvrti Sculeni u Kišinjevu svaki sat ujutro.

Terevenka (ili Tighina na rumunjskom) – Tvrđava Bender je još jedna tvrđava, iako se sada koristi kao vojno polje za obuku i izvan granica. Najljepši pogledi su s mosta koji vodi u Tiraspol.

Manastir Tipova je stijenski samostan usred Moldavije, u blizini rijeke Nistru.

Kišinjev je izvrsno mjesto za gurmane. Kišinjev ima mnoštvo izvrsnih mogućnosti objedovanja.

Većina restorana nudi jeftinu, ukusnu kuhinju koja je popularna među lokalnim stanovništvom. Postoji nekoliko malih restorana i kafića s boljom uslugom i raznolikijom kuhinjom. Troškovi u dobrim restoranima slični su onima u drugim dijelovima Europe. Za brzi ručak predlažu se restorani brze hrane i pizzerije, kojih se može naći gotovo na svakom uglu. Posvuda su male trgovine u kojima možete kupiti namirnice. Neki su čak i ispred stambenih zgrada, samo nekoliko metara od vrata. Kupujte u supermarketima robu koju je teže pronaći. Tržnice su predivno mjesto za kupnju svježeg voća i povrća. Većina artikala je domaća, iako ima dosta prodavača koji nude uvoznu robu, uglavnom naranče, banane i ostalo tropsko voće i povrće. Supermarketi i trgovine najveća su mjesta za kupnju mesa i mesnih proizvoda. Kvaliteta je puno bolja od tržišne, a troškovi nisu bitno veći.

Dok ste u Moldaviji, svakako kušajte barem neke od lokalnih namirnica – mamaligu, placintu i sarmale morate probati za potpuni doživljaj. Za potpuni doživljaj treba ih nadopuniti domaćim vinom.

Moldavija ima dugu povijest proizvodnje autohtonih vina. Crveni su posebno popularni u cijeloj zemlji. Većina moldavskih seljaka uzgaja vlastito grožđe i proizvodi vlastito vino, a mnoge prosječne seoske obitelji proizvode tisuće galona vina svake godine.

Noćni život Kišinjeva je zapravo vrlo nevjerojatan u usporedbi s onim što se može očekivati. Dom je mnoštvu klubova i noćnih klubova koji su jednaki onima u drugim dijelovima istočne Europe.

Domaće vino je izvrsne kvalitete i razumne cijene za razliku od drugih naroda, iako je u zapadnoj Europi uglavnom nepoznato zbog političkih razloga.

Valuta Moldavije je leu (ISO 4217 kod MDL). Moldavski leu (množina: lei), kao i rumunjski leu, podijeljen je na 100 bani (jednina: ban). Naziv valute dolazi iz Rumunjske i znači "lav".

Dok ste u Moldaviji, posjetite barem jednu piatu i pregledajte sovjetske memorabilije, ali imajte na umu da prodavači strancima mogu naplatiti znatno veće cijene od domaćih.

Novčanice se izdaju u apoenima od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 leja.

Slavljeni neradni dani koje je odredila Vlada Republike Moldavije i koji vrijede za cijelo područje nacije poznati su kao državni praznici u Republici Moldaviji. Lokalne praznike utvrđuju autonomne teritorijalne jedinice Gagauzija i Pridnjestrovlje, kao i gradovi, komune i kantonalne uprave. Ovo nisu neradni dani. U suvremenoj Moldaviji postoje… nacionalno priznati praznici.

Većina maloprodajnih objekata u Republici Moldaviji zatvara se na Novu godinu i Dan neovisnosti, ali radi na sve ostale praznike. Privatne tvrtke često slave samo velike blagdane (Nova godina, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Dan pobjede (9. svibnja), Dan neovisnosti, Praznik rada, Limba Noastra i Božić).

Većina praznika u Republici Moldaviji obilježava se na događaje ili pojedince iz povijesti Moldavije, ali četiri se dijele s mnogim drugim zemljama: Božić i Nova godina, Dan pobjede (9. svibnja) i Praznik rada.

Sezona zimskih praznika povijesno je trajala od Nove godine do Stare Nove godine. Od 2009. godine blagdanska sezona službeno počinje 25. prosinca, što je sada zakonski praznik u Republici Moldaviji. Blagdansko vrijeme počinje znatno ranije, svečanim paljenjem božićnog drvca u Kišinjevu krajem studenog ili početkom prosinca, kada neki stanovnici uz Božić slave i zimski solsticij, Hanuku i Kwanzau.

Sezona ljetnih praznika tradicionalno (iako neslužbeno) počinje u svibnju proslavom najznačajnijih obljetnica gradova (Bălţi – 21. svibnja), a završava se krajem kolovoza simultanim proslavama Dana neovisnosti Republike Moldavije i Limba Noastra.

Ove praznike utvrđuje Vlada Republike Moldavije u skladu s moldavskim zakonom.

Žene se moraju poštovati. Moldavija, kao i druge istočnoeuropske nacije, daje prednost viteštvu. Ako ste u javnosti, otvorite vrata ženama i dopustite im da uđu prvi. Ako date pogrdne primjedbe o ženama u Moldaviji, imat ćete mnogo problema s ljudima.

Kada posjećujete Moldaviju, budite oprezni kada se ljudi nazivaju Rumunjima, jer se svi Moldavci ne izjašnjavaju kao takvi. Prvo istražite svog domaćina: neki se Moldavci identificiraju kao Moldavci, a drugi kao Rumunji. To vrijedi i za jezik, unatoč tome što ga većina Moldavaca u svakodnevnom razgovoru naziva rumunjskim.

Također, budite oprezni dok razgovarate o Moldaviji s Rumunjcima. Mnogi Rumunji smatraju Moldaviju Rumunjskom.

Moldavija, koja se fizički nalazi na raskrižju latinske, slavenske i drugih civilizacija, unaprijedila je vlastitu kulturu apsorbirajući i čuvajući neke od tradicija svojih susjeda i drugih izvora utjecaja. Moldavska kultura je sinteza rumunjskih i ruskih elemenata. Rumunjska kultura ima tradicionalne latinske korijene koji datiraju iz 2. stoljeća, u doba rimske kolonizacije u Dakiji.

Brojne crkve i samostani koje je sagradio moldavski vladar Stjepan Veliki u 15. stoljeću, kao i djela kasnijih renesansnih mitropolita Varlaama i Dosofteja, te znanstvenika poput Grigore Urechea, Mirona Costina, Nicolaea Milescua, Dimitriea Cantemira i Iona Neculcea, doprinijeli su kulturnoj baštini zemlje. Moldavci iz povijesne Kneževine Moldavije, kasnije podijeljene između Austrije, Rusije i otomansko-vazalne Moldavije (nakon 1859., Rumunjska), dali su važan doprinos razvoju moderne rumunjske kulture u devetnaestom stoljeću. Među njima su bili Alexandru Donici, Alexandru Hâjdeu, Bogdan Petriceicu Hasdeu, Constantin Stamati, Constantin Stamati-Ciurea, Costache Negruzzi, Alecu Russo i Constantin Stere.

Mihai Eminescu, kasni romantičarski pjesnik, i Ion Creangă, romanopisac, najistaknutiji su umjetnici na rumunjskom jeziku i smatraju se nacionalnim autorima u Rumunjskoj i Moldaviji.

Većina etničke zajednice govori rumunjski i prakticira rumunjsku kulturu. Bizantska kultura također je utjecala na kulturu (kroz istočno pravoslavlje).

Nacija također ima značajne manjinske etničke skupine. Gagauzi su kršćanski Turci koji čine 4.4 posto stanovništva. Iako ih je bilo malo, Grci, Armenci, Poljaci i Ukrajinci bili su prisutni od 17. stoljeća i ostavili su kulturni trag. U devetnaestom stoljeću stiglo je mnogo više Ukrajinaca iz Podolije i Galicije, kao i nove skupine poput Lipovana, Bugara i besarabskih Nijemaca.

Moldavija je doživjela značajnu sovjetsku imigraciju u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, donoseći sa sobom mnoge aspekte sovjetske kulture.

Moldavska kuhinja usporediva je s onom susjedne Rumunjske, s aspektima ruske, turske i ukrajinske hrane koji na nju utječu. Govedina, svinja, krumpir, kupus i razne žitarice su među glavnim obrocima. Divin (moldavska rakija), pivo i lokalno vino popularna su alkoholna pića.

Ukupan unos alkohola u odrasloj dobi gotovo je jednako podijeljen između žestokih pića, piva i vina.

Gavriil Musicescu, Stefan Neaga i Eugen Doga tri su najpoznatija moldavska kompozitora.

Moldavija je proizvela poznati rock sastav O-Zone, koji je postao popularan 2003. godine svojom hit pjesmom “Dragostea Din Tei”. Moldavija se natječe na Eurosongu od 2005. Još jedan poznati moldavski bend je Zdob şi Zdub, koji je završio šesto mjesto na Eurosongu 2005. godine.

Natalia Barbu predstavljala je Moldaviju u Helsinkiju na natjecanju za pjesmu Eurovizije 2007. sa svojom pjesmom “Fight” u svibnju 2007. Natalia je u finale stigla za dlaku. Zauzela je deseto mjesto sa 109 bodova. Zatim su 2011. Zdob i Zdub još jednom predstavljali Moldaviju na Eurosongu, završivši na 12. mjestu. Dan Bălan, još jedan poznati glazbenik, objavio je album Chica Bombin 2010. 2010. godine.

Popularna pjesma SunStroke Projecta “Run Away”, koju izvodi Olia Tira, predstavljala je naciju na natjecanju za pjesmu Eurovizije 2010. godine. Zbog guranja i plesanja Sergeja Stepanova, saksofoniste benda, njihov je nastup postao online meme. S razlogom je dobio nadimak "Epic Sax Guy".

Mark Pester, violinist, dirigent i prvi profesor na Državnom konzervatoriju, jedan je od najpoznatijih moldavskih klasičnih umjetnika. Mark Pester studirao je violinu kod poznatog instruktora violine Leopolda Auera na Konzervatoriju u St. Kao dirigent producirao je prve moldavske opere i radio s pjevačima poput Sergeja Rahmanjinova. Ostali poznati klasični umjetnici u Moldaviji su pjevačica Maria Biesu, pobjednica Japanskog međunarodnog natjecanja, i pijanist Mark Zeltser, pobjednik Nacionalnog natjecanja SSSR-a, natjecanja Margueritte Long u Parizu i natjecanja Busoni u Bolzanu, Italija. Oleg Maisenberg, pobjednik međunarodnog natjecanja Schubert u Beču, još je jedan izvrstan pijanist.

Većina maloprodajnih objekata zatvorena je na Novu godinu i 4. srpnja, ali je otvorena i na ostale praznike. Božić se slavi ili 7. siječnja, tradicionalnog datuma u starokalendarskim istočnim pravoslavnim crkvama, ili 25. prosinca, a oba su službeni blagdani.

Nacionalni sport Moldavije je trânta (vrsta hrvanja). U Moldaviji je nogomet saveza najpopularniji timski sport.

Popularan je i ragbi union. Broj prijavljenih igrača se više od četiri puta povećao, a gotovo 10,000 navijača prisustvuje svakoj utakmici Europskog kupa nacija. Kup predsjednika Moldavije, koji je prvi put održan 2004. godine, najprestižniji je biciklistički događaj u zemlji.

Moldavski sportaši osvojili su europske medalje u atletici, biatlonu, nogometu i gimnastici, kao i svjetske medalje u streljaštvu, judu, plivanju i taekwondou, te olimpijske medalje u boksu, kanuu, streljaštvu, dizanju utega i hrvanju.

Putnici koji posjećuju Moldaviju zbog poslovnih ili ljubavnih razloga trebali bi biti oprezni u pogledu mogućnosti prijevare, osobito ako je prvi kontakt uspostavljen putem interneta – posebice prijevare s novcem i ruske internetske sheme za upoznavanje.

Pridnjestrovlje, otcijepljeni teritorij, proglasilo je (i uglavnom postiglo) neovisnost, ali nema međunarodno priznanje. Kao rezultat toga, konzularna pomoć u slučaju nužde općenito je neadekvatna. Korumpirana policija i graničari mogu pokušati prikupiti novac od mita, iako su stope kriminala niske u usporedbi s 'normalnim' stopama kriminala. U stvarnosti, mještani su obično izuzetno pristojni i potrudit će se ugoditi posjetiteljima. Možete očekivati ​​dugu i gotovo sigurno alkoholnu večeru koja će biti poslužena samo u vašu čast.

Na vjerskim mjestima potrebna je konzervativna odjeća. Kratke hlače nisu dopuštene, a dame moraju pokriti glavu prilikom ulaska u samostane i crkve.

Iako su mito i korupcija policije još uvijek problem u Moldaviji, stvari izgledaju bolje. Ipak, preporuča se da putnici sa sobom ponesu telefonski broj svoje ambasade, kao i kontakt podatke hotela u kojem borave. Stranci također moraju uvijek imati svoje putovnice sa sobom. Međutim, u većini slučajeva to nitko ne provjerava u redovnom okruženju.

Konzumacija alkoholnih pića također može biti problem. Uobičajeno je naići na pijance, osobito kasno navečer. Većina je ljubazna, ali mogu biti agresivna i narušit će vaš osobni prostor. Ovo može biti zastrašujuće prvih nekoliko puta. Normalno, pristojno odmicanje djeluje. Ljudi koji se presele u naciju u kojoj je manji rizik od alkoholizma.

Tlo i podzemne vode onečišćene su raširenom uporabom poljoprivrednih kemikalija, uključujući zabranjene pesticide kao što je DDT. Ako ste zabrinuti, koristite vodu iz priznatog sigurnog izvora za piće, kuhanje i oralnu higijenu, budući da konvencionalni tretman vode, uključujući prokuhavanje, ne eliminira takvu kemijsku kontaminaciju.