Strasbourg je glavni grad francuske regije Alsace i najpoznatiji je po smještaju brojnih velikih europskih organizacija. Posebno je poznat po svom slikovitom povijesnom središtu, Grande Îleu, koji je bio prvi gradski centar koji je u potpunosti proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom.
ARHITEKTURA
Grad je najpoznatiji po gotičkoj katedrali od pješčenjaka sa svojim poznatim astronomskim satom, kao i po srednjovjekovnom gradskom pejzažu Rhinelanda crno-bijelih zgrada s drvenim okvirom, posebno u četvrti Petite France ili Gerberviertelu uz Ill te na ulicama i trgovima koji ih okružuju katedrala, gdje se ističe poznati Maison Kammerzell.
Rue Mercière, Rue des Dentelles, Rue du Bain aux Plantes, Rue des Juifs, Rue des Frères, Rue des Tonneliers, Rue du Maroquin, Rue des Charpentiers, Rue des Serruriers, Grand' Rue, Quai des Bateliers, Quai Saint-Nicolas, i Quai Saint-Thomas sve su značajne srednjovjekovne ulice. Place de la Cathédrale, Place du Marché Gayot, Place Saint-Étienne, Place du Marché aux Cochons de Lait i Place Benjamin Zix značajni su srednjovjekovni trgovi.
Osim katedrale, Strasbourg je dom nekoliko drugih srednjovjekovnih crkava koje su preživjele brojne gradske ratove i razaranja: romanička Église Saint-Étienne, koja je djelomično uništena savezničkim bombardiranjem 1944., dio romanička, dijelom gotička, vrlo veliki Église Saint-Thomas sa svojim Silbermannovim orguljama, na kojima su svirali Wolfgang Amadeus Mozart i Albert Schweitzer, i gotički Église protestante Saint-Pierre-le-Jeune sa svojom neogotičkom crkvom Saint-Pierre-le-Vieux Catholique (tamo je također protestantska crkva u blizini) djeluje kao svetište za tri drvena i oslikana oltara iz 15. stoljeća donesena iz drugih, sada uništenih crkava i tamo postavljena za javnu izložbu. Među raznim sekularnim srednjovjekovnim građevinama ističe se veličanstvena Ancienne Douane (antička carinarnica).
Njemačka renesansa ostavila je gradu neke značajne građevine (osobito sadašnju Chambre de commerce et d'industrie, bivšu gradsku vijećnicu na trgu Gutenberg), kao i francuski barok i klasicizam s nekoliko hôtels particuliers (tj. palača), najspektakularnijim od to je Palais Rohan (1742.), u kojoj se sada nalaze tri muzeja. Drugi primjeri uključuju “Hôtel de Hanau” (1736., sada gradska vijećnica), Hôtel de Klinglin (1736., sada rezidencija prefeta), Hôtel des Deux-Ponts (1755., sada rezidencija vojnog guvernera) , Hôtel d'Andlau-Klinglin (1725., sada uprava Port autonome de Strasbourg) i drugi. 150 m (490 stopa) dugo glavno zdanje Hôpital civil iz 1720-ih najveća je barokna zgrada u Strasbourgu. U smislu francuskog neoklasicizma, Opera House na Place Broglie je najistaknutiji primjer.
Strasbourg također ima eklektično područje visoke klase, Neustadt, koje je glavni podsjetnik na wilhelmovsku arhitekturu budući da je većina većih gradova u Njemačkoj doživjela veliku štetu tijekom Drugog svjetskog rata. Ulice, bulevari i avenije su homogene, šokantno visoke (do sedam katova) i široki primjeri njemačkog urbanog dizajna i ovog arhitektonskog stila, koji se oslanja na i kombinira pet stoljeća europske arhitekture, kao i neoegipatske, novogrčke , te novobabilonskim stilovima. Stara carska palača Palais du Rhin, najpolitičkija i posljedično najkritiziranija od svih struktura njemačkog Strasbourga, oslikava veliku veličinu i estetsku čvrstoću tog razdoblja. École internationale des Pontonniers (bivša Höhere Mädchenschule, koledž za djevojčice) sa svojim tornjevima, tornjevima i višestrukim okruglim i četvrtastim uglovima, te École des Arts décoratifs s raskošno ukrašenom fasadom od oslikanih cigala, stolarije i dvije majolike, su najzgodnijih i nakićenijih građevina ovih vremena.
Avenue de la Forêt Noire, Avenue des Vosges, Avenue d'Alsace, Avenue de la Marseillaise, Avenue de la Liberté, Boulevard de la Victoire, Rue Sellénick, Rue du Général de Castelnau, Rue du Maréchal Foch i Rue du Maréchal Joffre su neke od značajnih ulica njemačkog okruga. Značajni trgovi njemačkog okruga uključuju Place de la République, Place de l'Université, Place Brant i Place Arnold.
Duž svježe obnovljene Rue du Rempart nalaze se impresivni primjeri pruske vojne arhitekture iz 1880-ih, uključujući velike utvrde kao što je prikladno nazvana Kriegstor (ratna vrata).
Što se tiče moderne i suvremene arhitekture, Strasbourg ima neke fine secesijske zgrade (kao što su masivne Palais des Fêtes i kuće i vile kao što su Villa Schutzenberger i Hôtel Brion), dobre primjere funkcionalne arhitekture nakon Drugoga svjetskog rata (Cité Rotterdam , za koji Le Corbusier nije pobijedio na arhitektonskom natječaju), i, u vrlo opsežnoj Quartier Européen, neke spektakularne upravne zgrade ponekad krajnje velike veličine, među kojima su w Druge značajne suvremene strukture uključuju novu Glazbenu školu Cité de la Musique et de la Danse, Musée d'Art moderne et contemporain i Hôtel du Département nasuprot njemu, kao i tramvajska stanica Hoenheim-Nord koju je izgradila Zaha Hadid na periferiji.
Grad uključuje razne mostove, osobito srednjovjekovni i Ponts Couverts s četiri tornja, koji više nisu pokriveni unatoč imenu. Baraž Vauban nalazi se pored Ponts Couverts i dio je Vaubanove obrane iz 17. stoljeća, koja sadrži natkriveni most. Elegantni mostovi Pont de la Fonderie iz 19. stoljeća (1893., kameni) i Pont d'Auvergne (1892., željezni) mostovi, kao i moderna Passerelle preko Rajne arhitekta Marca Mimrama, svečano otvorena 2004. godine.
Place Kléber je najveći trg u Strasbourgu u centru grada. Ime je dobio po generalu Jean-Baptisteu Kléberu, koji je rođen u Strasbourgu 1753. i ubijen u Kairu 1800. Nalazi se u gradskoj trgovačkoj četvrti. Na trgu se nalazi Kléberov kip, ispod kojeg se nalazi svod u kojem se nalazi njegov pepeo. Aubette (Uredna soba) nalazi se na sjevernoj strani trga, a dizajnirao ju je Jacques François Blondel, kraljev arhitekt, između 1765. i 1772. godine.
PARKOVI
Strasbourg ima niz značajnih parkova, od kojih je nekoliko od kulturnog i povijesnog interesa: Parc de l'Orangerie, koji je André le Nôtre postavio kao francuski vrt i preuređen u engleski vrt u ime Joséphine de Beauharnais, koji sada prikazuje značajni francuski vrtovi, neoklasični dvorac i mali zoološki vrt; Parc de la Citadelle, izgrađen oko impresivnih ostataka Vaubanovog 17. stoljeća za The Jardin botanique de l'Université de Strasbourg (botanički vrt) osnovan je pod njemačkom vlašću u blizini Opservatorija u Strasbourgu 1881. i još uvijek zadržava neke od izvornih staklenika . Unatoč tome što je najstariji gradski park, Parc des Contades je potpuno obnovljen nakon Drugog svjetskog rata. Futuristički Parc des Poteries primjer je koncepcije europskog parka kasnih 90-ih. Jardin des Deux Rives, koji se proteže između Strasbourga i Kehla na objema obalama Rajne, otvoren je 2004. godine i najveći je park u aglomeraciji (60 hektara). Parc du Heyritz (8,7 hektara), otvoren je 2014. uz kanal nasuprot bolnice civil, najnoviji je park.
MUZEJI
Strasbourg ima iznenađujući broj i niz muzeja za grad njegove veličine.
Za razliku od većine drugih gradova, europske umjetničke zbirke u Strasbourgu organizirane su u mnoge muzeje na temelju ne samo žanra i geografije, već i razdoblja. U Musée de l'uvre Notre-Dame izložene su slike starih majstora s njemačkog rajnskog područja do 1681., dok su slike starih majstora iz ostatka Europe (uključujući nizozemske rajnske teritorije) i do 1871. izložene u Musée des Beaux. -Umjetnost, kao što su slike starih majstora s germanskih rajnskih teritorija između 1681. i 1871. U Cabinet des estampes and dessins nalaze se stari majstori grafike iz 1871. Dekorativne umjetnosti prije 1681. („njemačko razdoblje”) nalaze se u Muséeu de l'oeuvre Notre-Dame, dok su dekorativne umjetnosti od 1681. do 1871. („francusko doba“) smještene u Musée des Arts décoratifs. Od 1871. Musée d'art moderne et contemporain prikazuje međunarodnu umjetnost (slikarstvo, kiparstvo, grafika) i dekorativnu umjetnost. U potonjem se nalazi i gradska fotografska knjižnica.
